1 / 21

EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI (20. – 40. god)

EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI (20. – 40. god). KRISTINA OREMUŠ ODJEL ZA MATEMATIKU. UKRATKO. ERIKSONOVA TEORIJA DRUGE TEORIJE BLISKI ODNOSI ROMANTIČNA LJUBAV PRIJATELJSTVO BRAĆE I SESTRE USAMLJENOST. ERIKSONOVA TEORIJA:PRISNOST NASUPROT OTUĐENOSTI.

idola
Download Presentation

EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI (20. – 40. god)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI(20. – 40. god) KRISTINA OREMUŠ ODJEL ZA MATEMATIKU

  2. UKRATKO • ERIKSONOVA TEORIJA • DRUGE TEORIJE • BLISKI ODNOSI • ROMANTIČNA LJUBAV • PRIJATELJSTVO • BRAĆE I SESTRE • USAMLJENOST

  3. ERIKSONOVA TEORIJA:PRISNOST NASUPROT OTUĐENOSTI

  4. odrasli prolaze kroz tri stadija od koji svaki donosi i priliku i rizik (“prekretnica nabolje ili nagore”) • prisnost nasuprot otuđenosti – psihološki konflikt rane odrasle dobi; očituje se u mislima i osjećajima mlade osobe o tome kako se trajno obvezati prisnom partneru • Jesam li voljen i hoću li dijeliti svoj život s nekim? • stjecanje ekonomske nezavisnosti, kod nekih još uvijek i potraga za identitetom • treba uravnotežiti potrebu za nezavisnošću i prisnošću jer zrelost to i zahtjeva

  5. nedostatak osjećaja nezavisnosti: pojedinac se definira u odnosu na svog partnera i žrtvuje vlastito samopoštovanje i inicijativu • nedostatak osjećaja prisnosti: ljudi se suoćavaju sa samoćom i zaokupljeni su samim sobom • prisnost: suradljivi, tolerantni, prihvaćaju razlike, vole društvo ali se ugodno osjećaju i kad su sami • otuđenost: oklijevanje u uspostavljanju bliskih odnosa jer se boje da ne izgube vlastiti identitet, ne prihvaćaju razlike, skloni natjecanju a ne suradnji, osjećaju se ugroženima kada im se drugi previše približe • Erikson kaže da uspješno rješenje krize prisnosti nasuprot otuđenosti pojedinca priprema za generativnost (briga o novim generacijama i pomaganju u unaprijeđivanju društva) • prisnost je središnje pitanje rane odrasle dobi

  6. DRUGE PSIHOSOCIJALNE TEORIJE • LEVINSONOVA ŽIVOTNA DOB • VAILLANTOVA PRILAGODBA NA ŽIVOT • SOCIJALNI SAT

  7. LEVINSONOVA ŽIVOTNA DOB • traži temeljni redoslijed u tijeku života • promatrao razvoj kao slijed kvalitativno različitih era • svaka era nameće nove psihološke izazove te započinje prijelaznim razdobljem koje traje oko 5 god. • između prijelaznih razdoblja (5-7 god.) ljudi su u stabilnom razdoblju i tada izgrađuju životne struktura kojima je cilj usklađivanje osobnih i društvenih zahtjeva te poboljšanje kvalitete života • ŽIVOTNA STRUKTURA: temeljna organizacija života neke osobe koja se sastoji od odnosa sa značajnim drugima (pojednicima, grupama i institucijama); može imati mnogo sastavnica, a najčešće su one koje se tiču braka/obitelji i zanimanja • Levinson: rana odrasla dob je razdoblje “najveće energije i obilja, kontradikcija i stresa”

  8. KAKO SE MLADI LJUDI NOSE S PRILIKAMA I RIZICIMA? • većina ljudi u prijelaznom razdoblju (17.-22. god.) stvara san, sliku o sebi u odraslome svijetu, kojim se rukovode kada donose odluke • što je san određeniji, to je izgradnja životne strukture pojedinca svrhovitija • san kod muškaraca: razvijanje u nezavisnu osobu uspješnu u profesionalnoj ulozi • san kod žena: “podijeljeni snovi” (brak i karijera) • odnos s mentorom olakšava postizanje sna

  9. PRIJELAZNO RAZDOBLJE 30-TIH GODINA • ponovno preispitivanje životne strukture • za muškarce i žene bez zadovoljavajućeg odnosa ili profesionalnih postignuća ovo razdoblje može biti jako krizno, a za druge koji preispituju mogu li stvoriti smislenu životnu strukturu to je vrijeme konflikata i nestabilnosti • SMIRIVANJE • muškarci se fokusiraju na određene odnose i aspiracije, a druge ostavljaju po strani • mnoge žene se ne smiruju jer imaju više obveza na poslu i u odnosima • mnoge žene do srednje dobi ne postižu onu stabilnost koja je tipična za muškarce u 30-tim godinama

  10. VAILLANTOVA PRILAGODBA NA ŽIVOT • Vaillant poriče postojanje strogog s dobi povezanog rasporeda promjena te kaže da kakvoća odnosa s važnim ljudima oblikuje životni tijek • nakon razdoblja 20-tih koje je posvećeno pitanjima prisnosti, muškarci su tijekom 30-tih fokusrani na konsolidaciju karijere te tijekom 40-tih se posvećuju drugima vodeći ih • žene prolaze kroz promjene koje su slične onima kod muškaraca • POTREBNA SU ISTRAŽIVANJA NOVIH GENERACIJA, MUŠKARACA I ŽENA, RAZLIČITIH STALEŽA I RAZLIČITIH KULTURA.

  11. SOCIJALNI SAT • Bernice Neugarten: socijalni sat – s dobi povezana očekivanja životnih događaja – ima velik kulturalni i generacijski utjecaj na razvoj odraslih osoba • glavni izvor promjena u ličnosti tijekom odrasle dobi je konformiranje sa socijalnim satom ili udaljavanje od njega • mnoge odrasle osobe kada značajno zaostaju za socijalnim satom doživljavaju određenu psihološku nelagodu • pridržavanje socijalnog sata tijekom rane odrasle dobi podržava samopouzdanje, jamči da će se mladi ljudi angažirati u društvenom radu, razvijati vještine i jačati razumijevanje sebe i drugih • Neugarten: stabilnost društva ovisi o tome ima li ono ljude koji se pridržavaju obrazaca socijalnog sata

  12. BLISKI ODNOSI • da bi uspostavili intimne veze s drugom osobom ljudi moraju pronaći partnera, izgraditi emocionalnu povezanost i održavati je tijekom vremena • potreba za prisnošću se zadovoljava ne samo kroz romantičnu ljubav nego i kroz druge odnose (prijateljstvo, odnosi s braćom i sestrama, odnosi sa suradnicima na poslu)

  13. ROMANTIČNA LJUBAV • glavni zadatak u razvoju odraslih osoba je uspostavljanje intimne veze • romantični partneri obično nalikuju jedno drugome po dobi, etničkoj pripadnosti, vjeri i različitim osobnim i tjelesnim karakteristikama

  14. odabir intimnih partnera kod mladih ljudi i kvaliteta njihovih veza je pod utjecajem sjećanja na rani odnos između djeteta i roditelja • veza između privrženosti i romantične ljubavi: • sigurna privrženost (toplina, ljubav, podrška) – drže sebe dopadljivima i lakima za upoznavanje, uživaju u prisnosti i rijetko se brinu da će ih netko napustiti ili im se previše približiti; ljubavnu vezu opisuju u terminima povjerenja, sreće, prijateljstva; podupiru partnera i traže ga za pomoć • opiruća privrženost (roditelji se ponašaju nepredvidljivo i nepravedno) – traže da se u potpunosti stope s drugom osobom i brzo zaljube; ljubav opterećena ljubomorom, emocionalnim usponima i padovima i pitanjem hoće li im partner uzvratiti naklonost; brzi su u izražavanju straha i ljutnje, informacije o sebi otkrivaju u neprikladno vrijeme

  15. izbjegavajuća privrženost (roditeljska zahtjevnost, nedostatak poštovanja i kritičnost) – nepovjerenje u partnere, tjeskoba da im se ljudi previše približe, uvjereni da ih drugi ne vole i da je romantična ljubav rijetka ali trajna; u ljubavi su ljubomorni, emocionalno distancirani • odnos s roditeljima nije jedini uzrok ishoda romantične ljubavi, to su i karakteristike partnera, trenutačni životni uvjeti i sl.

  16. TRIANGULARNA TEORIJA LJUBAVI: • ljubav ima 3 komponente: • prisnost (emocionalna) • strast (tjelesna) • obvezivanje (kognitivna) • Da bi romansa dovela do trajnog partnerstva treba se dogoditi u pravo vrijeme.

  17. PRIJATELJSTVO • odrasli prijatelji su međusobno slični po dobi i spolu, imaju slične interese, iskustva i potrebe • prijatelji kroz odobravanje i prihvaćanje potiču samopoštovanje i pružaju podršku tijekom stresnih razdoblja • temelje se na povjerenju, prisnosti i lojalnosti • ženska istospolna prijateljstva obično su intimnija nego muška • prijateljstva sa suprotnim spolom su rijeđa i manje trajna nego istospolna prijateljstva

  18. BRAĆE I SESTRE • uloge braće i sestara i prijatelja se stapaju • glavna je preokupacija ostati u kontaktu, pružiti socijalnu podršku • topli odnosi među braćom i sestrama u odrasloj dobi važan su izvor psihičke dobrobiti

  19. USAMLJENOST • usamljene osobe – nesretne zbog raskoraka između socijalnih odnosa koje imaju i onih koje priželjkuju • osobe mogu osjećati usamljenost jer nemaju prisnog partnera ili zadovoljavajuće prijateljstvo • usamljenost ima svoj vrhunac u ranim dvadesetim godinama nakon čega opada • usamljenost najviše raste nakon gubitka intimne veze, te se muškarci koji nisu u prisnoj vezi usamljeniji od žena • napuštenje velike povezane obitelji i ulazak u individualističko društvo potiče jaki osjećaj izoliranosti

  20. usamljenosti doprinose i osobne karakteristike (sramežljivost, socijalna anksioznost) • usamljeni ljudi sebe i druge vrednuju negativno, ne reagiraju u socijalnim situacijama, sporo razvijaju intimne odnose jer nerado govore o sebi • usamljenost može pomicati daljnju izoliranost • usamljenost može potaknuti pojedinca da se okrene drugim ljudima te da nađu načina kako bi ugodno osjećali kad su sami i da to vrijeme iskoriste da bi sebe bolje razumijeli • treba uspostaviti ravnotežu između “zadovoljavajućih odnosa s drugima i sigurne, unutaranje baze zadovoljstva samim sobom ”

  21. LITERATURA • Laura Berk: Psihologija cjeloživotnog razvoja

More Related