STRATEGIJS KO UPRAVLJANJE HOTELSKIM PREDU ZEĆEM

1. FAKULTET ZA MENADŽMENT ------------------- Herceg Novi STRATEGIJSKO UPRAVLJANJE HOTELSKIM PREDUZEĆEM HOTELSKI MENADŽMENT Prof. dr Silvana Đurašević silvanadj@t-com.me

2. POTREBA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA U HOTELIJERSTVU • Zbog stalnih promjena na strani tražnje, hotelska i druga preduzeća u turizmu, stalno se adaptiraju na promjene odnosa svog uslužnog sektora i tržišta. • Osnovni cilj ovog prilagođavanja je postizanje konkurentnosti na tržištu. • Mjerila u tom pogledu su: • EFIKASNOST– obavljanje aktivnosti uz niže troškove • EFEKTIVNOST– način na koji preduzeće izlazi u susret klijentima (primjer: bife integral)

3. POTREBA UVOĐENJA INFORMACIONOG SISTEMA • Svakom hot. i drugom preduzeću u turizmu , neophodan je odgovarajući informacioni sistem, da bi uspješno realizovali svoje operacije i postigli uspjeh na tržištu. Ovakav sistem obezbjeđuje: • više informacija u jedinici vremena • povećava produktivnost • niže troškove za dobijanje informacija • što znači povećanje ekonomičnosti • velikim decentralizovanim preduzećima omogućava da efikasno koriste informacijepo manjim organizacionim djelovima,I povratak tih informacija u integrisani sistem preduzeća • omogućava bolju kontrolu

4. INTEGRACIONE KOMPONENTE HOTELSKOG SISTEMA • KOMJUTERIZOVANI REZERVACIONI SISTEMI I • PROPERTY MANAGEMENT SYSTEM (PMS_sistemupravljanjaimovinom). • ObekomponentesuustvaridjeloviINTRANETA,tj. internogsistema u preduzeću.

5. PROPERTY MANAGEMENT SYSTEM- PMS • Osnovnakomponentazaupravljanjesvakodnevnimhotelskimposlovanjem. Glavnaobilježjasu: • Operativnoupravljanjehotelskimposlovanjem(rukovođenjehotelom, praćenjezaliha, operativnoodržavanjeobjekta, higijeneobjekta, izvođenjegrađ. izanat.radova u sopstvenojrežiji, upravljanjekapacitetima-bazeni, spa centri...) • Računovodstvoiknjigovodstvo • Recepcijskoposlovanje • Prodajai marketing • Upravljanjeljudskimresursima • Gastronomskoposlovanje

6. STRATEGIJSKO UPRAVLJANJE USLUGAMA HOTELSKOG PREDUZEĆA • Uslužni program hot.preduzećačinesviopipljiviineopipljivielementiusluga.Interpersonalnostuslugačiniovudrugugrupuelemenataposebnonaglašenom ičesto van terenaekonomije, alisaizuzetnoznačajnimuticajemnaposlovnerezultatepreduzeća. • Strategijskoupravljanjeuslužnimprogramom u hotelijerstvu, pretpostavljadonošenjeodluka o tri bitnačinioca: • ELEMENTIMA - npr. da li se radi o pansionskoj usluzi ili BB. Automtizacija rada na recepciji smanjuje broj zaposlenih itd. • NIVOU – odnosi se na rangiranje kvaliteta u restoranima , npr. brze hrane, ekskluzivnim... • FORMI – (oblik) usluge. Primjer usluge McDrive, ili dostava hrane kući

7. RAZVOJ NOVOG PROIZVODA – PRISTUP pomoću “LEVKA” (Powers) 1. • Proces koji vodi od ideje do lansiranja novog proizvoda na tržište. • 1.Posmatranje tržišta 100 problema • 2. Generisanje ideje60 ideja • 3. Sužavanja 15-20 potenc. projekata • 4. Preliminarna procjena 7-15 projekata • 5. Razvoj tržišta5-7 prototipa • 6. Testiranje tržišta 3-5 proizvoda za testiranje tržišta • 7.Lansiranje proizvoda 1-2 uspješna nova proizvoda

8. RAZVOJ NOVOG PROIZVODA – PRISTUP pomoću “LEVKA” (Powers) 2. • Uspjehnatržištu je uvijekneizvjestan. (u SAD jezadvijegodinepropalo 1000 hotela/motela, kaoi 9 od 10 restorana.)Razlozisu:menadžmentnijeuvažiorezultateistraživanja, precjenjena je veličinatržištailipotcjenjenareakcijakonkurenata, I sl. • Rezultatiistraživanjapokazujuda: • 55%svihideja o novomproizvodupotičuizinternihizvora • 28%idejapotičeodposmatranjaiistraživanjapotrebapotrošača • 17%idejadolazikaorezultatanalizeproizvodakonkurenata. • Primjer:McDonald’s-asaotvaranjemdvahotela u Švajcarskoj (horizontalnopovezivanjeinternommetodomrasta) predstavljasvojevrsnotestiranjetržišta. EventualniuspjehhotelakaomarkaGolden Arch(Zlatnilukovisu dio logaMcD-a), omogućio bi kompanijskoširenje u Evropi.

9. STRATEGIJA MARKE • Strategijamarkenaodređeninačinobjedinjujenaporepreduzeća u tehnološkom, organizacionomitržišnompogledu, kako bi se obezbjediorastirazvoj. • Kodstrategijemarkese možerazlikovati: • STRATEGIJA MEĐUNARODNE MARKE (obezbjeđujeprisustvo u većembrojuzemaljasamanjimbrojemjedinica) • STRATEGIJA NACIONALNE MARKE(obezbjeđujeprisustvo u manjembrojuzemaljasavećimbrojemjedinica)

10. SEGMENTACIJA TRAŽNJE U HOTELIJERSTVU • Svako prilagođavanjeuslužnog programa preduzeća u turizmu, vrši se prema zahtjevima potencijalnih korisnika. Da bi se ponuda preduzeća prilagodila tržišnim segmentima, neophodno je istraživanje kvaliteta i stila života potencijalnih kupaca. • Postoji pet modela za segmentaciju: • Opisni(sa geografskim, socio-ekonomskim i demografskom varijablama kao okosnicama)*prvi se najviše koristi • Psihološki(uključuje pokazatelje ličnosti potrošača, tj. njihovog interesovanja, ponašanja i sklonosti) • Psihografski(varijable o kvalitetu života i životnom stilu) • Bihevioristički(vjernost potrošačanekoj marki, korist koju očekuje da će dobiti za plaćenu uslugu u vezi sa putovanjem i dr .) • Hibridni(kao kombinacija prethodnih)

11. DIFERENCIRANJE USLUGA I CIJENA HOTELSKOG PREDUZEĆA • Diferenciranje proizvoda prema zahtjevima pojedinih segmenata, opredjeljuje I način prodaje. Najčešća jekombinacija direktne I indirektne prodaje. • Alotmanska prodaja je efikasna ako se obezbjedi masovni promet I dugoročno usmjerena aktivnost prodaje/ promocije. • Stoga je uputno da preduzeće diferencira turoperatore za plasman: • EKSKLUZIVNI, koji plasiraju hotelske usluge najvišeg kvaliteta usmjerene na određene segmente potrošača. • SEMI EKSKLUZIVNI (selektivni), koji plasiraju slabiji kvalitet u odnosu na prethodnu grupu. • KOMERCIJALNI (oni koji primjenjuju intenzivnu prodaju, I nastoje da takvoj prodaji prilagode cijene)

12. POZICIONIRANJE • Pozicioniranjeuslužnogprogramaimazacilj da utvrdimjestokojeproizvodzauzimanadatomtržištuonakokakogavidiciljnitržišni segment. To je činodređivanjaKONKURENTNOSTIhotelskogproizvoda . Pozicioniranje je proces u komepreduzećeželida informiše ciljnotržište o pogodnostimaiatributimakoji ih diferenciraju u odnosunakonkurenciju. Postoje tri komponentepozicioniranja: • kreacijaimidža • određivanjepogodnostikoje se nude • diferenciranjetihpogodnosti

13. INVESTICIONE AKTIVNOSTI HOTELSKOG PREDUZEĆA • ULAGANJA U HOTELE SU DUGOROČNE INVESTICIJE, u kojima je inicijalna dobit po pravilu negativna, a ukupna često nedovoljna I niska. Zato finansijske institucije zbog visokog rizika, nerado daju kredite I preferiraju kratkoročne pozajmice. Stoga postoji potreba da država, mjerama ekonomske politike, podstiče finansijske institucije, uključujući I formiranje specijalizovanih institucija koje bi obezbijedile razvojna sredstva u ugostiteljstvu i ukupnom turizmu. • Rizik ulaganja u hotelske/rest. objekte potiče i iz VELIČINE PREDUZEĆA. Male firme, u kojima je često vlasnik I menadžer su rizičnije za kreditiranje. Tu često nema ni potrebnog znanja I resursa da se investicija finalizira. • Ni kreditoričesto ne pokazuju dovoljno razumjevanja za probleme MALIHPREDUZEĆA.

14. IZVORI FINANSIRANJA - kombinacija • Zajmova (kredita) – podrazumjeva KAMATU, koja može biti utvrđena na početku zajma ili varirati u zavisnosti od kretanja kamatne stope na tržištu, I zahtjeva garantcije za zajam. Sve je raširenija praksa da završeni objekt postaje sredstvo osiguranja zajma.Pošto vrijednost od preprodaje završenog hotela ne mora da pokrije zajam, zajmodavac ima pravo prečeg kad dođe na prodaju. U nekim zemljama postoje vladine garancije zajmodavcima za zajmove u hotelske I turističke projekte. • Akcijskog kapitala – Finansijeri akcijskim kapitalom su vlasnici firme. Akcionari-investitori, učestvuju u diobi raspoloživog profita, srazmjerno svom udjelu u akcijama firme. Suprotno zajmu, kod ovakvog načina finansiranja nema vraćanja uloženih sredstava, a akcionari računaju na uspjeh firme.

15. HOTELSKO PREDUZEĆE U STRATEGIJSKOM RAZVOJU TURISTIČKE DESTINACIJE • Strategijsko upravljanje hotelskim preduzećimamora da bude u kontekstu razvoja konkretne destinacije. Na tom nivou neophodan jekordinirano strategijsko upravljanje cijelom destinacijom. Preduzeće mora da ocjeni sopstveni I destinacijski pristup, da izbjegava izolovanost od odgovarajućih akcija ostalih preduzeća učesnika u formiranju ukupne ponude na datom području.

16. INFORMACIONI SISTEM NA NIVOU DESTINACIJE • Za preduzeća u turizmu od velike je važnosti postojanje cjelovitog i efikasnoginformacionog sistema na nivou TURISTIČKE DESTINACIJE. • To zahtjeva da se obezbjedi istraživanje tržišta van preduzeća, jer se proizvod preduzeća u turizmu ne može izolovano posmatrati od ostalih faktora na nekom užem ili širem tržištu. • Informacioni sistem preduzeća mora biti prohodan i otvoren , kao i informacioni sistem na nivou destinacije za međusobno komuniciranje , što je bitna pretpostavka ukupnog razvoja turizma u konkretnom mjestu, na konkretnom području ili zemlji u cjelini.

17. POZICIONIRANJE TURISTIČKE DESTINACIJE • Kadapreduzećailiregionalneorganizacije (najčešćesu to NTO)odredeciljnatržišta, na kojima se razvijastrategijskopozicioniranje u odnosunasličneproizvodekoje nude drugedestinacije- konkurentizaistociljnotržište Pristupstrategijipozicioniranja, obuhvatasljedeće: • Procjenasadašnjepozicije,preduzeća I regionalnihorganizacijanaciljanomtržištu; • Izborželjenepozicijena tom tržištu; • Planiranjestrategije, kako bi se dostiglaželjenapozicijaI shodno tome, odgovarajućeupravljanjepreduzećimanadestinaciji; • Primjenastrategije

18. ODNOS PREDUZEĆA PREMA AKTIVNOSTIMA NA NIVOU DESTINACIJE • Uobičajeno je da regionalneorganizacije, naročito u faziturističkogmenadžmenta, budukoordinatorirazvoja I poslovnihaktivnostibrojnihpreduzeća u ponudidestinacije. Time se obezbjeđujeefikasnoststrateškogupravljanja, vezanom prijesvegazaproizvod, a zatimzaplasman I prodaju. • Međutim, u praksi se možejavitisituacija u kojima je potrebanaktivan, ofanzivanodnospreduzećapremadestinacijskimaktivnostima I to naročitoukolikoregionalneorganizacijenisurazvijene I ne obavljajukoordinacijskuulogu u potrebnojmjeri. Preduzećetada može dapreuzmevodećuulogu u razvoju cijeledestinacije. Primjer:Sheraton-a u Koloradu.

19. PITANJA ZA DALJI RAZVOJ: • Šta graditi ili modernizovano ponuditikao nove hotelske i prateće sadržaje i • Kako organizovati aktivnosti u preduzećima i destinacijamai upravljati razvojem?

20. OČEKIVANI TOKOVI U DALJEM RAZVOJU HOTELIJERSTVA U CRNOJ GORI • Prvi, se odnosinaulazakstranihkompanijanahotelskoiukupnotržišteCrne Gore. • Drugi, će se odnositinapotrebuzavršavanjaprocesaprivatizacijeiukupnogrestruktuiranjau hotelijerstvu Crne Gore • Treći, ćeodreditipozicijuprivatnogsektoračijićedaljirazvojprvenstvenobitibazirannaaktivnostimamalihisrednjihpreduzećaporodičnogtipa. • Sveaktivnostitreba da se odvijajuuzuvažavanjeODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA • Sva tri tokadaljegrazvoja, treba da se orijentišunačvršćePARTNERSKE ODNOSE, međusobno, takoisajavnimsektorom.

21. STRATEGIJSKO UPRAVLJANJE HOTELSKIM PREDUZEĆEM Hvala na pažnji! Prof. dr Silvana Đurašević silvanadj@t-com.me