POSTUPANJE U REGISTARSKIM STVARIMA

1. POSTUPANJE U REGISTARSKIM STVARIMA

2. 1. ISPITIVANJE PRETPOSTAVKI ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR • Svi podaci koji su na temelju zakona upisani u sudskom registru smatraju se istinitim i da odgovaraju stvarnom stanju te stoga prije nego što donese rješenje o upisu u sudski registar, registarski sud ispituje je li udovoljeno pretpostavkama za osnovanost prijave i zahtjeva za upis • Do neistinitog upisa u sudski registar može doći u pravilu na dva načina: a) propustom registarskog suda b) nepažnjom ili namjerom sudionika u postupku da neistinitim ispravama prikrije pravo stanje stvari tako da registarski sud pri ispitivanju pretpostavki za upis pogrešno utvrdi na temelju priloženih isprava da su prijava i zahtjev za upis osnovani. • Ako sud nije nadležan za postupanje po prijavi za upis, oglasit će se nenadležnim i nakon pravomoćnosti rješenja, ustupiti prijavu s prilozima nadležnom registarskom sudu.

3. Prijava za upis je osnovana: a) ako je podnesena od ovlaštene osobe, b) ako je podnesena u obliku javno ovjerene isprave, osim ako zakonom nije drukčije propisano, c) ako je prijava s prilozima podnesena u potrebnom broju primjeraka, d) ako su isprave priložene kao dokaz donesene u propisanom postupku, e) ako ima propisani sadržaj, f) ako su uz prijavu priložene propisane isprave u izvorniku, ovjerenome prijepisu ili u ovjerenoj preslici i nisu starije od godinu dana, g) ako je u suglasnosti s odredbama akta kojima se određeni podaci ili promjene upisuju u registar i h) ako sadrži zahtjev s podacima za koje je propisano da se upisuju u registar.

4. Ispitivanje pretpostavke da li su isprave priložene kao dokaz donesene u propisanom postupku izaziva u pravilu najveći problem kod ispitivanja pretpostavki za upis, posebice glede granice ispitivanja ispravnosti postupka u kojem je isprava donesena. • Za sada nema službenih stajališta o tom problemu, ali je pristup prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova tom pravnom pitanju često različit. • Ako isprava ima neki nedostatak jer je učinjen neki propust, a unatoč tome je valjana i proizvodi pravni učinak jer navedeni nedostatak ne utječe na valjanost isprave, registarski sud bi u pravilu trebao prihvatiti takvu ispravu. • Ako isprava nije ništava i proizvodi pravni učinak unatoč nedostatku, registarski sud bi trebao primijeniti načelo istinitosti upisa i donijeti rješenje o upisu ako se uvjeri da podatak za koji se traži upis odgovara stvarnom stanju. • Odluke koje donose organi trgovačkog društva registarski sud bi bio ovlašten ispitati i odobriti upis ako se ne radi o ništavoj odluci, već o odluci koja ima pravni učinak. • Registarski sud ne bi smio ispitivati da li je priložena isprava donesena u propisanom postupku ako se radi o odluci upravnog tijela ili javnim ispravama (npr. ministarstva, Hrvatskog fonda za privatizaciju) jer je njome vezan.

5. 2. GRANICE ISPITIVANJA • Registarski sud ispituje postojanje ne samo formalnih uvjeta za upis u sudski registar, već ocjenjuje i valjanost isprava koje su temelj za upis, vodeći pri tome računa o posebnim propisima koji uređuju valjanost takvih odluka, odnosno proizvode li pravni učinak ili ne (npr. zapisnik sa sjednice NO u kojemu donesene odluke unatoč nedostacima nisu bez učinka). • Pri ispitivanju pretpostavki za upis sud mora voditi računa da je neka odluka valjano donesena unatoč propustima koji su se u postupku donošenja odluke dogodili. • Zapisnik koji je sastavio javni bilježnik predstavlja javnu ispravu i dokazuje istinitost onoga što se u njemu određuje te su skladu s tim postavljene i granice ispitivanja takve isprave na način da u sudskom registru nije dopušteno dokazivati da su u javnobilježničkom zapisniku neistinito utvrđene činjenice, već se to može učiniti u posebnom parničnom postupku.

6. Granice ispitivanja pretpostavki za upis od posebnog su značaja kod upisa u sudski registar ništavih i pobojnih odluka glavne skupštine. • Pri ispitivanju osnovanosti prijave i zahtjeva za upis, registarski sud pazi na sve razloge ništavosti, tako da ako se upisuje odluka skupštine društva potrebno je voditi računa da li odluka ima nedostataka koji ju čine ništavim. • Za razliku od ništave odluke, pobojna odluka proizvodi pravni učinak i kao takva je valjana te postojanje razloga za pobijanje odluke glavne skupštine nema pri upisu u sudski registar učinak na njezinu valjanost. Budući da odluka ima pravni učinak registarski sud neće odbiti zahtjev za upis takve odluke u sudski registar ako je udovoljeno svim ostalim pretpostavkama za osnovanost prijave i zahtjeva za upis.

7. Granice ispitivanja je li udovoljeno pretpostavkama za upis potrebno je posebno utvrditi kod odluka glavne skupštine bez pravnog učinka, koje kao takve nisu protivne zakonu, ali za njihovu valjanost se mora još ispuniti neka dodatna pretpostavka (npr. suglasnost određenih dioničara – čl. 302. ZTD-a). • Kod odluka bez pravnog učinka potrebno je obratiti posebnu pozornost pri upisu u sudski registar, jer odluka iako nije protivna zakonu još nema pravni učinak. Tek kada se ispuni dodatna pretpostavka odluka će dobiti pravni učinak . Bude li podnesena prijava za upis u sudski registar takve odluke prije nego što se ispuni dodatni uvjet potreban za njezin pravni učinak, registarski sud će odbiti zahtjev za upis takve odluke. • Registarski sud ispituje pretpostavke za upis samo u onim granicama koje su od značaja za upis u sudski registar tako da sud neće ispitivati primjerice sve odredbe akta na temelju kojega se vrši upis, već samo one odredbe koje su potrebne za upis (npr. kod promjene odredbi statuta), dok one odredbe koje nisu valjane, upisom u sudski registar takvog akta neće postati automatski valjane. • Granice ispitivanja pretpostavki za upis brisanja subjekta upisa nakon zaključenja postupka likvidacije glede potvrde Porezne uprave da su izmirene porezne obveze prema odredbama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kao podzakonskog propisa.

8. 3. NIŠTAVOST UPISA • Ostvarenju načela istinitosti služi tužba za utvrđenje ništavosti upisa koju može podići svaka osoba koja ima za to pravni interes (primjer utvrđenja ništavosti upisa osnivanja trgovačkog društva koju podnosi osnivač drugog društva radi ostvarenja prava prvenstva pri upisu tvrtke u sudski registar). • Tužbom se može tražiti utvrđenje ništavosti upisa, ako je upis obavljen na temelju lažne isprave, ako su u ispravi na temelju koje je obavljen upis navedeni neistiniti podaci ili isprava ne sadrži podatke potrebne za upis, ako je isprava potvrđena ili izdana u nezakonito provedenom postupku, ako je nezakonito provedena radnja o kojoj se podaci upisuju u registar, ili ako postoje drugi zakonom propisani razlozi. • Pitanje podnošenja tužbe za utvrđenje ništavosti provedenog upisa pripajanja (čl. 530. ZTD)

9. Zakonom o sudskom registru nije propisano protiv koga se podnosi tužba za utvrđenje ništavosti upisa u sudski registar, ali bi to svakako trebao biti subjekt upisa, budući da se u parnici ne bi moglo odlučivati o ništavosti upisa podataka o pravnoj osobi a da subjekt upisa u tome ne sudjeluje. • Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za razloge ništavosti, ali se ne može podnijeti nakon proteka roka od 3 godine od dana upisa, odnosno u roku od 5 godina od dana upisa u slučajevima iz čl. 45.a i 46. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (subjektivni rok u odnosu na brisanje upisa je osjetno duže određen). • Registarski sud na temelju pravomoćne presude donosi po službenoj dužnosti rješenje o brisanju ništavog upisa