1 / 9

Ministarstvo za štite životne sredine Republike Srbije Agencija za zaštitu životne sredine

Ministarstvo za štite životne sredine Republike Srbije Agencija za zaštitu životne sredine. PROMENE KLIME U SVETU I KOD NAS MOMČILO ŽIVKOVIĆ ¹ , TIHOMIR POPOVIĆ ¹ , VLADIMIR ĐURĐEVIĆ ². www.sepa.sr.gov.yu. Klimatski sistem, Prirodna promenljivost klime

feng
Download Presentation

Ministarstvo za štite životne sredine Republike Srbije Agencija za zaštitu životne sredine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije Agencija za zaštitu životne sredine PROMENE KLIME U SVETU I KOD NAS MOMČILO ŽIVKOVIĆ ¹, TIHOMIR POPOVIĆ¹, VLADIMIR ĐURĐEVIĆ ² www.sepa.sr.gov.yu

  2. Klimatski sistem, Prirodna promenljivost klime Astronomska teorija promene klime Milutina Milankovića • Milutin Milanković je prvi postavio teoriju da promene u rotaciji Zemlje izazivaju klimatske promene koje dovode do pojave ledenog doba. • Promene tri parametra rotacije Zemlje imaju veliki uticaj u količini dolazećeg sunčevog zračenja tokom godine: • Ekscentricitet orbite od pravilnog kruga do elipse sa periodom ~100.000 godina, • nagib ose rotacije Zemlje u rasponu od 21.1° do 24.5° sa periodom od ~41.000 godina, • precesija tačke ravnodnevnice (ljuljanje Zemljine ose) sa periodom ~19.000 do ~23.000 godina. • Danas je Milutin Milanković jedan od najcitiranijih srpskih naučnika www.sepa.sr.gov.yu

  3. Klimatski sistem i Efekat staklene bašte Klimatski sistem je složen dinamički sistem koga čine: atmosfera, hidrosfera, biosfera, kriosfera i njihove međusobne interakcije. Prosečna temperatura planete Zemlje je oko 15°C. Zasluga za takvu prosečnu temperaturu planete pripada efektu staklene bašte. To je prirodan proces vraćanja dela dugotalasnog zračenja Zemlje na njenu površinu. Radi održavanja radiacionog balansa Zemlja emituje dugotalasno zračenje u atmosferu i dalje u vasionu. Pojedini gasovi (vodena para, ugljen dioksid, azotsuboksid, metan ... ) imaju sposobnost da zemljino dugotalasno zračenje apsorbuju i da potom deo emituju u vasionu a deo vrate prema zemljinoj površini. Ali !!! Bez efekta staklene bašte temperatura na zemljinoj površini bi bila niža za ~33°C i iznosila bi -10°C www.sepa.sr.gov.yu

  4. Zagađivanje atmosfere. Poremećaj bilansa Sunčevog zračenja. Pojava globalnog otopljavanja Nagli rast atmosferske koncentracije gasova staklene bašte (GHG) u prethodnom stoleću, uzrokovan ljudskim aktivnostima, doveo je do narušavanja energetskog bilansa atmosfere. Rast atmosferske koncentracije (GHG) Se nastavlja !!! Povećanje koncentracije ovih gasova u atmosferi dovelo je do povećanja dugotalasnog zračenja koje se vraća na površinu Zemlje i njenog zagrevanja u globalnim razmerama. Poslednje decenije i godine su sve toplije o čemu svedoče podaci na globalnom nivou www.sepa.sr.gov.yu

  5. Odraz globalnog otopljavanja na područje Srbije. Trend temperature na području Beograda i Srbije Godišnje temperature vazduha u Beogradu i klizni 20-godišnji srednjak ukazuju na očit pozitivan trend temperature u Beogradu. Izrazito je uočljivo da su poslednje Decenije najtoplije u nizu podataka instrumentalnih osmatranja od 1890.. Po podacima od 1951. godine u Srbiji dominira porast godišnje temperature, u proseku 1.1oC / 100 godina. Period 1991-2007. karakteriše mnogo intenzivniji, petostruko veći, rast godišnje temperature vazduha u Srbiji. Ranije analize temperaturnih uslova u Srbiji ukazuju da smo krajem devedesetih godina prošloga veka, po pokazateljima klimatoloških statistika baziranih na podacima posle 1951. godine,izašli iz opsega "normalno" i ušli u opseg "toplo". www.sepa.sr.gov.yu

  6. Zagađivanje atmosfere. Poremećaj bilansa Sunčevog zračenja. Pojava globalnog otopljavanja • Osnovni alat u naučnim istraživanjima o budućim klimatskim promenama jesu NUMERIČKIklimatski modeli. • Esencijalna ulazna promenljiva je koncentracija GHG gasova. • Forsiranje GHG u modelima će zavisiti od mnogo faktora: • Brzina Industrijskog razvija, • razvoj novih tehnologija, • tempo porasta broja stanovnika na planeti, • vrsta energetskih izvora i raspodela nihove upotrebe, • kako će se kretati udeo planete pod šumama i td • Grupisanje srodnih faktora u jednu celinu • predstavlja jedan od scenarija (A1B, B1, • A2, A1F1 ,A1T1 itd). • Forsiranje klimatskih modela sa ulaznim veličinama iz različitih scenarija predstavlja modeliranje buduće klime po različitim scenarijima. www.sepa.sr.gov.yu

  7. Procena buduće klime u Evropi i Srbiji • Jedan MODEL, za područje Mediterana, koristi se i u okviru međunardnog projekta “SINTA”, u kome učestvuju Euro-Mediteranski centar za klimatske promene iz Bolonje, Institutat za meteorologiju Beogradskog Univerziteta i RHMZ. • Prema dobijenim rezultatima povećanje srednje godišnje temperature u Evropi (period 2071-2100) u odnosu na standardnu klimatsku normalu 1961-1990, kretaće se u osegu od 2°C do 3°C , ukoliko povećanje koncentracije GHG bude pratilo scenarijo A1B. • A1B scenarijo spada u grupu umerenih scenarija, koji predviđa da koncentracija CO2 na kraju veka bude oko 700ppm. www.sepa.sr.gov.yu

  8. Procena buduće klime u Evropi i Srbiji Po ranijim materijalima EEA (Evropske agencije za životnu sredinu) smanjenje letnjih padavina u delovima Srbije je oko 20%. • Promena režima padavina za teritoriju Srbije: • smanjenje količine i to u opsegu • od -10 do -3 l po m² mesečno • u pojednim delovima Evrope može doći i do povećanja srednje mesečne količine padavina. • Prema ovim rezultatima naročito izraženo smanjenje padavina imali bi u oblasti obale Jadranskog mora i delovima Alpa. www.sepa.sr.gov.yu

  9. Buduća klima u Evropi i Srbiji • Procena je: • Temperature, raste u celoj Evropi, • Promene količine i režima padavina je mnogo složenije. • Ipak, postoji izražena saglasnost u procenama da će doći do smanjenja letnjih padavina u području Mediterana. • Po ovakvim scenarijima neka naša područja će tokom • leta imati manje padavina za 20%, • a po najnepovoljnijim procenama i za 40%. • Opšta ocena prema rezultatima modela je da u narednim decenijama imamo dalji rast temperature, znatno topliju klimu, naročito tokom letnjih meseci. • HVALA !! www.sepa.sr.gov.yu

More Related