1 / 12

MAGNETRON

MAGNETRON. Ivan Miljak N3217. PRIMJENA MAGNETRONA. Magnetron se upotrebljava kao oscilator snage na frekvencijama od približno 1,5 GHz ( λ = 20 cm ) do 15 GHz ( λ = 2 cm). Veliku impulsnu snagu, i do 4 MW, magnetron može davati zahvaljujući visokim anodnim naponima (do 50 kV)

espen
Download Presentation

MAGNETRON

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MAGNETRON Ivan Miljak N3217

  2. PRIMJENA MAGNETRONA • Magnetron se upotrebljava kao oscilator snage na frekvencijama od približno 1,5 GHz (λ = 20 cm) do 15 GHz (λ = 2 cm). • Veliku impulsnu snagu, i do 4 MW, magnetron može davati zahvaljujući visokim anodnim naponima (do 50 kV) • Upotrebljava se : - kod radara - kod zagrijavanja (mikrovalne pećnice) - kod osvjetljenja (sumporne lampe)

  3. Primjena kod radara • Kod radara, valovod je spojen na antenu. • Magnetron radi sa vrlo kratkim impulsima primjenjenog napona što rezultira vrlo kratkim impulsima snažnih mikrovalova koji se kasnije emitiraju (zrače) • Kao u svim radarskim sustavima, radijacija od mete se prvo obrađuje i zatim prikazuje na ekranu • Nekoliko karakteristika izlazne snage magnetrona uzrokuju korištenje radara problematičnim - prvi od tih faktora je magnetronova svojstvena nestabilnost u odašiljačkoj frekvenciji. Ta nestabilnost nije izražena samo u frekvencijskom pomaku sa jednog na drugi impuls, već i u frekvencijskom pomaku unutar individualnog odašiljačkog impulsa

  4. - Drugi faktor je izražen u tome što je energija odašiljačkog impulsa raširena na široki frekvencijski spektar, što zahtjeva da njegov prijamnik posjeduje odgovarajuću (veliku) širinu selektivnosti Ta velika selektivnost dopušta ulaz elekričnih šumova u prijamnik tako prouzrokujući odjek radarskog prijamnika i smanjujući ukupne performanse radara - Treći faktor je opasnost od radijacije uzrokovana korištenjem vrlo velike elektromagnetske energije U novije doba, uspješno se provodi primjena tranzistorskih odašiljača čime više ne postoji potreba za upotrebom magnetrona

  5. IZVEDBA I PRINCIP RADA • Svaki rezonantni magnetron sastoji se od cilindrične katode koja emitira elektrone i oko nje koncentrično smještene cilindrične anode sa šupljinama koji predstavljaju rezonatore Slika 1. Shematski prikaz magnetrona. 1- anoda, 2 - katoda, 3- koaksijalna linija na izlazu

  6. Duž osi magnetrona djeluje magnetsko polje, tako da elektroni koji izlaze iz katode ne putuju zbog električnog polja radijalno prema anodi (koja je pozitivna u odnosu prema katodi), već ih magnetsko polje skreće u stranu tako da dobivaju tangencijalnu komponentu brzine. • Prolazeći pokraj rezonatora, elektroni mu predaju jedan dio energije, jer nailaze na visokofrekventno električno polje koje ih usporava. • Na taj se način podržavaju visokofrekventne oscilacije u rezonatorima.

  7. Sustav je podešen tako da elektroni koji dolaze do rezonatora i bivaju ubrzani, tj. ne podržavaju oscilacije već ih guše, odlaze natrag na katodu, a elektroni koji predaju svoju energiju rezonatoru odlaze na anodu, ali na tom putu predaju još i dio energije drugim rezonatorima • Tako je ukupna energija koja se predaje rezonatorima veća od one koja se od njih prima, pa se zbog toga oscilacije podržavaju • Na jednom od rezonator apriključen je valovod ili koaksijalni kabel pomoću kojeg se visokofrekventna energija odvodi do trošila, npr. antene

  8. U magnetronu djeluje jako aksijalno magnetsko polje • Centralna elektroda je već spomenuta katoda koja emitira elektrone, a vanjska elektroda je anoda koja sadrži niz međusobno spregnutih rezonatorskih šupljina • Elektronski snop prolazi radijalno od cilindrične katode prema anodi • Kad ne bi postojalo visokofrekventno elektromagnetsko polje, eletkroni bi imali kružne putanje pod utjecajem istosmjernog električnog polja anoda-katoda i magnetskog polja Slika 2. Magnetron u presjeku 1 – katoda, 2 – anodne šupljine, 3 – smjer mag. Polja, 4 - izlaz

  9. Ti bi elektroni pod utjecajem jednog i drugog polja u kružnoj putanji završavali na anodi ili bi se vratili na katodu. • Elektromagnetska polja između katode i anode mogu se smatrati putujućim valom koji se kreće po unutrašnjoj površini anode • Svaki od rezonatora ima otvor u smjeru prostora anoda – katoda. Zbog postojanja tog otvora faktor je dobrote snižen i svaka šupljina oscilira na svom osnovnom najnižem modu • Faza je polja između svakog otvora takva da pobuđuje putujući val, a taj val povezuje polja u svim rezonatorima • Može se pokazati da ima toliko različitih modova osciliranja magnetrona koliko ima rezonatora u anodi • Anodni mod u kojem magnetroni najčešće osciliraju naziva se πmod, jer je fazni pomak između susjednih otvora jednak π

  10. Razmotri li se najjednostavnije gibanje elektrona pod utjecajem statičkog magnetskog i statičkog električnog radijalnog polja, vidi se da, ako je magnetsko polje dovoljno jako, elektron nikada neće doseći anodu već će se vratiti na katodu • Magnetronski oscilator obično radi pod takvim uvjetima te nema mikrovalnih oscilacija, anodna struja je neznatna • Ako u prostoru između katode i anode postoje elektromagnetska polja, neki od elektrona biti će kočeni i imati će putanju sličnu onoj na prethodnoj slici (sl.2). Prije nego dosegnu anodu, elektroni predaju veći dio svoje energije elektromagnetskim poljima • Ako je faza elektromagnetskim polja takva da su elektroni ubrzani odmah nakon što su napustili katodu, oni će se brzo vratiti na nju bez interakcije s poljima. Ti elektroni bombardiraju katodu, pa se katoda magnetrona znatno grije

  11. Veličina šupljina determinira rezonantnu frekvenciju, a tako i frekvenciju emitiranih valova. Bez obzira na to, frekvencija ipak nije prezicno kontrolirana. • Radna frekvencija varira s promjenon nazivnog opterećenja i temperature cijevi. To ne predstavlja problem kod grijanja ili kod nekih tipova radara gdje prijamnik može biti sinkroniziran s nepreciznom frekvencijom magnetrona • Tamo gdje su potrebne precizne frekvencije koriste se drugi uređaji kao što su klistroni • Magnetron je samooscilirajući uređaj koji ne zahtjeva nikakve dodatne uređaje osim “dobavljača” snage • Prag napona na anodi treba biti primijenjen prije nego što se pojavi oscilacija. Isti taj napon je funkcija dimenzija rezonantnih šupljina i primijenjenog magnetskog polja

  12. Literatura • Tehnička enciklopedija, 4. svezak : Elektronika, sastavni dijelovi ; str. 465, 575 • http://en.wikipedia.org/wiki/Magnetron • http://www.radartutorial.eu/06.antennas/an18.en.html • Anon.: Radar Theory, Civil Aviation Authority London, 1990

More Related