DAN PISMENOSTI 8. rujna

1. DAN PISMENOSTI8. rujna Dejana Kurtović, školska knjižničarka Nastava hrvatskog jezika

2. Vrsta pisma što svaki simbol predstavlja primjer logografsko morfem kinesko pismo slogovno slog japanska kana alfabet fonem (suglasnik ili samoglasnik) latinica abugidsko fonem(suglasnik+samoglasnik) indijski devanāgarī abjad fonem(consonant) arapsko pismo Featural phonetic feature korejski hangul PISMO • sredstvo prostorne i vremenske komunikacije - vrsta sustava simbolakoje služi za zapisivanje jezika • komunikacija je prijenos informacija usmeno ili pismeno • razlikujemo nekoliko vrsta pisama: pojmovno (logografsko), slogovno (pojmovno-silabičko) i slovno (alfabet). Nastava hrvatskog jezika

3. POVIJEST PISMA • preteča pisma je komunikacija pomoću predmeta – složeno kamenje, grančice,… • zatim imamo slikovno pismo, kojim se već koristio spiljski čovjek u prethistoriji • dovođenjem sličica u uzajamni odnos i stvaranjem asocijacija nastala je piktografija • Piktograme čitamo kao simbole; danas ih koristimo u prometnim znakovima i sl. - koriste ih Eskimi i Indijanci Spiljski crteži Suvremeni piktogrami Nastava hrvatskog jezika

4. POVIJEST PISMA • Piktograme je zamijenilo složenije slikovno pismo zvano ideografija – ideogram označava pojedinu riječ ili pojam (npr. ptica i usta označuju riječ “pjevati”, a majka i dijete riječ “ljubav”) • U Mezopotamiji (Azija), Sumerani su vjerojatno stvorili najstarije pismo oko 3400. pr.n.e. – klinasto pismo (mješavina pojmovnog i slogovnog pisma) - klinovi su nastali utiskivanjem štapića u svježu glinu Sumerski ideogrami, oko 3500. p. n. e. Nastava hrvatskog jezika

5. POVIJEST PISMA • Egipćani su se među prvima počeli služiti pismom(oko 3000 g. p. n.e.). • Hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipćana, a spada u grupu slikovnih pisama. Hijeroglifi su bili pisani na papirusu ili klesani u kamenu. • To je pojmovno i slogovno pismo. Na kraju su Egipćani slikovnim znacima označavali samo pojedina slova, tj. glasove. • po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam bilježi svojom sličicom, ali je po značenju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se piše horizontalno slijeva na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova i upotrebljava se bez većih promjena već 4000 godina. Nastava hrvatskog jezika

6. POVIJEST PISMA • nakon slikovnog i pojmovnog pisma javlja se slogovno ili silabičko pismo, gdje se svaki znak odnosi na jedan gramatički slog • pod utjecajem egipatskih hijeroglifa, nastalo je početkom 2. tisućljeća pr.n.e.prvo pismo u Europi - kretsko linearno pismo, jedno od prvih slogovnih pisama • drugo slogovno pismo, hebrejsko kvadratično pismo Kethabh merrubaili asirsko pismo se sastoji od 22 znaka za konsonante, piše se s desna na lijevo, a odsutnost vokala nadoknađuje se dodatnim znakovima, točkicama ili crticama ispod slova • zatim je tu indijsko pismodevanagari ("pismo božanskog grada") Nastava hrvatskog jezika

7. POVIJEST PISMA • u 7. st. se razvilo arapsko pismo, koje se čita s desna na lijevo, a slova su unutar riječi povezana • na kraju razvojnog lanca pismase nalazi alfabet. Ima 26 do 36 znakova koji su grafemi, znakovi za pojedine glasove. • Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feničani, koji su trgovali sa svojim susjedima, Egipćanima i Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe zapisivanja trgovačkih podataka razvili su posve jednostavne crtovne znakove - 22 slova • Trgovačkim vezama feničko je pismo dospjelo u Kartagu, Španjolsku i Grčku. Oko 10. st.pr.n.e. nastao je grčki alfabet - prvo pismo u modernom smislu. Riječ alfabet dolazi od prvih slova grčkog pisma - alfe i bete. Nastava hrvatskog jezika

8. GRČKO PISMO Α α Alfa Β β Beta Γ γ Gama Δ δ Delta Ε ε Epsilon Ζ ζ Zeta Η η Eta Θ θ Theta Ι ι Jota Κ κ Kapa Λ λ Lambda Μ μ Mi Ν ν Ni Ξ ξ Ksi Ο ο Omikron Π π Pi Ρ ρ Ro Σ σ Sigma Τ τ Tau Υ υ Ipsilon Φ φ Fi Χ χ Hi Ψ ψ Psi Ω ω Omega Davna slova Digama, Stigma, Heta, San, Šo, Kopa i Disigma Grčki (na grčkom, Ελληνικά, fon. ellenika – "helenski") je indoeuropski jezik sa pisanom poviješću od 3,500 godina. Danas ga govori 15 milijuna ljudi u Grčkoj, bivšoj Jugoslaviji (posebno u Makedoniji), Albaniji i Turskoj. Suvremeni grčki je živi jezik i jedan od najbogatijih jezika današnjice, sa fondom od preko 600,000 riječi. Nastava hrvatskog jezika

9. LATINICA • povijest latinice počinje osnivanjem Rimske države, 7.-6. st.pr.n.e. • od 2. st.pr.n.e. Rim vlada cijelim Sredozemljem kuda se proširilo i latiničko pismo. • poznato je pismo Rimska kapitala, osnova našeg današnjeg pisma. Rimska kapitala uvodi i nove načine ukrašavanja slova: serifima (posebnim završecima slova) i odnosom debljih i tanjih "prečki", linija slova. • najpopularnije pismo u svijetu (pismo većine jezika Zapadne i Srednje Evrope, kao i područja Svijeta gdje su vladale europske zemlje u 19. stoljeću Rimska kapitala s Trajanovog stupa Nastava hrvatskog jezika

10. A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž LATINIČNO PISMO • Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svog jezika, latinski je alfabet u početku imao 21 slovo: A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X • Hrvatska latinica je nastala iz češke verzije latinice i sadrži 30 slova Nastava hrvatskog jezika

11. KAROLINA ILI KAROLINŠKA MINISKULA • Nakon propasti Rimskog carstva od rimskog pisma nastaju brojna pisma, od kojih je najpoznatijakarolinška miniskula ili karolina, nastala za vladavine franačkog kralja Karla velikog u 8. st. • Miniskula znači da u pismu nema velikih slova; velika slova pisala su se kapitalom koja ne poznaje mala slova. Nastava hrvatskog jezika

12. GLAGOLJICA • glagoljica je staroslavensko pismo nastalo u 9. st. na balkanskom poluotoku. • me Glagoljica potiče od staroslavenske riječi glagolati što znači govoriti. • koristi karakteristične kružiće. • kao autor glagoljice često se uzima Konstantin Ćiril i Metod. • od 11. st. istiskuje ju ćirilica, pa se glagoljica zadržava jedino u Hrvatskoj. Bašćanska ploča Glagoljica Bašćanske ploče Nastava hrvatskog jezika

13. GLAGOLJICA • glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. • postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). • obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istri, Dalmacijii i Kvarneru. • Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, nađena je Bašćanska ploča s našim najznačajnijim glagoljskim natpisom • Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvoraiz 1483. godine Nastava hrvatskog jezika

14. Ćirilica Latinica Аa Aa Әә Ää Бб Bb Вв Vv Гг Gg Ғғ Ğğ Дд Dd Ее Ee Ёё Yo yo Жж Jj Зз Zz Ии Iy iy Йй Yy Кк Kk Ққ Qq Лл Ll Мм Mm Нн Nn Ңң Ññ Оо Oo Өө Öö Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт Tt Уу Ww Ұұ Uu Үү Üü Фф Ff Хх Xx Һһ Hh Цц Cc Чч Çç Шш Şş Щщ  ?? Ъъ  ?? Ыы Iı İi İi Ьь  ?? Ээ Ee Юю Yu yu Яя Ya ya ĆIRILICA • Od 36 slova koliko ih ima ćirilska azbuka, 26 je preuzeto iz grčkog alfabeta, a ostala su slova stilizirana ili preuzeta iz glagoljice. • autor ćirilice nije utvrđen; navode se KonstantinĆiril i Metodije,… • najstarijim spomenikom smatra se Samuilov natpis iz 993. g. • u 12. st. nastala je bosančica ili bosanska ćirilica s primjesama glagoljice i latinice. • najstariji spomenik na bosančici je Humačka ploča iz 10. st. i Povelja Kulina Bana iz 1189. • Ćirilica je pismo kojim se koristi sedam slavenskih jezika (ruski, ukrajinski, bjeloruski, makedonski, bugarski te srpski i bosanski, koji ravnopravno koriste i latinicu), kao i veći broj drugih jezika bivšeg Sovjetskog Saveza, Azije i istočne Evrope. Nastava hrvatskog jezika

15. u 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg pronalazi pomična slova i tiskarski stroj, što stvara potrebu za jasno izoliranim svakim znakom, definiranjem njegovog oblika i smještajem unutar raspoloživog pravokutnika pa se javlja tipografsko pismo iza 1800. g. na razvoj pisma utječe industrijalizacija. Nastaju brojna pisma oko 1900., u razdoblju secesije, Otto Eckmann, razvija dekorativno pismo. do nedavno(do polovice 20. st.) njegovala se kaligrafija ili krasopis. Kaligrafija (grčki kaligraphia, od kalos=lijepo i graphein=pisati) je umjetnost lijepog pisanja rukom uz pomoć pera, kista, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje. u kineskoj i japanskoj kulturi pisanja kaligrafija je i danas vrlo važna i inspirirajuća Pojavom kompjutera pisma se oblikuju na ekranu crtački, što strahovito povećava količinu različitih tipova slova. POVIJEST PISMA Nastava hrvatskog jezika

16. Kineska i japanska kaligrafija Kur'an iz Andaluzije - slike od slova, tzv. kaligrami Kaligrafija Sun Yat-sena Nastava hrvatskog jezika

17. PISMA U SVIJETU DANAS Pisma u svijetu danas ██latinica (alfabetsko) ██ ćirilica (alfabetsko) ██ Hangul (Featural alfabet) ██ ostali alfabeti ██arapsko pismo (abjadsko) ██ Ostala abjadska pisma ██ Devanagari (abugidsko) ██ Ostala abugidska ██ slogovno pismo ██ kinesko pismo (logografsko) Nastava hrvatskog jezika

18. Rang Jezik Broj govornika 1. Mandarinski 1,075 milijarde 2. Engleski 514 milijuna 3. Hindi 496 milijuna 4. Španjolski 425 milijuna 5. Ruski 275 milijuna 6. Arapski 256 milijuna 7. Bengalski 215 milijuna 8. Portugalski 194 milijuna 9. Malajski/Indonezijski 176 milijuna 10. Francuski 129 milijuna 11. Njemački 128 milijuna 12. Japanski 126 milijuna Koliko ima jezika na svijetu? • Procjene o tome koliko se jezika govori na svijetu kreću se između tri tisuće i šest tisuća. • Zemlje u kojima se govori najviše jezika su Papua Nova Gvineja s 850 i Indonezija s 670 • U još 19 drugih zemalja se govori preko 100 jezika. • Procjena World Almanacaiz 2002. za jezike po broju govornika (uključuje i izvorne govornike i govornike kojima to nije materinji jezik) je sljedeća Nastava hrvatskog jezika

19. VERZAL • Verzal je način pisanja u kom se koriste isključivo velika slova, npr. NUNC ET SEMPER. • tradicionalno se koristi za isticanje određenih dijelova teksta, poput naslova, ključnih pojmova, te za pisanje akronima, npr. UNICEF ili SAD. • danas se isticanje teksta verzalom izbjegava i koriste se drugi načini poput podebljanog i ukošenog pisma. • u elektronskoj komunikaciji, poput mail-a ili sms-a, verzal zamjenjuje vikanje i njegova se pretjerana upotreba smatra izrazito nepristojnom. Nastava hrvatskog jezika

20. ESPERANTO • esperanto je međunarodni jezik nastao u drugoj polovici 19. stoljeća prema zamisli L. L. Zamenhofa. • prvi udžbenik objavio je 1887. godine u Varšavi pod pseudonimom "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) što je kasnije postalo i ime samog jezika. • Rječnik je nastao iz romanskih i germanskih jezika, dok je fonologija nastala iz slavenskih jezika • Esperantska abeceda sastoji se od 28 slova. • Velika slova ABCĈDEFGĜHĤIJĴKLMNOPRSŜTUŬVZ • Mala slova abcĉdefgĝhĥijĵklmnoprsŝtuŭvz Nastava hrvatskog jezika

21. BRAILLEOVO PISMO • Brailleovo pismo je pismo namijenjeno slabovidnim ili slijepim osobama, koje je osmislio 1821. godine Louis Braille. • Svako slovo Brailleovog pisma sastoji se od šest točaka organiziranih u dva stupca po tri točke (koje su udubljene ili ispupčene), svakom slovu abecede odgovara određena kombinacija tih reljefnih točaka. • Čita se prelaskom prstiju preko niza uzdignutih točkica. Postoji više oblika Brailleovog pisma, a neki dodatni znakovi razvijeni su za muzičke note, matematičke znakove i rad računalom. • Različiti jezici imaju i različite Brailleove abecede i znakove. Nastava hrvatskog jezika