1 / 40

FUNKCIJA PROMETA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

FUNKCIJA PROMETA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU. prometni sustav interakcija gospodarskog razvoja i prometa udio prometa u gospodarstvu dinamički razvoj prometa i gospodarstva ekonomske specifičnosti prometne usluge determinante prijevozne potražnje fiksna i varijabilna komponenta prometa

ernst
Download Presentation

FUNKCIJA PROMETA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. FUNKCIJA PROMETA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU Gospodarstvo Hrvatske, 25.04.2007.

  2. prometni sustav • interakcija gospodarskog razvoja i prometa • udio prometa u gospodarstvu • dinamički razvoj prometa i gospodarstva • ekonomske specifičnosti prometne usluge • determinante prijevozne potražnje • fiksna i varijabilna komponenta prometa • utjecaj troškova prometa na gospodarstvo • promet i štetne eksternalije • prometna valorizacija Hrvatske • promet u gospodarskom razvoju Hrvatske • društveni proizvod i BDP prometa u Hrvatskoj • kratak pregled prometnih grana u RH

  3. Prometni sustav • Ekonomika prometnog sustava bavi se izučavanjem i istraživanjem prometa kao složenoga dinamičkog sustava i pojedinih prometnih grana koje su u odnosu na sustav prometa podsustavi.

  4. Ustrojstvo prometnog sustava

  5. Interakcija gospodarskog razvoja i prometa Za proteklo stoljeće dominantna ekonomska činjenica nije razvoj proizvodnje, već prometne, a u novije vrijeme telekomunikacijske i informatičke djelatnosti. Marshall A.

  6. Promet: - omogućuje odvijanje procesa reprodukcije, - veliki je potrošač produkcije ostalih sektora, - bitan je čimbenik povećanja specijalizacije i društvene podjele rada, - snažno djeluje na društveno političke aspekte razvoja utjecajem na jačanje jedinstva i povezanosti tržišta, jedinstva naroda, formiranja i jačanja integriteta države, uspostavom i razvojem veza s drugim državama, podizanje obrazovne, kulturne i opće civilizacijske razine i sl.

  7. Udio prometa u gospodarstvu BDP po stanovniku i udio prometa u BDP-u (1992.) Izvor: Statistical Yearkbook, UN, New York, 1995.

  8. S porastom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, raste bruto domaći proizvod koji stvara promet. Iz toga donosimo zaključak o postojanju pozitivne veze između porasta ukupnog BDP-a i porasta BDP-a stvorenog od prometa. Međutim, veličina udjela prometa u BDP-u neke zemlje očito ne ovisi samo o stupnju njezine razvijenosti, nego i o brojnim drugim čimbenicima. • Prethodne konstatacije upućuju na dva temeljna zaključka. Prvo, proučavanjem zakonitosti razvoja prometa u ovisnosti o promjeni razine razvijenosti neke zemlje teško je doći do općih zaključaka, i drugo, budući da zemlje s različitom razinom razvijenosti imaju gotovo identičan udio prometa u BDP-u, proučavanje zakonitosti razvoja prometa potrebno je utemeljiti na konkretnim obilježjima svake zemlje te promet proučavati dezagregirano.

  9. Dinamički razvoj prometa i gospodarstva • Razlikuju se veze koje postoje između dvije različite vrste prijevoza: a) teretnog prometa i gospodarskog razvoja i b) putničkog prometa i društveno-demografskog razvoja. • Za razliku od putničkog, u teretnom prometu veličina potražnje za prijevoznim uslugama u najvećoj mjeri je funkcija veličine i sastava proizvodnje i potrošnje, te njihove prostorne disperziranosti.

  10. Oblik veze između proizvodnje i teretnog prometa ovisi o tome iz kojih razvojnih faza uzimamo objašnjavajuće varijable teretnog prometa. Ako se promatraju dulje vremenske serije razvoja gospodarstva i teretnog prometa, mogu se izdvojiti tri faze tog razvoja. Porast teretnog prijevoza u odnosu na rast BDP-a Izvor: Padjen, 1986

  11. Razlozi su u padu potražnje za prijevozom masovne robe, zatim racionalizaciji proizvodnje i tehničkom progresu, supstituciji teških sirovina lakima, upotrebi lokalnih izvora sirovina, provođenju politike racionalnog lokacijskog smještaja proizvodnih pogona itd. • Može se zaključiti da se porast teretnog prometa, u odnosu na vrijednost BDP-a, usporava sa smanjenjem značaja bazne industrije u strukturi gospodarstva.

  12. Ekonomske specifičnosti prometne usluge • Temeljna obilježja prometne usluge jesu: a) nematerijalnost, neopipljivost (ne može se uskladištiti i kasnije ponuditi tržištu), b) manjak kapaciteta (ponude) ne može se nadoknaditi uvozom, c) procesi proizvodnje i potrošnje odvijaju se istodobno i d) prijevozna usluga je ireverzibilna. • Prijevozna potražnja je tzv. izvedena potražnja.

  13. Determinante prijevozne potražnje • Potražnja za nekom robom ili uslugom (D0) definira se kao funkcija njene cijene (P0), cijene drugih roba ili usluga (P1,…Pn) i razine dohotka (y): D0=f (P0, P1,…Pn, y)

  14. Ovaj jednostavni model važi za prijevoznu potražnju kao i svaku drugu, međutim, postoje brojni detalji koje valja osvijetliti da bi se pravilno razumio način funkcioniranja tržišta prijevoznih usluga. • Cijena npr. nije samo plaćena vozarina, već mora uključivati i sve troškove koji se moraju uključiti u ostvarivanje prijevozne usluge (troškovi tzv. dodatnih operacija). • U svezi s cijenom, osim rečenog, potrebno je napraviti i druge bitne distinkcije, kao na primjer: a) različite svrhe putovanja; b) metode naplaćivanja cijene; c) vremenski rok (elastičnost na kratki i dugi rok), i d) apsolutnu razinu promjene cijene.

  15. Fiksna i varijabilna komponenta prometa • Jedno od važnih obilježja prometa je razlika između njegove "fiksne" komponente (ceste, pruge), odnosno infrastrukture i "mobilne" komponente. • Fiksna komponenta je dugotrajna i kapitalno intenzivna, vrlo ju je skupo mijenjati i ne može se alternativno koristiti.Nasuprot tome, većina mobilne komponente (prijevoznih sredstava) relativno je kratkotrajna i zamjenjuje se više zbog fizičke, tehnološke i ekonomske zastarjelosti. Osim toga, mobilna komponenta je jeftinija i može se djelomično alternativno koristiti. • Upravo ovakva različita obilježja "fiksne" i "mobilne" komponente prometa, a posebice visoki troškovi izgradnje, dugotrajnost i ekonomika obujma, vezani za "fiksnu" komponentu, dovode do tendencija za monopolnim nadzorom nad tom komponentom. Manji trošak investicije, brža zamjena i izostanak ekonomike obujma u sektoru "mobilne" komponente stimuliraju konkurenciju.

  16. Utjecaj troškova prometa na gospodarstvo • Neosporna činjenica da su prijevozni troškovi inkorporirani u cijeni svakog proizvoda (nekad i višestruko u sirovinama, poluproizvodima i gotovom proizvodu) navodi na zaključak da promjena prijevoznih troškova bitno utječe na relativne cijene i inicira cijeli niz promjena u gospodarstvu, s posljedicama koje je teško unaprijed i s preciznošću utvrditi.

  17. Promet i štetne eksternalije Nepovoljni utjecaj prometa osobito se očituje u onečišćenju zraka, vode i tla, pojavi buke i vibracija, u negativnom djelovanju na cijeli okoliš, u zauzimanju vitalnih prostora, posebice u naseljenim područjima - intruzijom (ubacivanje, proboj vode, uvlačenje) i vizualnom degradacijom, te u povećanoj opasnosti za život i zdravlje ljudi.

  18. Prometna valorizacija Hrvatske Tranzitni položaj Hrvatske znači da ona povezuje dva bitna europska prometna pravca - Zapadnu i Srednju Europu s njezinim jugoistokom i Bliskim istokom, te Baltičko more preko srednjeg Podunavlja s Jadranskim morem. Aktualni politički i socioekonomski trendovi, posebice u Europi, obilježeni su ekspanzijom tržišta Europske unije, potom političko-ekonomskim i socijalnim promjenama u Istočnoj Europi i preobražajem njihovih ekonomija u tržišne ekonomije. Sve ove promjene imaju svoje refleksije i u prometu. Hrvatska prometna politika u tom kontekstu mora uvažavati najmanje tribitna cilja, a to su: prvo, adekvatno prometno povezati hrvatski nacionalni prostor, napose primorski i kontinentalni dio, drugo, uspostaviti dobre prometne veze sa zemljama u okruženju (integracija u europske prometne koridore), i treći, iskoristiti tranzitni položaj Hrvatske i aktivirati njezinu prirodnu apsorpcijsku moć u privlačenju tranzitnog prometa.

  19. Promet u gospodarskom razvoju HrvatskePrometna infrastruktura Dinamika izgradnje željezničkih pruga na području Hrvatske Izvor: SGH i SLJH, razna godišta

  20. Stanje i izgradnja cesta u Hrvatskoj 1900.-2000. Izvor: SGH i SLJH, razna godišta

  21. Stupanj motorizacije • Stupanj motorizacije u 2000. Iznosio je oko 3 stanovnika na jedan automobil ili 2478 automobila na 100 km2. Stoga možemo zaključiti da se Hrvatska nalazi pri završetku ekspanzivne faze razvoja motorizacije i na početku faze saturacije. Međutim, unatoč ekspanzivnoj motorizaciji, Hrvatska još uvijek znatno zaostaje za razvijenim europskim zemljama (oko 50%). Zaostatak u motorizaciji bilježi se čak i u odnosu na neke istočnoeuropske, pa i mediteranske zemlje (Portugal, Grčka), i to za oko 15-30%. Općenito, u pogledu stupnja motorizacije, zaostatak Hrvatske u odnosu na Europu iznosi oko 10-15 godina.

  22. Teretna vozila i prikolice u javnom cestovnom prijevozu Izvor: SLJH-1999., str. 315

  23. Prijevozni rad • Prijevozni rad se najčešće mjeri naturalnim pokazateljima. Možemo ga mjeriti statički i dinamički. Statički ga mjerimo u tonama prevezene robe ili broju prevezenih putnika. Dinamički, prijevozni rad mjerimo tona-kilometrima (prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra) ili putnik-kilometrima (prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednoga kilometra) • Može se zaključiti da je u Hrvatskoj u prijevozu putnika dominantna grana cestovni promet, dok su u prijevozu robe dominantni pomorski i željeznički promet. Pomorski promet je najviše orijentiran na tranzitni i međunarodni promet, što mu je omogućilo trend rasta, apsolutno i relativno, u razdoblju 1991.-1997., kada su ostale grane koje ovise o domaćoj proizvodnji i potrošnji, ostvarile trend opadanja.

  24. Ukupni prijevoz putnika i robe u Hrvatskoj 1965.-2000. (izabrane godine) Izvor: SLJH-1995 i Mjesečno statističko izvješće DZS, broj 4/99

  25. Struktura prijevoza putnika i robe po granama u Hrvatskoj 1965.-1998. (odabrane godine) Izvor: SLJH-1995.,1998. i priopćenja DZS-a

  26. Društveni proizvod i BDP prometa u Hrvatskoj Prosječne godišnje stope kretanja DP-a (1958.-1990.) i BDP-a (1990.-1995.) Hrvatske Izvor: SLJH-1996.

  27. Dakle, može se zaključiti da DP (BDP) prometa u Hrvatskoj u tridesetogodišnjem razdoblju ima sljedeće tendencije: u razdobljima porasta ukupnog DP-a on raste brže (elastičnost veća od 1), a u razdobljima pada on opada sporije od pada ukupnog DP-a (1958.-1989.), što potvrđuje teoretska očekivanja. Promet, dakle, pokazuje obilježje remanencije (otpornost), štoje i razumljivo s obzirom na njegovu kapitalno intenzivnu prirodu.

  28. Kratak pregled prometnih grana u RH

  29. Cestovni promet • 1994. godine na Paneuropskoj konferenciji ministara prometa na Kreti definirano je devet koridora, od kojih su koridori V i X važni za RH • Koridori koji prolaze kroz Hrvatsku: • V odvojak B: Rijeka – Zagreb – Budimpešta; • odvojak C: Ploče – Sarajevo – Osijek-Budimpešta; • X odvojak: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veleš – Thessaloniki; • odvojak A: Graz – Maribor – Zagreb. • Za Hrvatsku je najvažniji X. (longitudinalni) koridor zbog protoka ljudi i roba te manjeg čekanja na graničnim prijelazima. No, izuzetno je značenje Vb i Vc koridora s transverzalnog motišta unutarnje i međunarodne prometne povezanosti Hrvatske.

  30. Željeznički promet Hrvatske željeznice u petogodišnjem razdoblju (2003.-2007.) u gradnju i modernizaciju planiraju uložiti 15.262,4 milijuna kuna. Infrastruktura 10.360,5 mil kn Mobilni kapaciteti 4901,9 mil kn Putnički prijevoz 3.188,9 mil kn Teretni prijevoz 1.713,0 mil kn Ulaganja u gradnju i modernizaciju stabilnih i mobilnih kapaciteta preduvjet su za ostvarivanje planom zacrtanih ciljeva te strategija razvoja i jačanja konkurentske sposobnosti Hrvatskih željeznica, u uvjetima jake konkurencije cestovnog prijevoza i inozemnih željezničkih kompanija.

  31. Riječni promet Svojim najvećim rijekama, Dunavom, Dravom i Savom, RH je povezana sa Zapadnom, Srednjom i Istočnom Europom, a kombiniranim transportom s Jadranom te time i ostalim dijelovima Europe i svijeta. Dunav je međunarodna rijeka, kao i Drava od ušća do Osijeka (23 km). Na ostalom dijelu Drava je međudržavna rijeka, kao i Sava.

  32. Takvo bogatstvo plovnim putovima dobra je predispozicija za razvijeni riječni promet, no potencijal koji on pruža, naročito u gospodarskom pogledu, do sada nije bio primjereno iskorišten. • Najveći je problem brodara u Republici Hrvatskoj zastarjelost voznog parka i nedostatak suhog navoza za remont brodova. Zbog toga se brodovi moraju reparirati u inozemstvu, što uvelike poskupljuje remont brodova. Veliki je problem i stanje plovnih putova, ponajprije rijeke Save i Drave.

  33. Zračni promet • Zakonom o zračnom prometu uređuje se zračni promet u zračnom prostoru RH, uvjeti za sigurno odvijanje zračnog prometa, uredbe o zračnom prijevozu putnika i robe te drugih odredbi zakona. Statusom punopravnog članstva zrakoplovnih vlasti – JAA (Joint Aviation Authority), RH je ispunila jedan od preduvjeta (ispunjenje standarda sigurnosti) za buduće pristupanje u EU. • RH ima ukupno 19 aerodroma, od kojih su za:međunarodni promet: Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Brač, Rijeka, Pula,Osijekdomaći promet: Varaždin, Čakovec, Lučko, Grobnik, Medulin, Unije, Otočac, Sinj, Borovoopće zrakoplovstvo: Mali Lošinj, Vrsar

  34. Kroz hrvatske zračne luke godišnje prođe oko 3,3 milijuna putnika dok u svijetu u međunarodnom prometu godišnje putuje oko 4 milijarde ljudi. Putnički promet na zračnim lukama RH daleko je ispod razine na kojoj je bio prije agresije, kada je kroz iste prolazilo i do 5,5 milijuna putnika godišnje. Tome je možda razlog i veliki teroristički napad na New York 11. rujna 2001. godine koji je uvelike pridonio smanjenju prometa na svim svjetskim zračnim lukama i putnim linijama te zasigurno ulio strah u sve putnike koji će se i godinama nakon odražavati na statističke podatke. No u svemu, vrijeme odmiče te se za RH predviđa do 2010. godine porast prometa na 4,7 milijuna putnika godišnje.

  35. Pomorski promet Pomorski promet u njegovoj osnovi možemo sagledati i predstaviti kroz 2 segmenta, a to su luke i brodarstvo čija je sudbina neraskidivo vezana zajedno jer bez brodarstva, luka je beskorisna, a bez luke brodarstvo je bespomoćno.Morska obala kopna RH proteže se u duljini od 1 777,7 km, a dužina obale otoka iznosi 4 012,4 km. Od približno 350 luka i lučica na obali i otocima njih sedam (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik) mogu prihvatiti velike prekooceanske brodove, a sve su smještene na kopnenoj obali. Prometni kapaciteti luka međusobno se razlikuju, a za sve luke iznosi 23 100 000 tona godišnje, a glavnina lučkog prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka koja u pravilu ostvaruje preko 50% ukupnog prometa svih hrvatskih luka, možda stoga jer u gravitacijsku zonu Luke Rijeka ulazi cijeli kontinentalni hrvatski teritorij a u tranzitnom pogledu spadaju i Austrija, Mađarska, Češka i Slovačka. Također, putnički promet Jadrolinije iz Rijeke ima primat s 2 100 000 vozila i 7 800 000 putnika.

  36. Hvala na pažnji i vozite (se) sigurno!

More Related