Vršnjačko nasilje

1. Vršnjačko nasilje

2. Definiranje pojmova • Vršnjačko zlostavljanje (eng. bullying) – 3 kriterija (Olweus): • namjerno nasilno ponašanje ili nanošenje štete drugoj osobi • ponavlja se i traje neko vrijeme • postoji neravnoteža moći između počinitelja i žrtve • Vršnjačko nasilje (eng. peerviolence) – nadređena kategorija, ne uključuje nužno i zlostavljanje

3. Oblici vršnjačkog nasilja • Fizičko nasilje (udarci, guranje…) • Psihičko nasilje (prijetnje, vikanje…) • Verbalno nasilje (vrijeđanje, psovanje…) • Relacijsko i socijalno nasilje (ignoriranje, isključivanje iz vršnjačke grupe…) • Materijalno nasilje (oduzimanje tuđih stvari, iznuđivanje novca…) • Seksualno nasilje (komentari seksualne prirode, neželjeni seksualni dodir…) • Elektroničko nasilje (vrijeđanje putem SMS poruka, otvaranje mrziteljske grupe na Facebook-u…)

4. Učestalost • Psihičko nasilje je najčešće • Pozitivna povezanost između činjenja i doživljavanja nasilja • Rezultati istraživanja o prevalenciji vršnjačkog nasilja i zlostavljanja znatno variraju: • Od 4% do čak 80 ili 90% djece uključeno je u vršnjačko nasilje/zlostavljanje kao počinitelji nasilja i/ili žrtve • Razlike u operacionalizaciji (korištenim upitnicima) • Razlike u uzorcima (dob, spol, država)

8. Spolne i dobne razlike • Prema nekim istraživanjima dječaci i čine i doživljavaju više vršnjačkog nasilja, dok u drugima nisu dobivene razlike • Dječaci češće koriste fizičko i seksualno nasilje, a djevojčice relacijsko, dok kod verbalnog rezultati nisu konzistentni • Djevojčice su češće nasilne prema drugim djevojčicama, dok su dječaci nasilni i prema djevojčicama i prema drugim dječacima • Obrnuta U-krivulja: nasilje raste s dobi tijekom osnove škole te u adolescenciji ponovno pada

9. Rizični čimbenici za činjenje nasilja • Individualna razina: • Snižena empatija • Stavovi i vjerovanja o nasilju • Nedostatak prosocijalnih vještina rješavanja problema • Impulzivnost • Internalizirani problemi • Eksternalizirani problemi • Obitelj: • Nesigurna privrženost roditeljima • Autoritaran ili zanemarujući (indiferentan) roditeljski stil • Nedostatak komunikacije ili neadekvatna komunikacija s djetetom • Manjak podrške i kohezivnosti u obitelji • Nedostatak nadzora nad djetetom • Tjelesno kažnjavanje ili psihičko zlostavljanje djeteta • Svjedočenje nasilju u obitelji • Nasilni odnos s braćom i sestrama

10. Rizični čimbenici za činjenje nasilja • Vršnjaci: • Prijatelji sličnih osobina i ponašanja • Antisocijalno ponašanje vršnjaka • Podržavanje korištenja nasilja • Škola: • Smanjena školska kompetencija i uspjeh • Negativna školska klima • Nedostatak nadzora i podrške od strane nastavnika • Neuključenost roditelja u obrazovni proces • Zajednica: • Visoka stopa kriminaliteta i lak pristup oružju • Mediji (TV, filmovi, kompjuterske igrice…) • Stavovi i norme u društvu

11. Kategorizacija • Počinitelji: često čine vršnjačko nasilje, ali ga doživljavaju rijetko ili nikada • Žrtve: često doživljavaju vršnjačko nasilje, ali ga čine rijetko ili nikada • Počinitelji-žrtve (nasilnici-žrtve, provokativne žrtve, reaktivne žrtve, reaktivni počinitelji): često i čine i doživljavaju vršnjačko nasilje • Neuključeni: nasilje i čine i doživljavaju rijetko ili nikada • Promatrači: djeca i mladi koji svjedoče vršnjačkom nasilju, no u njemu ne sudjeluju

12. Obilježja počinitelja • Agresivni i destruktivni • Skloni dominiranju nad drugom djecom • Impulzivni • Nizak prag tolerancije na frustraciju • Pozitivan stav prema nasilju • Eksternalizirani problemi u ponašanju • Viši SES od ostalih skupina • Nizak nadzor i toplina u obitelji • Nedosljedno discipliniranje uz korištenje nasilja od strane roditelja • Neka istraživanja dijele ih na popularne i nepopularne počinitelje • Manje problema u obitelji i s vršnjacima te manje internaliziranih problema od žrtava i žrtava-počinitelja • Dugoročno: • Više prekršaja i kaznenih djela • Veća stopa nasilja u obitelji • Više problema na poslu

13. Obilježja žrtava • Fizički manje i slabije • Nižeg samopoštovanja • Pasivne • Tiše, opreznije, nesigurnije, osjetljivije • Anksiozne • Slabije razvijene komunikacijske vještine • Imaju više problema u odnosima s vršnjacima • U OŠ prosječan ili bolji uspjeh, u SŠ slabiji • Prezaštitnički roditelji • Niži SES • Djeca koja su „drugačija” od drugih

14. Posljedice doživljavanja vršnjačkog nasilja • Usamljenost • Povlačenje, teškoće u pronalaženju prijatelja • Školski problemi (niske ocjene, strah od škole, izostajanje) • Sniženo samopoštovanje i samopouzdanje • Psihosomatski simptomi (glavobolja, bolovi u trbuhu, problemi sa spavanjem…) • Zlouporaba psihoaktivnih tvari • Anksioznost • Poremećaji u prehrani • Depresivnost • Suicidalne misli • Brojne posljedice su dugoročne

15. Obilježja počinitelja-žrtava • Anksiozni i agresivni • Nižeg samopoštovanja • Impulzivni, problemi s pažnjom • Slabije vještine rješavanja problema • Najviše internaliziranih problema, problema u obitelji i problema u odnosima s vršnjacima • Eksternalizirani problemi u ponašanju • Manje popularni i prihvaćeni od počinitelja • Nedostatak topline u obitelji i roditeljskih vještina • Nedosljednost u ponašanju roditelja (izmjenjivanje prezaštićivanja i zanemarivanja) • Korištenje nasilja od strane roditelja

16. Obilježja neuključenih • Veće samopoštovanje od preostale tri skupine • Najmanje internaliziranih i eksternaliziranih problema • Najveća kvaliteta odnosa s vršnjacima i u obitelji • Prosječan SES • Roditelji autoritativnog odgojnog stila

17. Promatrači • Prisutni u oko 85% slučajeva vršnjačkog nasilja • Neki potiču nasilje, ali se u njega ne uključuju, neki samo promatraju i ne zauzimaju stav, dok neki pokušavaju zaštititi ili utješiti žrtvu • Zanemareno područje istraživanja

18. Elektroničko nasilje • Svaka komunikacijska aktivnost grupe ili pojedinca putem Interneta, videa ili mobilnih telefona koja služi da bi se drugo dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način • Identitet počinitelja može skriven ili počinitelj može širenjem nasilja putem elektroničkih medija dobiti podršku grupe →počinitelj može biti skloniji većem nasilju nego što bi to bio licem u lice • Brzo širenje i cjelodnevna prisutnost nasilnog ponašanja (npr. poruka na Facebook stranici) → moguće teže posljedice za žrtvu • Iako je „tradicionalno” vršnjačko nasilje u padu, elektroničko nasilje je u porastu

19. Prevencija vršnjačkog nasilja • Ekstremne politike poput „nulte tolerancije” u SAD-u pokazale su se neučinkovitima • Smanjeno vršnjačko nasilje u školama, ali: • Povećanje elektroničkog nasilja • Negativni dugoročni ishodi za počinitelje • Efikasne intervencije: • Obuhvaćaju sve učenike u školama • Uključuju i druge značajne osobe (nastavnike, roditelje) • Uključuju edukaciju o karakteristikama i posljedicama vršnjačkog nasilja • Uključuju podučavanje komunikacijskih vještina i prosocijalnog ponašanja

20. Literatura • Bilić, V., Buljan Flander G. i Hrpka H. (2012). Nasilje nad djecom i među djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 265-286; 305-309). • Smokowski, P.R. i Kopasz, K.H. (2005) BullyinginSchool: AnOverviewofTypes, Effects, FamilyCharacteristics, andInterventionStrategies. Children & Schools, 27(2), 101-110.