1 / 37

MOBILNE KOMUNIKACIJE

MOBILNE KOMUNIKACIJE. 10. Modeli propagacije 2 dio. Modificirani JRC model. JRC - Joint Radio Committee of Power Industries Koristi potpuno drugačiji pristup problemu nego Okumurin model.

dominy
Download Presentation

MOBILNE KOMUNIKACIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MOBILNE KOMUNIKACIJE 10. Modeli propagacije 2 dio

  2. Modificirani JRC model • JRC - Joint Radio Committee of Power Industries • Koristi potpuno drugačiji pristup problemu nego Okumurin model. • Model se umjesto izračunavanja prosječnih vrijednosti (srednja visina, valovitost i sl.) neke podloge detaljno bavi preprekama na toj podlozi. • Uzima u obzir svaku prepreku na koju signal nailazi.

  3. Prema JRC modelu se dobiju ekscesne gubici Ld, nastali uslijed difrakcije na preprekama. • Za ovaj model se koristi referentni gubici, a na njih se dodaju ekscesni gubici koji se računaju prema modelu. • Za referentne gubitke Lref se koriste ili • Gubici prostiranja u slobodnom prostoru:

  4. ili gubici iz plane earth modela (direktna + reflektirana zraka)

  5. Za proračun ekcesnih gubitaka mora se poznavati profil terena • Zbog ogiba vala kod propagacije korigira se radijus Zemlje na kRZ. To se radi da bi se mogla povući ravna linija širenja radio vala od odašiljača do prijemnika. • Visine uzvišenja b(x), se ispravljaju izrazom

  6. Kategorizacija terena • Postoji direktna vidljivost (bez prepreka) - dovoljno “prohodan” put signala. • Postoji direktna vidljivost - nedovoljno “prohodan” put signala. • Ne postoji linija pogleda (prepreke) – 1 prepreka. • Ne postoji linija pogleda – 2 prepreke. • Ne postoji linija pogleda – 3 prepreke. • Ne postoji linija pogleda - više od 3 prepreke.

  7. d1 d2 r h 1. Direktna vidljivost (slobodna 1. Fresnelova zona) 7 Uvijet direkntne vidljivosti je slobodna 1. Fresnelova zona Gubici prostiranja vala bit će jednaki gubicima u slobodnom prostoru ukoliko je

  8. U modelu se koristi koristi normalizirani parametar v • Izraženo na drugi način: • Gubici uslijed difrakcije:

  9. Gubici difrakcije u ovisnosti o υ • Na grafu su prikazani gubici difrakcije (ogiba) Ld u ovisnosti o normaliziranom faktoru prepreke. • Ovi gubici se dodaju referentnim gubicima kako bi se izračunali ukuponi gubici veze • Za slučaj sa više prepreka gubici se zbrajaju (dB) s pojavom svake nove. Ld (dB) (dB)

  10. Proračun gubitaka • Direktna vidljivost i slobodna 1. Fresnelova zona • Direktna vidljivost i djelomično neprohodna Fresnelova zona • 1 prepreka • 2 prepreke • 3 prepreke • Za više od 3 prepreke reducira se broj prepreka na 3 ekvivalentne prepreke

  11. Fizikalno-geometrijski modeli • Ovi modeli predstavljaju potpuno novi pristup problemima vezanim uz gubitke propagacije. • Zasnivaju se na detaljnim podacima o konfiguraciji terena i vrsti građevina smještenim u odgovarajuće baze podataka (UDB – Urban Data Base). • Za razliku od empirijskih modela • koji zahtjevaju manje i jednostavnije baze podataka o terenu. • fizikalno-deterministički modeli • zahtjevaju velike, urbanističke baze podataka koje uključuju visine, oblike, geometriju i dr. veličine vezane uz pojedine građevine.

  12. Ikegami model (1984.) • Dio ukupnog signala(theoretical rays) na prijemniku može se predvidjeti koristeći određena geometrijska razmatranja. (theoretical)

  13. Ukupna primljena snaga na prijemniku iznosi: , ovisno o udaljenosti x. • Iz raspodjele snaga p(x) po lokacijama traži se lokalno očekivanje za manja područja duljine 2L= 20λ do 40λ

  14. Svojstva modela • Izračuna li se srednja vrijednost snage signala na udaljenosti 2L dobije se: • Za dovoljno dugačak put 2L ova srednja snaga bit će jednaka sumi srednjih snaga primljenih multipath komponenata

  15. Srednja jakost polja dobije se iz srednje snage • Ikegami model predviđa spore varijacije, tako da se pretpostavlja da se na putu duljine 2L ne mijenjaju značajno uvijeti propagacije, te se uzima jednaka snaga i parametri multipath komponenti • U proračunu se koriste komponente najveće snage, pri čemu pogreška zbog zanemarivanja ostalih komponenti ne treba biti veća od 3 dB

  16. Geometrija Ikegami modela • Ako je pogreška koju unesemo manja od 3 dB primjena se smatra uspješnom • Pogreška nastaje odbacivanjem komponenata koje nisu obuhvaćene modelom (non-theoretical rays).

  17. Razvoj modela • Ovaj model pretpostavlja da najviše snage koja se javi na prijemniku donose samo dvije komponente. • Direktna zraka. Zraka koja se eventualno smije ogibati o krovove zgrada u blizini mobilne stanice. • Reflektirana zraka. To je zraka koja se odbija od pročelja zgrada koje se nalaze na suprotnoj strani ceste od odašiljača.

  18. Pretpostavlja se da su sve zgrade uniformne visine i pravilnog rasporeda. • Da bismo izračunali gubitke direktne i reflektirane zrake (e1, e2) zbog difrakcije koristi se empirijska formula koja u realnim uvjetima daje grešku od samo 1 dB. e0 - polje kod propagacije u slobodnom prostoru gdje je ν>2.4 (normalizirani faktor smetnji zgrada) – koristi se izraz iz JRC modela, gdje je r Fresnelov radijus, a h udaljenost putanje zrake od prepreke

  19. Za izračunavanje parametra υ koristimo se izrazima iz JRC modela • Uz d1>>d2 (u blizini mobilne postaje)slijedi

  20. lr – gubici zrake 2 zbog refleksije

  21. Vrijednost lr ovisi o koeficijentu refleksije o bočne plohe zgrada. • Srednja vrijednost polja se računa po izrazu iz kojeg na kraju dobijemo • Preporučuje da Lr ne bude manji od 6 dB (odnosno 2).

  22. Rezultati mjerenja Lr= 4 dB 6 dB 8 db 10 dB 4 dB 6 dB 8 db 10 dB w(m)

  23. Srednja vrijednost prijemnog polja • S obzirom da za različite vrijednosti Lr iw ukupno polje ima gotovo konstantnu vrijednost pojednostavljeni izraz se dobije uz w=W/2

  24. Ovaj izraz u dB • W, H, hr, se uvrštavaju u metrima, a f u MHz • ukupni gubici mogu se prema tome računati kao • Preporučuje da Lr ne bude manji od 6 dB (odnosno 2).

  25. COST 231 Walfish – Ikegami model • Evolucija Ikegami modela (1991.) • Koristi se u visokourbanim područjima gdje nema direktne linije pogleda između bazne i mobilne stanice.

  26. Uključuje i efekte ogiba (raspršenja) valova o više rubova (krovovi, zgrade). • Kod primjene ovog modela najčešće se upotrebljava sljedeći izraz • Lrts – “rooftop-to-street” raspršenje • Lmsd – (multi-obstacle diffraction) gubici koji nastaju zbog difrakcije o više zgrada u blizini prijamnika.

  27. Lfs su gubici slobodnog prostora • Lrts – “rooftop-to-street” raspršenje • Lori – gubitci zbog orijentacije pravca ulice u odnosu na odašiljač • - ako je Lori  0 dB tada je Lrts= 0 dB

  28. Lmsd – (multi-obstacle diffraction) gubici koji nastaju zbog više zgrada u blizini prijamnika • ako jehB< 0 dB tada je Lbsh= 0 dB

  29. Područje primjene COST 231 Walfish- Ikegami modela 800 < f (MHz) < 2000 4 < hb (m) < 50 1 < hm (m) < 3 0.02 < d (km) < 5 • Ako su urbanistički podaci nedostupni preporučaju se slijedeće vrijednosti: • b: 20-50m • w: b/2 • φ: 90o • ako je krov ravan visina mu je 0 m. • hr: 3m x (broj katova) + visina kosog krova(m)

  30. Modeli zasnovani na praćenju zrake • Eng. ray tracing. • Zasnivaju se uglavnom na UDB-ovima. • Ne zahtijevaju se stvarna mjerenja na samom terenu. • Provode se računalne simulacije na UDB-ovima. • Istražuju se mogući putovi širenja vala na UDB-u. • Što se računa? • U obzir se uzimaju samo značajne komponente signala koji dolazi do prijamnika. • Algoritmi podrazumijevaju i elektromagnetski model koji omogućava računanje faze, amplitude i frekvencije.

  31. UTD – Uniform Theory of Diffraction • Ova teorija se najčešće koristi kao elektromagnetski model kojim su postavljena pravila koja karakteriziraju ponašanje različitih tipova zraka • Pojavljuju se tri vrste zrake • Direktna (Dir) • Reflektirana (R) • Ogibna (D) • Ako se radi o višim frekvencijama mogu se uzeti u obzir i zrake koje prodiru kroz zgrade.

  32. Reflektirane zrake • Slijede Snellov zakon refleksije -potrebno povjeriti udovoljavaju li površine Snellovom zakonu. • Kut upadne i reflektirane zrake je jednak. • Ogibne zrake • Slijede Kellerov zakon. • Kut upada na rub zgrade je jednak kutu difrakcije • Za taj se zakon definira zona mogućih ogibnih zraka.

  33. Jednostavni primjer u gradu sa visokim zgradama • Tri zrake na prijemu: • Reflektirana o zemlju. • Reflektirana o pročelje zgrade. • Ogibna, o rub te iste zgrade. (simple urban scenario)

  34. Ogib • Da bi se prikazali učinci ogiba proučen je jednostavan primjer na oštrom rubu zgrade. • Zraka se može ogibati u tri pretpostavljena područja : • Područje I (sjene) – postoji samo ogibni signal. • Područje II – postoji i ogibni i direktni signal. • Područje III – postoji i ogibni i direktni i reflektirani signal.

  35. Prednosti i novosti ovog modela • Ova metoda nije ograničena na proračune vezane isključivo uz brze ili isključivo uz spore varijacije signala nego ih proučava zajedno. • Kombinirajući ray-tracing i UTD može se proučavati i višestazna propagacija. • Može se izabrati koliko će se potencijalnih interakcija među svim refleksijama i ogibima proučavati • Ovom metodom se može izraditi i profil vremenskog kašnjenja svake pojedine komponente koja se pojavljuje na prijemu. • Nedostatak: veliki broj proračuna za veća područja pokrivanja signalom

More Related