Mario Mađer, dipl. ing. geod. Baldo Stančić, dipl. ing. geod.

1. AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima Mario Mađer, dipl. ing. geod. Baldo Stančić, dipl. ing. geod.

2. GEOREFERENCIRANJE Uvod • Definicija: Georeferenciranje je pridruživanje geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata u određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama određenog objekta. • Georeferenciranje u AutoCAD Map-u se može obaviti pomoću alata Map/Tools/Rubber Sheet. • Postupak započinje zadavanjem parova koordinata: • Base point – točka (piksel) na rasteru • Reference point – ciljna koordinata (unošenjem preko komandne linije ili snapiranjem na unaprijed ucrtan vektorski element) • Nakon zadavanja parova koordinata pritisnemo Enter, zatim u komandnoj liniji upišemo slovo s (Select), potvrdimo sa Enter, označimo rasterski predložak kojeg georeferenciramo te ponovno potvrdimo sa Enter. Napomena: Za neko ozbiljnije georeferenciranje bilo bi poželjno koristiti AutoCAD Raster Design koji ima Rubber Sheet alat sa nekim dodatnim opcijama. Nešto bolji rezultati georeferenciranja dobit će se u MicroStation Descartes-u (proizvođač: tvrtka Bentley).

3. GEOREFERENCIRANJE Deformirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak Napomena: U ovom je primjeru deformacija lista plana znatno uvečana kako bi bila uočljivija. Veličine deformacija su inače mnogo manje.

4. GEOREFERENCIRANJE Dimenzije kvadrata decimetarske mreže u prirodi

5. GEOREFERENCIRANJE Teoretske dimenzije i pozicija kvadrata decimetarske mreže (crveno)

6. GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka

7. GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka Napomena: Točka (piksel) koju smo odabrali na rasterskom predlošku pomiče se na ciljne koordinate, ali se isto tako pomiče i okolina te točke (u ovisnosti o smjeru i iznosu vektora pomaka).

8. GEOREFERENCIRANJE Georeferencirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak Napomena:, Nakon georeferenciranja, sadržaj plana je u prozoru AutoCAD-a u mjerilu 1:1 (iako negdje na rubu lista plana i dalje piše M=1:2000) što znači da sva mjerenja (dist, area...) koja na njemu obavljamo daju odmah rezultate u prirodi!

9. VEKTORIZACIJA Učitan georeferencirani list katastarskog plana • Nakon učitavanja georeferenciranog rasterskog predloška, može se početi sa postupkom vektorizacije (u ovom slučaju radi se o ručnoj ekranskoj vektorizaciji).

10. VEKTORIZACIJA Precrtavanje sadržaja • Precrtava se sadržaj katastarskog plana u odgovarajuće slojeve AutoCAD-a, sukladno specifikacijama za vektorizaciju katastarskih planova. • Ne precrtava se sadržaj koji više ne vrijedi (poništene međe čestica, poništeni brojevi čestica...)

11. VEKTORIZACIJA Vektorizirani digitalni katastarski plan • Umjesto šrafura zgrada, raznih simbola i većine ostalog tematskog sadržaja koriste se odgovarajuće šifre propisane spomenutim specifikacijama. • Brojevi čestica, šifre načina uporabe zemljišta te šifre vrste zgrada su atributni blokovi čija je struktura također definirana specifikacijama.

12. VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana • Unutar svakog poligona koji predstavlja katastarsku česticu mora biti samo jedan broj čestice. • Unutar svakog poligona koji predstavlja dio čestice također mora biti samo jedna šifra načina uporabe zemljišta ili vrste zgrade.

13. VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana • Ne smije biti duplih linija! • Hijerarhija linija: 1_kc_medja > 2_zg > 3_uporaba • npr. ukoliko je zgrada nekim svojim bridom točno na međi, onda se tu ne crtaju dvije linije (za među i za zgradu) već samo jedna linija u sloju 1_kc_medja koji je hijerarhijski viši od sloja 2_zg.

14. TOPOLOGIJA Uvod • U svrhu rješavanja zadatka bit će potrebno kreirati 3 topologije: • DijeloviCestica • Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a za centroide odabrani atributni blokovi iz slojeva 2_zg_broj i 3_uporaba_broj • Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti zgrade (kuća, garaža, škola...) • Cestice • Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, a za centroide odabrani atributni blokovi iz slojeva 1_kc_broj • Rezultat: cijele čestice u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedine cijele čestice te njenom broju • Preklopljeno • Ova se topologija dobiva preklapanjem prethodne dvije • Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti zgrade (kuća, garaža, škola...) te broju čestice kojoj taj dio čestice pripada

15. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije • Topologija se u AutoCAD Map-u kreira pomoću alata Create Topology iz padajućeg izbornika Map/Topology/Create... • Prije samog započinjanja postupka potrebno je odlučiti se za neki prazni sloj (npr. u ovom slučaju to bi mogao biti sloj: 0) te se on postavi aktvinim. • To je bitno iz razloga što se tijekom postupka kreiranja topologije u trenutno aktivnom sloju ucrtavaju markeri koji ukazuju na eventualne pogreške. • Njihovo ucrtavanje na neki sloj koji sadrži podatke bi samo dovelo do nepotrebnih komplikacija.

16. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – vrsta i naziv topologije • Postupak kreiranja topologije započinje odabirom vrste i naziva topologije. • Kako su dijelovi katastarskih čestica zatvoreni poligoni, ovdje ćemo za vrstu topologije odabrati Polygon.

17. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor linija • U sljedećem ćemo koraku odabrati linije koje ulaze u kreiranje topologije. Možemo ih filtrirati navodeći sve slojeve u kojima su one sadržane. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve linije koje mogu zatvarati pojedine dijelove katastarskih čestica nalaze se u slojevima 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba. Napomena: Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir više slojeva...

18. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor točaka • Naredna dva koraka možemo preskočiti budući nam nisu bitna za kreiranje poligonalne topologije i rješavanje zadatka. • Bitna su kod kreiranja topologije za točkaste podatke, tj. podatke koje želimo/možemo prikazati točkom (npr. stabla, ulične svjetiljke...).

19. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor centroida • Potom biramo centroide koje će nakon kreiranja topologije sadržavati sve bitne informacije o zatvorenom poligonu unutar kojeg se nalaze. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve potrebne centroide nalaze se u slojevima 2_zg_broj i 3_uporaba_broj. Napomena: Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir više slojeva...

20. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – kreiranje centroida koje nedostaju (opcionalno) • Automatsko kreiranje centroida na mjestima na kojima one nedostaju nam ovdje ne odgovara, stoga ovaj korak također preskačemo. Ukoliko negdje nedostaje centroida potrebno je pogledati o kojem se načinu uporabe zemljišta ili vrsti zgrade radi te ručno upisati odgovarajuću šifru. • Mjesta na kojima centroide nedostaju detektirati ćemo markerima.

21. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – postavke markera • U posljednjem koraku definiramo postavke markera koji će ukazivati na eventualne pogreške. • Topologija neće moći biti kreirana dokle god se ne isprave sve pogreške. • Ukoliko nema pogrešaka, pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija DijeloviCestica. Napomena: Prečac do kreirane topologije nalazi se u Task Pane prozoru – kartica Map Explorer. Task Pane uključujemo/isključujemo u padajućem izborniku View/Task Pane...

22. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – lociranje markera • Ukoliko pogreške postoje, topologija neće biti kreirana, a AutoCAD Map će nas o tome obavijestiti porukom. • Najjednostavniji način za lociranje markera u crtežu je pomoću alata Tools/Quick Select... • Njime provjeravamo postoji li na sloju 0 (ukoliko smo taj sloj postavili aktivnim na početku postupka) marker koji ukazuje na pogrešku, koju zatim popravljamo, a marker brišemo. • Navedeni alat koristimo sve dok se u komandnoj liniji AutoCAD Map-a ne pojavi poruka '0 item(s) selected' što znači da na tom sloju ne postoji više niti jedan marker.

23. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije - kontrola • Broj poligona = broj centroida • Do ukupnog broja poligona u topološkom modelu moguće je doći pomoću alata Map/Topology/Administration/Statistics... • Do ukupnog broja centroida moguće je doći pomoću alata Tools/Quick Select... kojim se prebroje sve centroide u nekom željenom sloju. Napomena: Ponavljanjem opisanog postupka, ali uz biranje drugih, odgovarajućih slojeva s linijama i centroidama kreirat će se i topologijaCestice.

24. TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – dodatak • Kreiranjem topologije stvara se Object Data tablica naziva TPMCNTR_<ime topologije>, vezana za centroide, a sadrži sljedeće atribute: • ID (jedinstveni identifikator poligona u topološkom modelu) • AREA (površina tog poligona) • PERIMETER (opseg poligona) • LINKS_QTY (broj linija koje zatvaraju poligon) • Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na pojedinu centroidu moguće je pogledati vrijednosti navedenih atributa za poligon unutar kojeg se ta centroida nalazi u okviru pojedinog topološkog modela. • Upravo zahvaljujući toj tablici, moguće je jednostavnim topološkim upitom izbaciti u ASCII datoteku npr. popis površina svih poligona s pripadajućim njihovim identifikatorima...

25. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija • Budući da smo kreirali dvije topologije od kojih svaka sadrži dio nama bitnih podataka, potrebno je te dvije topologije preklopiti i napraviti treću topologiju koja će sadržavati sve nama bitne podatke (broj katastarske čestice, način uporabe zemljišta ili vrstu zgrade, površine svih dijelova od kojih je čestica sačinjena). • Za to ćemo iskoristiti alat Map/Topology/Overlay... • U prozoru koji se potom otvara odabiremo prvu topologiju preko koje želimo preklopiti drugu. • U ovom našem slučaju je svejedno koja nam je topologija prva tj. source topologija, a koja druga tj. overlay toplogija. • Općenito gledajući, s obzirom na to koju vrstu preklapanja odaberemo, nije svejedno! Napomena: U ovom je primjeru odabrana DijeloviCestica kao source topologija, a Cestice kao overlay topologija.

26. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – vrsta preklapanja • Prvi korak kod preklapanja topologija jest odabir vrste preklapanja. • Budući da u našem slučaju obje topologije zauzimaju identičan ravninski dio prostora, dobit ćemo isti rezultat bilo da koristimo Intersect, Union ili Identity. • Općenito gledajući nije svejedno koju vrstu preklapanja odaberemo, te je stoga potrebno pažljivo odabrati odgovarajuću.

27. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – odabir overlay topologije • U narednom se koraku s padajućeg izbornika bira topologija kojom se želi preklopiti prva topologija.

28. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – odabir izlazne topologije • Zatim se zadaje ime izlazne topologije koja će nastati kao rezultat preklopa dvije postojeće topologije. • Također je potrebno odabrati unaprijed kreiran sloj na kojem će se ucrtati poligoni i centroide nove topologije.

29. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – izlazni atributi • Biraju se atributi koje želimo u novoj topologiji, te se daje ime Object data tablici vezanoj za centroide nove topologije.

30. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – nove centroide • U posljednjem se koraku odabire vizualna prezentacija nove centroide (točka ili npr. neki blok kojeg smo ranije kreirali, a koji će se u tom slučaju pojaviti na ovom padajućem izborniku). • Odaberemo li ovdje točku ili nešto drugo nije toliko bitno. • Bitno je samo znati da će za tu centroidu biti vezana Object Data tablica sa svim podacima prve dvije topologije.

31. TOPOLOGIJA Preklapanje topologija • Pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija Preklopljeno. • Unutar svakog poligona, na sloju kojeg smo odabrali, pojavit će se nova centroida (u našem slučaju točka). • Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na pojedinu novu centroidu moguće je, uz neke ostale, pronaći i sve tražene podatke na jednom mjestu. Napomena: Opisanim postupkom nastala je Object Data tablica koja za svaki zatvoreni poligon tj. za svaki dio katastarske čestice sadržava informaciju o broju katastarske čestice kojoj taj dio pripada, o površini tog dijela te načinu uporabe zemljišta, odnosno vrsti zgrade. U toj će tablici, za onaj dio katastarske čestice koji je pod zgradom, podatak o načinu uporabe zemljišta biti NULL vrijednost, a za ostale će dijelove čestice podatak o vrsti zgrade biti NULL vrijednost!

32. TOPOLOGIJA Vježba 1 • Zahvaljujući kreiranoj topologiji Preklopljeno ispisati ćemo u ASCII datoteku popis svih dijelova katastarskih čestica. • Taj će popis, za svaki dio katastarske čestice, sadržavati podatke o broju katastarske čestice kojoj pojedini dio pripada, površini tog dijela, načinu njegove uporabe ili vrsti zgrade (ako se radi o dijelu katastarske čestice koji je pod zgradom). • Navedeni atributi u toj će datoteci biti odijeljeni onim odjeljivačem koji je postavljen u Control panel/Regional and Language Options/Customize Regional Options/List separator 1. • U ovom je primjeru za odjeljivač korištena točka-zarez (;). Napomena: Nakon promjene List separatora, potrebno je restartati AutoCAD Map kao bi on prihvatio promjenu. 1 vrijedi za XP operativni sustav

33. TOPOLOGIJA Vježba 1 • Map/Query/Define Topology Query... • Prvu stvar koju postavljamo jest područje pretraživanja: cijeli crtež.

34. TOPOLOGIJA Vježba 1 • Kao vrstu upita odaberemo Report, a u njegovim postavkama tipkom Expression... biramo, a tipkom Add dodajemo na listu redom: • KC_BROJ – broj katastarske čestice • KULTURA – način uporabe zemljišta • VRSTA – vrsta zgrade • AREA – površina • Također pod Output File Name dajemo ime ASCII datoteci u koju će se podaci ispisati.

35. Broj katastarske čestice Šifra načina uporabe zemljišta nedostaje budući da se na tom dijelu katastarske čestice nalazi zgrada Šifra vrste zgrade Površina dijela katastarske čestice Broj katastarske čestice Šifra načina uporabe zemljišta Šifra vrste zgrade nedostaje budući da se na tom dijelu katastarske čestice ne nalazi zgrada Površina dijela katastarske čestice TOPOLOGIJA Vježba 1 • Na kraju pritiskom na tipku Execute Query obavljamo ispis podataka u datoteku.

36. TOPOLOGIJA Vježba 2 • U ovoj ćemo vježbi napraviti izvoz podataka u MS Access. • Iako podatke iz AutoCAD Map-a možemo ubaciti u MS Access posredno, uvozom datoteke proizvedene u vježbi 1, istu stvar možemo napraviti i direktnim izvozom podataka iz AutoCAD Map-a. • Prvi korak je kreiranje Access baze (mdb ili accdb datoteka) izvan AutoCAD Map-a. • U ovom je primjeru kreirana datoteka baza.mdb. Napomena: Kreiranje nove Access baze podataka nije nužno, podatke je moguće izvesti i u neku postojeću mdb ili accdb datoteku.

37. TOPOLOGIJA Vježba 2 • Iz AutoCAD Map-a ćemo se s tom bazom povezati korištenjem alata Map/Database/Data Sources/Configure. Pritom se otvara prozor u kojem pod Data Source Name zadajemo naziv konekcije, npr. AutoCad-Access. • U narednom prozoru pod Provider biramo Microsoft Jet 4.0 OLE DB Provider, a pod Connection odaberemo kreiranu bazu. • Time su stvoreni minimalni preduvjeti za kreiranje konekcije.

38. TOPOLOGIJA Vježba 2 • Zatim pod Map/Database/Data Sources/Attach odaberemo stvorenu konekciju nakon čega ona tj. baza postaje vidljiva u Task Pane prozoru (kartica Map Explorer).

39. Ovdje možemo odabrati (on/off) i preimenovati atribute iz Object Data tablice koje želimo u Access bazi. TOPOLOGIJA Vježba 2 • Sljedeći korak je konverzija podataka iz Object Data tablica u oblik pogodan za prebacivanje u vanjsku bazu podataka korištenjem alata Map/Tools/Convert Object Data to Database Links... • Nakon definiranja svih potrebnih parametara prebacivanje podataka počinje pritiskom na tipku Proceed.

40. TOPOLOGIJA Vježba 2 • Otvorimo li Access datoteku baza.mdb možemo u njoj pronaći tablicu DijeloviKatastarskihCestica sa željenim podacima o dijelovima katastarskih čestica.

41. TOPOLOGIJA Vježba 2 • Do ukupne površine svake pojedine čestice (zaokružene na m2) možemo doći jednostavnim SQL upitom: SELECT BrojKatastarskeCestice, Sum(Round(Povrsina,0)) AS UkupnaPovrsina FROM DijeloviKatastarskihCestica GROUP BY BrojKatastarskeCestice; Napomena: Ukupnu površinu katastarskih čestica mogli smo izvesti i direktno iz AutoCAD Map-a, iz topologije Cestice.

42. TOPOLOGIJA Vježba 3 • U ovoj će vježbi zadatak biti obojiti u žutu boju sve dijelove katastarskih čestica koji su npr. voćnjaci, tj. na kojima je šifra načina uporabe zemljišta = 103. • Postupak počinje isto kao i u vježbi 1: Map/Query/Define Topology Query... • Najprije se definiraju uvjeti pretraživanja... Napomena: Query Mode: Draw!

43. TOPOLOGIJA Vježba 3 • Uz uvjete pretraživanja potrebno je još postaviti što želimo učiniti sa rezultatom pretraživanja... • Pritiskom na tipku Execute Query pokrećemo definirani upit. Napomena: Moguće je zadati više uvjeta pretraživanja uz korištenje And-Or-Not operatora.

44. TOPOLOGIJA Vježba 3

45. TOPOLOGIJA Vježba 4 • U ovoj će vježbi zadatak biti izdvojiti u novu dwg datoteku sve kuće (šifra vrste zgrade = 101) veće od 100 m2. • Najprije otvorimo novi prazni crtež u AutoCAD Map-u. • Zatim na taj crtež zakačimo crtež (u ovom primjeru IGGG.dwg datoteku) u kojem smo ranije kreirali topologiju Preklopljeno. • To ćemo učiniti pomoću alata Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set...

46. TOPOLOGIJA Vježba 4 • Kako bi vidjeli sadržaj zakačenog crteža možemo upotrijebiti alat Map/Drawings/Quick View Drawings... • Cijeli zakačeni crtež, koji je sada vidljiv u našem novom crtežu, je ustvari jedan ADEPREVIEW objekt iz kojeg se topološkim upitom mogu precrtati pojedini rezultati upita.

47. TOPOLOGIJA Vježba 4 • Zatim je u zakačenom crtežu korištenjem alata Map/Topology/Administration/Load... potrebno učitati topologiju Preklopljeno.

48. TOPOLOGIJA Vježba 4 • Sljedeći korak je kreiranje topološkog upita koje počinje alatom Map/Query/Define Topology Query... • Nakon zadavanja upita, pokrećemo ga pritiskom na tipku Execute Query. • Zakačeni crtež nakon toga slobodno otkačimo u prozoru Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set pomoću gumba Detach. Napomena: Query Mode: Draw!

49. ZADATAK Kako početi...? • Najprije preuzimate pripremljenu datoteku dkp.dwg. • U njoj u sloju 7_podjela_2000 crtate kvadrat dimenzija 200m x 200m (jer ćete vektorizirati sadržaj jednog decimetarskog kvadrata katastarskog plana mjerila 1:2000), tako da koordinate njegovog donjeg lijevog ugla budu 5580200.45, 5077350.55. • Zatim na sustavu za E-učenje, sa linka Rasterski predložak, preuzimate resterski predložak (NAPOMENA: rasterski predložak je za sve različit i prilikom preuzimanja morate osobno biti prijavljeni na sustav za E-učenje!!!). • Taj rasterski predložak učitavate u dkp.dwg na sloj 9_Suma_Striborova_01 tako da po dimenzijama i položajem bude što bliže nacrtanom kvadratu. • Zatim slijedi postupak georeferenciranja prema uputama s početka prezentacije, a nakon toga slijedi vektorizacija.

50. ZADATAK Kako početi...? • Budući se radi o školskom primjeru vektorizacije, usvojit ćemo neke konvencije: • Sve čestice zatvarate na rubovima nacrtanog kvadrata. • Svim česticama (pretežno rubnim) kod kojih se ne vide brojevi čestica upisujete brojeve redom 9999/1, 9999/2, 9999/3 itd. • Ukoliko nemate barem 5 zgrada, sami ih negdje izmislite. • Ukoliko nemate barem 5 čestica sa 2 ili više načina uporabe zemljišta, sami izmislite granice načina uporabe. • Šifre za vrste zgrade stavljate proizvoljno, ali prema specifikacijama za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne postoje!). • Šifre za način uporabe zemljišta stavljate proizvoljno, ali prema specifikacijama za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne postoje!). • Nakon vektorizacije slijedi kreiranje topologije i topološki upiti prema uputama iz prezentacije.