METODE SUPERVIZIJE

1. METODE SUPERVIZIJE Prof. dr. sc. Marina Ajduković Prof. dr. sc. Kristina Urbanc

2. OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA: Određenje pojma supervizija. Razvoj supervizije Osnovni tipovi supervizije - razvojna i organizacijska; grupna i individualna supervizija Dogovor o supervizijskom radu Supervizijski proces Evaluacija u superviziji.

3. Opis kolegija RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (znanja i vještina): • Polaznici će upoznati pojam i proces supervizije kao jednog od ključnih procesa u osiguravanje kvalitete rada korisnicima i profesionalnom razvoju stručnjaka. OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE • Nastava ovog kolegija se odvija vezano uz terensku prasku studenata koja će biti supervizirana. U okviru kolegija studenti će na predavanjima upoznati ovladati osnovna znanja o konceptu razvojno integrativne supervizije, a vježbe će biti organizirane kao supervizijske grupe na kojima će se superviziratipomagački rad tijekom prakse. To će omogućiti ovladavanje koncepta supervizije metodom iskustvenog učenja. NAČIN POLAGANJA ISPITA • Studenti će pročitati predviđenu literaturu te će prirediti ispitni esej kroz strukturirane bilješke.

4. Način polaganja ispita • Studenti trebaju napisati • 1. pismeni zadatak vezan uz kompetencije (prije odlaska na praksu) • 2. osvrt na tekstove koji su u popisu literature (nakon dolaska s prakse). Vezano uz zadatak 2 treba navesti: • što im je posebno značajno u tom tekstu i zbog čega • imaju li kakvu nedoumicu ili pitanje vezano uz tekst • kako mogu integrirati teorijska znanja s osobnim iskustvom sudjelovanja u superviziji odnosno navesti što su od onoga što su pročitali u tom tekstu, doživjeli u radu svoje supervizijske grupe. • Za svaki tekst je potrebno da napišu približno 1 karticu teksta (prored 1,5, font 12 New Roman). Ukupni opseg ispita treba biti između 4 i 6 stranica. •  Pismeni ispit trebaju predati kod Ivane Žimbrek u isprintanom obliku do 15. svibnja 2013. godine. • Na nastavi se vidimo 22.5. i 29.5. 2013., kada ćete dobiti povratnu informaciju na zadaće i ocjene.

5. Obavezna literatura Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. U: Ajduković, M. and Cjavert, Lj. (Ur.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 13-38. Čačinović Vogrinčič, G. (2009). Supervizija u socijalnom radu: su-stvaranje supervizije kroz suradni odnos. U: Ajduković, M. (Ur.) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvoza psihološku pomoć, 91 - 100. Urbanc, K. (2004) Supervizija studenata. U: Ajduković, M. and Cjavert, Lj. (Ur.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 303-330. Žorga, S. (2009). Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (Ur.) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvoza psihološku pomoć, 7 - 39.

6. Dopunska literatura Lundsby, M. i Sandell, G. (2002). Supervizija u psihsocijalnom radu Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, 1, 161-174. Van Kessel, L. (1999). Supervizija - neophodan doprinos kvaliteti profesionalnog postupanja - primjer nizozemskog modela supervizije. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 6, 59-76. Urbanc, K. i Kletečki Radović, M. (2007). Aktivno učenje i kritičko mišljenje u kontekstu supervizijskog, edukacijskog i pomažućeg odnosa. Ljetopis socijalnog rada, 14, 2, 355-366. Davys, A. M. i Beddoe, L. (2009). The Reflective Learning Model: Supervision of Social Work Students. Social Work Education, 28, 8, 919 – 933.

7. TERENSKA PRAKSAOpće kompetencije Tijekom terenske prakse na 5. godini studenti će biti osposobljeni za: Vođenje slučaja, izradu individualnog plana rada/promjene/skrbi s korisnikom i dokumentiranje slučaja: Uspostavljanje i održavanje suradnog odnosa s korisnikom Cjelovito sagledavanje i procjenu životne situacije korisnika i njegovih potreba Planiranje intervencija usmjerenih na proces promjene i primjerene specifičnim potrebama korisnika (djeca, mladi, stari, obitelji, osobe s invaliditetom). Provođenje planiranih intervencija na različitim razinama: (1) neposrednoj razini koja uključuje rad na promjeni okruženja korisnika; (2) usmjeravanje korisnika na promjene na osobnoj/obiteljskoj razini; (3) posredno usmjeravanje i osnaživanje korisnika da preuzme odgovornosti za daljnje odluke i evaluiranje postignutog. Prepoznavanje, artikuliranje i problematiziranje slučajeva s prakse na grupnoj superviziji Djelovanje u skladu s profesionalnom etikom i konceptom cjeloživotnog učenja.

8. Opće kompetencije (2) Kako bi stekli ove kompetencije, studentima trebaju biti dostupne situacije u kojima će, uz pomoć i nadzor terenskog nastavnika te supervizijsku podršku u okviru studija moći neposredno raditi s korisnicima i to na razini: rada na slučajevima i pratećoj dokumentaciji, observiranja rada terenskog nastavnika, sudjelovanja na aktualnim relevantnim sastancima u ustanovi, rada na terenu s terenskim nastavnikom te raspravi o stečenim iskustvima, njihovoj praktičnoj, etičkoj i teorijskoj perspektivi. Napominjemo kako je observacija rada terenskog nastavnika kao metoda učenja nedvojbeno važna, no nije dovoljna da student stekne naveden kompetencije. Također je važno podsjetiti se da je ovdje riječ o studentima 5. godine koji su ujedno i prvostupnici socijalnog rada te ih obvezuje profesionalna etika.

9. Uloga studenta na praksi Prilikom preuzimanja obaveze u određenoj ustanovi/udruzi student redovito dolazi u ustanovu, sudjeluje u najavljenim sastancima, a ukoliko je spriječen, o tome obavještava svog terenskog nastavnika. Također je, prema dogovoru u kontaktu s voditeljem prakse na fakultetu, redovito dolazi na superviziju te se aktivno priprema za supervizijske sastanke. Nadalje, student preuzima odgovornost da postavlja pitanja, problematizira i raspravlja o situacijama i iskustvima koje su za njega izazovne, bilo na razini praktične intervencije tijekom rada na slučaju, bilo na teorijskoj, zakonskoj ili etičkoj razini. Zadatak studenta je da o odrađenoj praksi vodi odgovarajuću dokumentaciju, prema dogovoru s terenskim nastavnikom i voditeljem prakse na fakultetu. Zadatak studenta je također i da vodi računa o povjerljivosti podataka o korisniku, ustanovi i kolegama, da kontinuirano provjerava dobrovoljnost korisnika da sudjeluje u radu sa studentom te da općenito poštuje profesionalnu etiku, aktualne zakone ali i pravilnik o radu ustanove u kojoj obavlja praksu.

10. Uloga terenskog nastavnika Terenski nastavnik kao menadžer –opće rukovođenje studentova boravka na praksi.; upoznat je sa sadržajem i planom nastave te s kompetencijama koje se od studenta očekuju po završetku prakse. On upoznaje studenta s ustanovom, zaposlenicima s kojima će student surađivati (timom, uredom…) te ga predstavlja svakom korisniku/obitelji s kojom radi tijekom studentova boravka na praksi. Terenski nastavnik kao učitelj – odgovoran je da studentu omogući pristup resursima stjecanja praktičnog iskustva (radu na slučajevima, uvidu u dokumentaciju, praćenju sastanaka, konzultacijama i drugim prilikama u svakodnevnoj praksi ustanove iz kojih student može učiti); dodjeljuje studentu zadatke vezane uz neposredni ili posredni rad s korisnikom; čuva standarde profesionalne prakse, modelira te standarde; kontinuirano provjerava informiranost i dobrovoljnost sudjelovanja korisnika u radu sa studentom. Terenski nastavnik kao evaluator – odgovoran je za davanje redovitih povratnih informacija studentu, vezanih uz njegovo postignuće zadataka na praksi te za završnu evaluaciju studentovih profesionalnih kompetencija temeljenih na obavljenoj terenskoj praksi.

11. Voditelj prakse na fakultetu Voditelj prakse na fakultetu ima ključnu ulogu u iniciranju, održavanju komunikacije i zaključivanju kontakta s ustanovom/udrugom te s grupom studenata za koje je zadužen u kontekstu provođenja terenske prakse. Njegov je zadatak da, u slučaju promjena (npr. rasporeda ili termina studenata) kontaktira uključene. Također, uloga voditelja je da upozna studenta sa specifičnostima prakse zadacima studenta na određenim područjima, npr. socijalnog rada sa starima, djecom itd., dogovara sa studentima način dokumentiranja prakse (bilješke, dnevnike i druge pismene zadatke), predaju i evaluaciju te dokumentacije te sudjeluje u evaluaciji studentovog praktičnog rada.

12. Uloga supervizora na terenskoj praksi Uloga supervizora je da: saziva i vodi sastanke supervizijske grupe osigurava da supervizijska grupa bude sigurno mjesto za iznošenje iskustava studenata s prakse i raspravljanja o njima brine o povjerljivosti podataka povezanih s korisnikom, studentima i kontekstom terenske prakse osigurava prostor i vrijeme da svi sudionici imaju prilike biti u fokusu supervizije i učiti iz donesenih iskustava pruža studentu podršku pri iznošenju aktualnih iskustava s prakse i reflektiranju o njima. pruži studentu podršku u nošenju s izazovnim i zahtjevnim profesionalnim situacijama, konfliktima i promjenama na praksi omogući pojašnjavanje zadataka, funkcija i uloga sudionika u terenskoj praksi.

13. Neki etički aspekti terenske prakse Kvaliteta usluge - važno je imati u vidu da je, bez obzira na edukativni kontekst prakse, u fokusu i dalje korisnik, njegove potrebe i kvaliteta pružene usluge. Informiranost i dobrovoljnost korisnika - zadatak je terenskog nastavnika i studenta kontinuirano provjeravati informiranost i dobrovoljnost sudjelovanja korisnika u radu sa studentom. Povjerljivost podataka - zadatak svih sudionika uključenih u praksu je da štite povjerljivost podataka, kako o korisnicima, tako i o studentima. Student mora od početka biti upoznat tko će sve imati pristup njegovoj dokumentaciji s prakse (npr. dnevniku prakse, bilješkama, pismenim zadacima) te koje informacije može donositi u superviziju, a koje iznijeti iz supervizijske grupe. Također je važno da se nastavno osoblje na fakultetu i terenski nastavniciobvežu da će na odgovarajući način pohranjivati i jamčiti povjerljivost studentske dokumentacije.

14. 1. Domaća zadaćaKompetencije supervizanata u superviziji Priredite kratak esej (cca 400 - 500 riječi) na ovu temu, prema slijedećim pitanjima (do 2.4.): • Prema vašem iskustvu i dosadašnjim saznanjima koje su kompetencije, po vama, potrebne supervizantu da bi mogao učinkovito sudjelovati u superviziji? • Što po vama znači učinkovito sudjelovanje supervizanta u superviziji? • Kakva su vaša osobna iskustva u smislu - koje od tih kompetencija ste i sami imali prije nego što se stekli vaše prvo supervizijsko iskustvo? • Koje kompetencije niste tada imali, a koristile bi vam na način da učinkovitije sudjelujete u superviziji? • Koja spoznaja (ili poruka, informacija, podatak) koju ste imali o superviziji vam je bila najviše od koristi prilikom uključivanja?

15. Upute: • Esej o kompetencijama (cca 400 - 500 riječi) treba predati do 2.4. na mail: kristina.urbanc@pravo.hr • Zadaće treba pisati fontom 12, bez proreda., • File koji se šalje treba biti u wordu i imenovan tako da je navedeno vaše ime i prezime te broj zadaće iz ovog kolegija ISR, npr. ivan_ivic_ISR_1.