1 / 34

OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKO PRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI

OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKO PRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI. Gordana Buljan-Flander Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb. Kako se zlostavljanje prenosi kroz generacije? Zašto neke zlostavljane osobe prekidaju taj krug?

delores
Download Presentation

OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKO PRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKOPRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI Gordana Buljan-Flander Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb

  2. Kako se zlostavljanje prenosi kroz generacije? • Zašto neke zlostavljane osobe prekidaju taj krug? • Koje su implikacije istraživanja iz tog područja na intervenciju i prevenciju?

  3. Pretpostavke vezane uz etiologiju zlostavljanja • Etiologija je izrazito kompleksna • Postoje mnogostruki uzroci i obrasci • Uzroci se razlikuju od jedne zlostavljajuće obitelji do druge

  4. Hipoteze o transgeneracijskom prenošenju nasilja Dugo se pretpostavljalo da je osobno iskustvo zlostavljanosti roditelja uzrok zlostavljanja u idućoj generaciji • Steel i Pollock (1968.) nalaze da je postotak prijenosa zlostavljanja kroz generacije 100% • Kaufman i Zigler (1987.) rade reviziju: retrospektivno utvrđen postotak = 80% prospektivno utvrđen postotak = 30%

  5. Obrasci brige o djetetu u prvoj i drugoj generaciji Od 47 majki za koje je ustanovljeno da su bile zlostavljane u djetinjstvu: • 40% je zlostavljalo, zanemarivalo ili napustilo svoju djecu u njihovom djetinjstvu • 30% je pružalo djeci graničnu njegu i brigu • 30% je pružalo djeci dobru njegu i brigu, prekinule su krug zlostavljanja • Od majki koje su kao djeca imale kvalitetnu njegu, 3% je zlostavljalo svoju djecu (Egeland i sur. 1998.)

  6. Podaci o transgeneracijskom prenošenju drugih aspekata roditeljstva • Roditeljski stavovi (van Ijzendoorn, 1991.) • Roditeljska kontrola i disciplina (Covell i sur. 1995.) • Grubo roditeljstvo, negativan afekt (emocije) i autoritaran stil (Chase – Lansdale i sur. 1994.) • Pozitivni aspekti roditeljstva (Benoit i Parker, 1994.)

  7. Obiteljsko okruženje značajno utječe na osobnost djeteta • Sudbina potomaka može se smatrati ogledalom roditelja- transgeneracijska odgovornost (Nagy)

  8. Obiteljsko okruženje ovisi o kvaliteti veze roditelja • Brak (zajednica roditelja) je jedinica čiji je sociokulturni zadatak izgradnja jedne cjeline različita od primarne obitelji partnera, pomoću zadovoljavajućih interakcija

  9. Dinamika odnosa ovisi o ličnostima roditelja (različite strukture ličnosti: ovisni, dominantni, narcistični...) • Dijete se rađa sa svojim osobinama i od početka utječe na dinamiku odnosa (nemirno, plačljivo dijete, mirno dijete, dijete s čestim infektima, tjelesno teže bolesno dijete...)

  10. U ranoj dobi djeteta uloga roditelja je važnija, rastom i razvojem dijete sazrijeva, pa je njegova ovisnost o roditeljskim utjecajima vremenom sve manja

  11. Dijete je osjetljivo na odnos roditelja; ako je odnos zadovoljavajući dijete je zadovoljnije i podatnije – sposobno je razviti osjećaj društvene sigurnosti (kasnije se to manifestira kod osoba koje imaju bazično povjerenje, kreativne, društvene osobe...)

  12. Djetetova privrženost ocu može biti različita od one prema majci i odraz je očeve osjetljivosti i reakcija prema djetetu. • Dva tipa očeva: • PROGRESIVNI TIP (njegovatelj i suigrač) – obrazovaniji, prestižnijeg zanimanja, manje anksiozan, manje neprijateljski orijentiran • TRADICIONALNI TIP (disciplinirajući u odnosu s djecom i neangažiran)

  13. Novija istraživanja o ulozi oca Više su uključeni u odgoj oni očevi: • Fleksibilniji u spolnoj orijentaciji uloge, manje stereotipni u spolnoj ulozi • Zadovoljniji su na poslu • Imali su bolji odnos s vlastitim ocem (Deater-Deckard, 1998.)

  14. Zaposlenje majke pozitivno utječe na njeno tjelesno i psihičko zdravlje • Istovremeno, zaposlenje utječe na konflikt uloga kod žene i intenzivniji roditeljski stres

  15. Utjecaj obitelji na razvoj djeteta • Ako dijete odrasta u nepovoljnim uvjetima prisiljeno je braniti se: - razvija različite mehanizme obrane, koji se ponekad manifestiraju agresivnim ponašanjem • Djeca razvijaju i druge oblike psihopatologije - psihosomatske bolesti: astma (najčešća), ulcus, iritabilni kolon - fobije - opsesivne poremećaje - strah od škole...

  16. Najčešći uzroci nepovoljne emocionalne klime • Psihička bolest roditelja • Ovisnost • Teška socio-ekonomska situacija • Tjelesna bolest roditelja • Smrt roditelja • Ostalo (česta preseljenja, odsutnost roditelja, razvod, česti sukobi)

  17. Nepovoljni emocionalni uvjeti se barem djelomično mogu korigirati zamjenskim objektima -rodbina(bake, djedovi...) -institucije ( vrtić, škola...)

  18. U primarnim obiteljima zlostavljača prevladavala je nepovoljna emocionalna klima - obiteljsko okruženje je bilo nestabilno - prisutna seksualna patologija roditelja - česta izloženost nasilju - nepovoljni socioekonomski uvjeti - migracije

  19. Teorije: • Teorija privrženosti (attachmenta): na socijalni i psihološki razvoj snažno utječe kvaliteta roditeljske skrbi • Teorije socijalnog učenja: oponašanje igra značajnu ulogu u stvaranju agresivnog ponašanja.

  20. Teorija privrženosti • emocionalna veza koja se razvija između roditelja odn. skrbnika i djeteta • skrbnikovi odgovori na djetetove potrebe i traženje pažnje oblikuju vrstu (oblik) privrženosti • iz ovog prvog odnosa djeca stvaraju mentalnu reprezentaciju svog odnosa s drugima

  21. Obrasci privrženosti između roditelja i djeteta Odgovori roditelja na djetetove signale i potrebe za pažnjom oblikuju oblik privrženosti koji će se stvoriti: • sigurnu privrženost • anksioznu privrženost • neorganiziranu privrženost

  22. Sigurna privrženost • S obzirom na senzitivnu i odgovarajuću brigu (koju je dobivalo), sigurno privrženo dijete: • ima povjerenja u sposobnost osoba koje o njemu brinu da ga utješe (umire) kada je uznemireno • koristi roditelje (skrbnike) kao sigurnu bazu za istraživanje okoline

  23. Anksiozno izbjegavajuća privrženost • S obzirom na iskustvo neodgovarajuće neresponsivne, nesenzitivne brige anksiozno izbjegavajuće dijete: • u stanju uznemirenosti izbjegava roditelja • pokazuje malu količinu razmjenjivanja emocija sa roditeljem • ne koristi majku kao sigurnu bazu za istraživanje okoline

  24. Anksiozno – rezistentna privrženost • S obzirom na nekonzistentnu brigu koju je dobivalo, anksiozno opiruće dijete: • roditelj ga ne može lako utješiti i smiriti • preokupirano je kretanjima majke • nije previše zainteresirano za istraživanje okoline

  25. Dezorganizirana privrženost S obzirom na to da je bilo u kontaktu sa roditeljem/ima koji su ga zlostavljali ovakvo dijete: • nema organiziran obrazac privrženosti • zbunjeno je i anksiozno • kada je uznemireno pokazuje različita kontradiktorna privržena ponašanja

  26. Sigurno privrženo dijete: • imalo je senzitivnog i responsivnog skrbnika • razvija povjerenje u sposobnost osobe koja se o njemu brine da mu pruži utjehu u trenucima uznemirenosti • koristi skrbnika kao sigurnu bazu za eksploraciju okoline

  27. Bowlbyevi unutarnji radni modeli • dijete razvija kognitivni model s obzirom na kvalitetu rane interakcije između roditelja i djeteta • ovaj model uvjetuje očekivanja koja osoba kasnije ima u odnosu na samog sebe i druge • npr. sigurno privrženo dijete je razvilo internaliziranu sliku sebe kao osobe koju se voli (vrijedna je ljubavi i pažnje) i sliku o drugim ljudima kao povjerljivim i brižnim, emocionalno dostupnim • npr. zlostavljano dijete razvija sliku o sebi kao o osobi nevrijednoj ljubavi i pažnje, koju se ne može voljeti, a druge smatra osobama na koje se ne može osloniti

  28. Postoje mnogi dokazi za kontinuitet roditeljskog ponašanja kroz generacije • Međutim, istraživanja, pogotovo prospektivne studije, pokazuju prilične promjene kroz generacije • Mnoge zlostavljane osobe prekidaju krug zlostavljanja. Zašto? • Koje karakteristike su povezane sa prekidanjem kruga zlostavljanja?

  29. Karakteristike povezane s prekidanjem kruga zlostavljanja • Dostupnost emocionalno podržavajuće odrasle osobe tijekom djetinjstva • Suportivne veze (prijatelj, dečko, muž) • Psihoterapija • Stabilan dom • Minimalni stresogeni događaji • Minimalna anksioznost i depresivnost • Svjesnost i razumijevanje • Minimalna disocijacija

  30. Objašnjenje transgeneracijskog kruga:modeli i mehanizmi Kako objašnjavamo kontinuitet i diskontinuitet (prekidanje transgeneracijskog kruga) zlostavljanja kroz generacije? • ekološka perspektiva • teorije privrženosti i unutarnji radni modeli • disocijacija

  31. Ekološki model

  32. Ekološki model transgeneracijskog prenošenja zlostavljanja

  33. Neka djeca razvijaju razne oblike psihopatologije, a da u obiteljima ne nalazimo značajnih odstupanja u funkcioniranju.

  34. Ne razviju sva djeca koja odrastaju u emocionalno nepovoljnim uvjetima poremećeno ponašanje (agresivno ponašanje, niti druge patologije)

More Related