1 / 30

„Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“

„Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“. Dr Kemal Kozarić Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Okrugli stol PKKS, 14.12.2011. Makroekonomski pokazatelji za BiH. 2. Makroekonomski pokazatelji za BiH. Ocjena makroekonomske situacije u BiH “Bolja nego što bi se moglo očekivati” ?

ciqala
Download Presentation

„Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. „Uticaj finansijske krize na BH ekonomiju“ Dr Kemal Kozarić Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Okrugli stol PKKS, 14.12.2011.

  2. Makroekonomski pokazatelji za BiH 2

  3. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • “Bolja nego što bi se moglo očekivati” ? • (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge međunarodne finasijske institucije) • Zabrinjavajuće ...  ... Katastrofalno ? • (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ...  podaci o rastu zaduženosti, spoljnotrgovonskom deficitu, nivou nezaposlenosti i ukupne privredne aktivnosti u realnom sektoru, nivou siromaštva, ugoženim socijalnim grupacijama, ...

  4. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja ? • 2012. i kratki rok  dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta (recesija ili kriza sa dvostrukim dnom) i implikacije na J-I Evropu, zapadni Balkan, BiH • “Dugi” rok  Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora zasnovan na rastu zaposlenosti, domaće tražnje i izvoza?  Da li (samo) nedostaje kapital/novac?

  5. Izvoz robe iz BiH

  6. Uvoz robe u BiH

  7. Struktura tekućeg računa

  8. Kreditni rejting • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije ? • Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije • S&P: 1.12.2011. rejting snižen sa B+ na B, status rejtinga “na posmatranju” • Moody's: B2, izgled promijenjen sa stabilnog na negativan od maja 2011. • Negativni izgledi tokom ove godine (uglavnom razlozi političke prirode) • Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moodys su na istom nivou

  9. Kreditni rejting • Kreditni rejting je ocjena opšte kreditne sposobnosti određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – hartije od vrijednosti ili neke druge finansijske obaveze, zasnovana na odgovarajućim faktorima rizika • Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obaveza izražena odgovarajućom oznakom • (Pr)ocjena kreditnog rejtinga: • Interno razvijeni kvantitativni modeli; • Specijalizovane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard & Poor’s…). • Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga 9

  10. Rejting kategorije/oznake 10

  11. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom? • Započela i kulminirala u Grčkoj  prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ... • Nastavila se u Irskoj i Portugalu (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone) • Ugrožene Španija, Italija, ... ? • Pokazatelj učešće javnog duga u BDP, nivo budžetskog deficita, stopa nezaposlenosti • Posljedica  pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnog duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekat, opstanka eura i eurozone

  12. Dužnička kriza

  13. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

  14. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

  15. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize sa dvostrukim dnom?

  16. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sektorom u BiH  osnovni izvor i kanal za finansiranje realnog sektora (i stanovništva) • Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika • Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 16

  17. Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” finansijskog sektora : • 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.) • Dominantnost ino bankarskih grupacija • 95% ukupne aktive i 82% akcijskog/dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama sa većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1 /2010/, 15,5 /Q1 2011/) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • NPL (nekvalitetni krediti) – rast 17

  18. Profitabilnost i nivo nekvalitetnih kredita 18

  19. Rezultati bankarskog sektora BiH za Q2 2011 • Bolji rezultati poslovanja u odnosu na isti period prethodne godine – dobit od 82,9 miliona KM u odnosu na gubitak od od 63,9 miliona KM • Ukupni prihodi banaka u ovom periodu iznosio je 828,4 miliona KM (5% povećanje u odnosu na Q2 2010), dok su ukupni rashodi iznosili 741,7 miliona KM (13% smanjenje u odnosu na Q2 2010) • Pozitivan finansijski rezultat (dobit) iskazale su 22 banke u ukupnom iznosu od 100,5 miliona KM, a negativan finansijski rezultat (gubitak) iskazalo je sedam banaka u iznosu od 17,1 miliona KM 19

  20. Depoziti stanovništva • Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i finansijskoj krizi, sa 30.09.2011. godine štednja stanovništva je povećana za 390 miliona KM ili 5,67% u odnosu na kraj 2010. godine (odnosno za 721 milion, ili 10,47% u odnosu na 30.09.2010. godine) • Zabilježeno je blago povećanje učešća štednje u KM u odnosu na strane valute. U milionima KM 20

  21. Štednja – druga strana medalje ? • Istraživanja kompanije Visa: • 33,2% građana BiH štedi • 61% ne štedi ili nema novca za štednju • 73,1% građana posuđuje novac • 75% posuđuje novac od banaka • 17,8% od roditelja • 13,2% od prijatelja

  22. Krediti • Krediti privatnim preduzećima veći su za 354 miliona KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 miliona KM ili za 1,5%, ukupni krediti veći su za 471 milion KM ili za 3,4%. U milionima KM 22

  23. Aktivne kamatne stope • Podatke o prosječnim kamatnim stopama na kredite privatnim preduzećima i stanovništvu u stranoj valuti dostavlja mali broj banaka, te iz tog razloga nisu uključene u ovaj pregled. 23

  24. Pasivne kamatne stope • Podatke o prosječnim kamatnim stopama na depozite u KM sa valutnom klauzulom privatnih preduzeća i stanovništva dostavlja mali broj banaka, te iz tog razloga nisu uključene u ovaj pregled. 24

  25. Izazovi i perspektive finansijskog sektora u BiH • Osnovni rizici za naredni period: • Aktuelna makroekonomska situacija (globalna, EU, region, BiH) - rizici  • Obezbjeđenje realnog ekonomskog rasta • Održavanje finansijske stabilnosti • Ugroženost fiskalne pozicije –fiskalni deficit • Prihodna strana • Rashodna strana (socijalna davanja i plate u javnom sektoru) 25

  26. Koji su glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Mogućnost prelivanja krize iz domicilnih zemalja ino bankarskih grupacija i EU zone • Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguranja • Efikasnost nadzora (prekogranična saradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (uvažavanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regionu 26

  27. Koji su glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Nakon pada nivoa štednje tokom krize, vraća se povjerenje i raste štednja građana (14% u 2010. godini, 6% za 9. mjeseci u 2011. godini) • Blagi rast kreditne aktivnosti (oko 3% u 2010. godini, 3,4% za 6. mjeseci u 2011. godini) • Rezultati stres testova (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove) • Finansijski i bankarski sektor je pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu ? 27

  28. Šta očekuje bankarski sektor • Pred nama je sigurno težak period, ali i trebamo da pokušamo da: • Ostvarimo adekvatnu likvidnost kapitala; • Izbjegnemo sistemski rizik po svaku cijenu; • Ostvarimo adekvatnu kapitalizaciju; • Ostvarimo adekvatnu količinu gotovog novca u trezorima; • Ostvarimo adekvatnu kreditnu aktivnost; • Izbjegnemo svaki vid nelojalne konkurencije • Ostvarimo adekvatnu komunikaciju sa internom i eksternom javnošću. 28

  29. Šta očekuje realni sektor • Da bi privreda uspjela ostvariti željeni oporavak mora se: • Dati podrška domaćoj proizvodnji, posebno izvoznicima; • Raditi na povećanju potrošnje domaćih roba; • Raditi na razvoju neiskorištenih potencijala energetskog sektora; • Razvijati značajne potencijale u sferi proizvodnje zdrave hrane; • Raditi na obnavljanju i izgradnji novih turističkih kapaciteta; • Nastaviti privatizacijski proces; • Raditi na razvoju konkurentnosti države i na otklanjanju administrativnih prepreka za investitore • Najbitnije za ostvarivanje bilo kojeg od gorenavedenih ciljeva je politička stabilnost.

  30. Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba 30 30

More Related