1 / 20

Luksemburg Upoznajmo EU i zemlje Europe

Luksemburg Upoznajmo EU i zemlje Europe. Izradila Katarina Blagojević, šk. knjižničarka Surađivali Ina Vuković, dipl. knjižničarka Zinka Pažin, mentorica lik. odgoja Zvonimir Katić, učenik 8.d Solin, 2012. Luksemburg. Godina ulaska u EU:  1951./1952., zemlja osnivačica

chanda-kim
Download Presentation

Luksemburg Upoznajmo EU i zemlje Europe

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. LuksemburgUpoznajmo EU i zemljeEurope Izradila Katarina Blagojević, šk. knjižničarka Surađivali Ina Vuković, dipl. knjižničarka Zinka Pažin, mentorica lik. odgoja Zvonimir Katić, učenik 8.d Solin, 2012.

  2. Luksemburg • Godina ulaska u EU: 1951./1952., zemlja osnivačica • Političko uređenje: parlamentarna monarhija • Glavni grad: Luxembourg • Površina: 2586 km² • Broj stanovnika: oko 500 000 • Novčana jedinica: euro • Službeni jezici:  luksemburški, francuski i njemački

  3. Lucilinburhuc = mala tvrđava • Veliko Vojvodstvo Luksemburg je mala država smještena između većih susjeda: Belgije, Francuske i Njemačke. Nema izlaz na more. • Glavni grad i država imaju isto ime, Luksemburg. Ovaj naziv potječe od riječi Lucilinburhuc, što znači“mala tvrđava”. • Utemeljio ga je grof Siegfried 963. godine. Grof Siegfried

  4. Veliko Vojvodstvo • Posjedi luksemburških grofova šire se tijekom 12. i 13. st., a iz jake porodice Luksemburžana bili su u 14. i 15. st. i njemački carevi i češki kraljevi. • Rimsko-njemački car Karlo IV. uzdigao je 1354. god. Luksemburg na rang vojvodstva. • Zbog vojno značajnog položaja nad Luksemburgom su se smjenjivali mnogi gospodari. Iako je uvijek bio posebna cjelina, potpunu samostalnost stekao je tek sredinom 19. stoljeća. Jean Fouquet, Karlo IV., 1455.

  5. Reljef i klima • Na sjeveru zemlje je pokrajina Ösling koja obuhvaća rub gorja Ardena. To je brdovit, šumovit kraj, ispresijecan klancima rijeke Sûre i njezinih pritoka. • Veća pokrajina Gutland (ili Good land, Dobra=bogata zemlja) smještena je u središnjem i južnom dijelu; niža je i naseljenija. Porječja rijeke Moselle i donjeg toka Sûre obiluju vinogradima i pašnjacima. • Crvenkasta boja tla potječe od željezne rudače. • Klima je umjerena s ovećom količinom padalina; prosječna temperatura u siječnju je malo iznad 0 Cº, a u srpnju 17 Cº.

  6. Stanovništvo • Budući da se nalaze na raskrižju germanske i romanske Europe, Luksemburžani uz luksemburški upotrebljavaju njemački i francuski kao službene jezike. • Sam luksemburški jezik je narječje njemačkog s mnogobrojnim francuskim riječima i izrazima. • U zemlji, koja ima najveći dohodak po stanovniku na svijetu, nedostaje radne snage pa preko 40% stanovništva čine stranci. • Prema vjeroispovijesti 69% stanovnika su rimokatolici, 25% ateisti te 6% uglavnom protestanti, židovi i muslimani. Biciklistička utrka Tour de Luxembourg, 2010.

  7. Administrativna podjela Luksemburg je podijeljen na distrikte, kantone i općine, koji se ponose tradicionalnim grbovima.

  8. Nekad, većinom čeličane… • Bogata nalazišta željeza pogodovala su razvoju industrije željeza i čelika koja u Luksemburgu postoji punih 170 godina. • Razvoj teške industrije susjednih zemalja i sve skuplja nafta smanjili su tradicionalnu konkurentnost luksemburških tvornica. • Potkraj sedamdesetih, Luksemburg je posrnulu proizvodnju čelika, u kojoj je tada bilo zaposleno 25 000 ljudi, nadopunio financijskom industrijom.

  9. … danas, financijsko središte • Neki smatraju da je Luksemburg danas najveće europsko i drugo po veličini svjetsko investicijsko središte. • Što je dovelo do toga da svaka važnija banka ili osiguravajuće društvo ondje želi imati svoje mjesto? 1. Luksemburg je postao prva europska zemlja iz koje su investicijski fondovi mogli bez posebne pravne procedure poslovati sa svim državama Europe. 2. Poreza nema ili je minimalan: na prihod 0%, a na investicijske fondove 0,01%.

  10. Velika međunarodna povezanost • Neposredno nakon Drugog svjetskog rata Luksemburg je zajedno s Belgijom i Nizozemskom stvorio Benelux - gospodarsku zajednicu susjednih zemalja. • Luksemburg je jedan od osnivača Ujedinjenih naroda, 1946. i NATO-a, 1949. godine. • Zemlje Beneluxa su se 1951. god. pridružile Francuskoj, Italiji i Njemačkoj te tako skupa osnovale Europsku ekonomsku zajednicu (preteču Europske unije).

  11. Jeste li znali? • Luksemburg je jedina od šest država utemeljiteljica Europske unije koja se odrekla prava korištenja materinjeg jezika na zasjedanjima EU-a. • Luksemburg je prva zemlja koja je označila svoje automobilske tablice s dvanaest zvjezdica na plavoj pozadini.

  12. Glavni grad Luxembourg - sjedište EU-a • S 90 000 stanovnika glavni grad nije metropola, no zbog međunarodnih banaka i Europske unije, koja ovdje ima treće glavno središte, sve je drugo nego provincijski grad. • Podsjetimo se: u Luxembourgu se nalazi Sud pravde Europske unije i Revizorski sud te Glavno tajništvo Europskog parlamenta, Europska investicijska banka i Europski statistički ured Eurostat.

  13. Donji i gornji grad • Povijesni donji grad Luxembourg nalazi se na rijeci Alzette, a gornji grad visoko iznad strme stijene. • U donjem gradu se nalazi rodna kuća Roberta Schumana (1886.-1963.), koji se zbog Schumanove deklaracije smatra ocem europskog ujedinjenja.

  14. Svjetska baština Jedan od poznatih luksemburških slikara, Joseph Kutter, naslikao je Luxembourg, 1937. god. • Zbog svog strateškog smještaja, od 16. stoljeća sve do 1867. godine, kada su djelomice uklonjene gradske zidine, Luxembourg je bio jedan od najvećih utvrđenih gradova u Europi, a zidine i utvrde su bile izvanredan primjer razvoja vojne i fortifikacijske (=obrambene) arhitekture kroz nekoliko stoljeća. Stare četvrti i utvrde glavnog grada Luxembourga nalaze se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

  15. Bedemi, bastioni i kazamati Kako je tijekom vremena potpadao pod različite vlasti, Rimskog Carstva, burgundskih kraljeva, Habsburgovaca te francuskih i španjolskih vladara, obrambeni sustav se neprestano nadograđivao, ojačavao i usavršavao. Beckov bastion = grudobran, iz 17. st. (nazvan po ondašnjem guverneru, baronu Becku) Kazamati = podzemne prostorije i hodnici ispod bedema

  16. Vianden • Po cijeloj državi možemo susresti brojne dvorce ili njihove ostatke. Jedan od njih je i dvorac Vianden iz 11. st. - sa svojim gotičkim tornjevima, oružarnicama, urešenim namještajem i goblenima - oko kojega se razvio istoimeni gradić. U Viandenu je privremeno boravio francuski književnik Victor Hugo za vrijeme njegovog političkog progonstva iz Pariza.

  17. Procesija u Echternachu • U gradiću Echternachu održava se svake godine osobita procesija kojoj se priključuje tisuće hodočasnika. Lančanu povorku čine ljudi povezani rupcima koje drže u ruci. Jedan uz drugog iskaču sudionici procesije kroz gradska vrata naizmjenično ulijevo i udesno. Povorka se kreće prema grobu svetog Willibalda. Dođe li do zastoja, sudionici ophoda istog trenutka počinju skakutati ovamo-onamo i čak unatrag.

  18. Radiotelevizija Luksemburg • Luksemburg je domovina jedne od najvećih medijskih kuća u Europi, RTL grupe, koja je započela kao Radio Luxembourg. Na hrvatskom jeziku možemo pratiti TV programe RTL i RTL2 te RTLplus i posjećivati mrežne stranice RTL.hr i RTLsada.hr.

  19. Moto: Želimo ostati ono što jesmo! Jezero na Gornjoj Sûri Adolfov most u glavnom gradu Mir welle bleiwe, wat sin! Carl Wilhelm Selig, Pogled na utvrđenje, 1814. Dvorac Beaufort, iz 12. st.

  20. Literatura • Encyclopædia Britannica : Luxembourg. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/352260/Luxembourg/Climate (2012-01-09) • EUbilten 24(siječanj 2010) http://delhrv.ec.europa.eu/files/file/bilteni/EUbilten_br24.pdf (2012-01-09) • Europlus : Luxembourg. http://www.europe.org.uk/europlus/luxembourg.html (2012-01-11) • Golluch, N.; Ignjatovic, J. Moj veliki atlas Europske unije. Zg: ŠK, 2005. Str. 68-69. • Kako je Luksemburg postao europski centar investicijskih fondova?, 2010. http://www.fondovi.hr/u-fokusu/kako-je-luksemburg-postao-europski-centar-investicijskih-fondova/ (2012-01-11) • Svjetska baština u rukama mladih. Zg: MZOS : Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO : Ministarstvo kulture, 2010. • Luksemburg. http://hr.wikipedia.org/wiki/Luksemburg (2012-01-09) • Portail du Grand-Duché de Luxembourg. http://www.luxembourg.public.lu/fr/index.html (2012-01-11) • RTL Hrvatska. http://www.rtl.hr/rtl-hrvatska/o-nama/profil/profil/(2012-01-10)

More Related