RUSKI FORMALIZAM

1. RUSKI FORMALIZAM 2. KO (Predstavnici (zagovornici) Viktor Šklovski, Boris Ejhembaum, Jakubinski, Roman Jakobson, JurijTinjanov, Boris Tomaševski, O. Birk, Andrej Beli, V. Žirmunski, V. Vinogradoc • KAD (vrijeme djelovanja) • 1915 – 1928 (1930) • 1917 – manifest formalizma • Viktor Šklovski: • “Književnost kao postupak” • 4. CILJ (rezultati teorije) • predmet nauke o knjiž.trebaju biti specifične posebnosti književnog materijala (teksta) – autonomna djelatnost • poezija je mišljenje u slikama • harmonija forme i sadržaja • postizanje začudnosti pomoću forme • fabula je materijal za nastanak sižea • stih ima svoje jezičke (sintaksičke, leksičke i semantičke) osobine • proučavanje književne evolucije • 3. ŠTA (zadaci, teorije) • formalni metod (stih, ritam, forma) • - razlika između proznog i pjesnič.jezika • - naučno ispitivanje činjenica • umjetnička forma i njena evolucija • narušavanje tradicije • odnos pjesničkog i praktičnog jezika (zaumni jezik) • - odnos između fabule i sižea (razlike) • - odnos između postupka i motivacije • - problem književnosti i historije

2. Tekstovi ruskog formalizma:Umjetnost kao postupak Viktor Šklovski • “Umjetnost kao postupak” - manifest ranog ruskog formalizma • Za razliku od pozitivizma Šklovski se zalaže za proučavanje specifičnih umjetničkih postupaka koji imaju kao zajednički nazivnik proces očuđenja, onebičavanja građe u umjetnini. • Pjesnici i teoretičari gledaju svijet iz neobičnog kuta – teza koju nalazimo već kod Aristotela • Nezaobilaziv uvod u kritičko-teorijsko djelo ruskih formalista • Zahtjev za očuđenjemusko vezan za avangardna kretanja u rusko – sovjetskoj umjetnosti dvadesetih godina

3. Tekstovi ruskog formalizma:Umjetnost kao postupak Viktor Šklovski • “Umjetnost je mišljenje u slikama” – polazna tačka učenjaku filologu koji u teoriji književnosti počinje stvarati neku konstrukciju (Šklovski, u Bekar, 121). • Odnos slike prema onome što se objašnjava: a) slika je postojani subjekt prema promjenljivim predikatima; b) slika je nešto neusporedivo jasnije nego ono što se objašnjava; “Bez slike nema umjetnosti” (Šklovski, u Beker, 123)

4. Tekstovi ruskog formalizma:Umjetnost kao postupak Viktor Šklovski • poezija = slikovitost • slikovitost = simboličnost (Beli, Mereškovski) • 1) stvorena kao prozna i shvaćena kao poetska; • 2) stvorena kao poetska i shvaćena kao prozna

5. Tekstovi ruskog formalizma:Umjetnost kao postupak Viktor Šklovski • Postupak začudnosti kod L.N.Tolstoja sastoji se u tome da on ne imenuje stvar njenim imenom nego je opisuje kao da je prvi put viđena, a događaj kao da se prvi put desio • Primjer tekst Stidim se i Uskrsnuće, Lav N. Tolstoj • Takvim postupkom opisivao je Tolstoj sve borbe u Ratu i miru.

6. II dio(paradigme) NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke* _______________________________________ * Ciklus se sastoji iz dva dijela. Prvi dio:Svibanjska noći ili Utopljenica, Soročinski sajam, Ivanjska noć, Izgubljeno pismo; i drugi dio: Badnja noć, Strašna osveta, Ivan FjodorovićŠponjka i njegova teta, Začarano mjesto, a sve su ujedinjene Predgovorom.

7. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke Nemoguće je ne primijetiti kako Gogoljeva priča Svibanjska noć ili Utopljenica obiluje predivnim, gotovo očaravajućim opisima prirode. Na samome početku pripovijesti opis prirode omogućuje da „vidimo“ atmosferu, odnosno osjetimo prirodnu idilu: „a vječno zamišljena večer sanjarski je grlila plavo nebo i sve pretvarala u neku neodređenost i daljinu“ (Gogol' 1965:95).

8. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke Smjenu dana i noći uočavamo zahvaljujući veličanstvenim opisima: „Uto se ogromni vatreni mjesec stane veličanstveno izdizati iz zemlje. Još mu je polovica bila pod zemljom, a već je cijeli svijet bio obasjan veličanstvenom svjetlošću. Iz bare su vrcale iskre. Sjene drveća jasno se počeše isticati na tamnom zelenilu“ (Gogol' 1965:100).

9. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke „Poznajte li ukrajinsku noć? O, vi ne poznajete ukrajinsku noć! Zagledajte se u nju: sa sredine neba motri mjesec. Neizmjerni nebeski svod raširio se, rastegao se još neizmjernije. Plamti i diše. Zemlja je sva u srebrenoj svjetlosti; a divni je zrak i prohladno sparan i ispunjen miljem, i iz njega struji cio ocean mirisa. Božanstvena noć! Čarobna noć!“ (Gogol' 1965: 101).

10. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke • motivi folklora odnosno narodne mitološke pjesme: Oj, mjeseče, moj mjeseče, I ti zvijezdo jasna, Svijetlite mi onom dvoru Gdje mij' djeva krasna. (Gogol' 1965: 118) • mjesec je suučesnik / pomagač protagonisti

11. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke „Cijela priroda spava, a gore sve diše, sve je divno, sve je svečano. A i duša osjeća tu neizmjernost, tu divotu, i u dubini joj se skladno roje skupovi srebrenih vizija“ (Gogol' 1965: 101).

12. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke • veoma bitni motivi i segmenti iz usmene književnosti jeste pojava tradicionalnih instrumenta, u ovom slučaju bandure. Ona pridonosi toj vizualnosti i romantičnosti: „S bandurom u ruci ide mladi kozak Levko“ (Gogol' 1965: 95).

13. NikolaiGogol' Večeri u zaselku kraj Dikan'ke „Levko pogleda na obalu: u tamnoj srebrenoj magli svjetlucale su se kao sjene lake djevojke u košuljama bijelim kao livada okićena đurđicama; na vratu su im se ljeskale zlatne grivne, đerdani od bisera i dukati“ (Gogol' 1965: 118).

14. Scena iz filma “Utopljenica” (1910)Direktor režije AleksandrRou; scenarist NikolaiRimsky-Korsakov

15. Začudnost se prenosi i na filmsko platno • Scenarist NikolaiRimsky-Korsakov u film unosi sve motive folklora i narodne tradicije koje se nalaze u pripovijesti, a koje smo prethodno naveli - odjeća, nakit, ples, priroda, sve se to pretvorilo u jednu prekrasnu idilu. Čak i kuća koja je u pripovijesti tako lijepo dočarana ima identičan izgled: “Na brijegu je kraj šume drijemala jedna stara drvena kuća sa zatvorenim kapcima; mahovina i korov pokrivali su joj krov; pred prozorima raširile se kovrčaste jabuke, šuma ju je grlila svojom sjenom i bacala na nju neobičnu nujnost; ispod nje se prostirala ljeskova šikara i spuštala se prema bari” (Gogol' 1965: 98).

16. Scena iz filma (pojava utopljenica)- miješanje sna i jave (začudnost)ProtagonistLevko se budi sa pismom kojega je sanjao

18. Literatura: • Beker, Miroslav: Suvremene književne teorije • Elch, V. 1968. U društvu sa čovjekom. Zagreb: Naprijed. • Gogolj. N.V. 1950. Pripovijetke,Kultura Zagreb • Gogolj. N.V, 1965. Soročinski sajam i druge pripovijesti, Matica hrvatske, Zagreb • Nabukov, V. 1983. Nikolaj Gogolj, (Zlatko Crnković), Znanje Zagreb *obavezno pročitati: manifest ruskog formalizma: Viktor Šklovski: “Umjetnost kao postupak”