1 / 41

FILOZOFIJA ŽIVOTA

FILOZOFIJA ŽIVOTA. AKADEMSKE VJEŠTINE Aleksandra Vidovic.

arama
Download Presentation

FILOZOFIJA ŽIVOTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. FILOZOFIJA ŽIVOTA AKADEMSKE VJEŠTINE Aleksandra Vidovic

  2. Kao posljedica ubrzanog razvoja tehnologija i eksplozivnog širenja granica znanja trebamo se osposobljavati za niz novih vještina i znanja koja nismo do sada učili. To je najčešće potreba posla ili naša lična želja za daljim usavršavanjem. Vođeni ovom mišlju obradićemo - VOĐENJE BILJEŽAKA I- TEORIJU PISMENOSTI

  3. VOĐENJE BILJEŽAKA 5. POGLAVLJE AKADEMSKE VJEŠTINE

  4. UVOD • Jedna od najvažnijih vještina koje treba naučiti. • Vještine vođenja bilješki su korisne kako na poslu tako i za bilježenje sastanaka ili seminara. • Vođenje bilješki predstavlja trajni pisani zapis o glavnim tačkama i propratnim detaljima predavanja. • Vođenje bilješki uglavnom koristi za bilježenje usmenih prezentacija, ali može i iz pisanih izvora.

  5. PREDNOSTI VOĐENJA BILJEŽAKA • Vještine vođenja bilješki pomažu nam da bolje obratimo pažnju na usmenu prezentaciju ili pisan dokument. • Tokom studija, vještine vođenja bilješki pomažu u razumijevanju materijala, uspješnom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takođe poboljšavaju razumijevanje pročitanog. • Vještina vođenja bilješki upotrebom strategija predstavlja prednost iz brojnih razloga. • Strategije vođenja bilješki su široko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom uvedu i njima se ovlada, strategije često postaju «druga priroda» za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nije potreban ponavljan rad.

  6. STRATEGIJE VOĐENJA BILJEŽAKA • Kako hvatati bilješke • Kako zabilježiti informacije • Šta raditi sa bilješkama • Voditi računa o ključnim riječima i tačkama

  7. KLJUČNE RIJEČI I KLJUČNE TAČKE • Ključne riječi predstavljaju oznaku da je informacija koja slijedi važna i da bi je trebalo zapisati. • Ključne riječi mogu biti vezane za sadržaj, smjernice ili riječi-nagovještaji. • Ključne tačke u predavanju često odgovaraju glavnim naslovima u poglavlju.

  8. METODE VOĐENJA BILJEŽAKA • Kornelov metod • Metod dvije kolone • REAP strategija • Format opšteg pregleda • FOON strategija • Tematske i pojmovne kartice • Alternativni formati

  9. KORNELOV METOD • Bilješke se zapisuju na jednoj polovini, ključne riječi i pojmovi se bilježe na drugom dijelu koji se zove kolona za podsjećanje, a rezime ili cjelokupan pregled se zapisuje na dnu papira.

  10. KORNELOV METOD

  11. METOD DVIJE KOLONE • Vođenje bilješki u dvije kolone odnosi se na podjelu papira na dvije kolone i bilježenje podataka u svakoj koloni. • Veoma je sličan Kornelovom metodu. • Razlika je u tome da se ključne riječi i ideje zapisuju dok se hvataju bilješke i ne ponavljaju se u obje kolone.

  12. METOD DVIJE KOLONE

  13. REAP STRATEGIJA • REAP označava Relacioniranje, Ekstenziju, Aktualizaciju i Profitiranje • Bilješke sa časa se pišu na jednoj strani papira a suprotna strana se koristi za bilježenje pokretača pamćenja i povezane informacije.

  14. REAP STRATEGIJA

  15. FORMAT OPŠTEG PREGLEDA • Strategija opšteg pregleda je organizovanje informacija. • Informacije su uređene od opštih ka posebnim. • Ovaj format se može koristiti tokom pisanja bilješki, ali takođe i kod prepisivanja ili preuređivanja bilješki.

  16. FORMAT OPŠTEG PREGLEDA

  17. FOON STRATEGIJA • Fokus predavanja • O ćemu će biti predavanje? • Koje su ključne tačke kojima će se pozabaviti? • Na koja pitanja se studenti nadaju da će dobiti odgovor? • Organizacija predavanja • Kako će ključne tačke biti predstavljene? • Koja sredstva za olakšavanje učenja će biti upotrebljena? • Koji je slijed aktivnosti koje ćete koristiti tokom ovog predavanja? • Odnos • Odnos sa prošlošću: Šta su studenti naučili u prošlosti a olakšaće im učenje? • Odnos sa budućnošću: Ako studenti savladaju ovaj materijal, kakve će koristi od toga imati? • Najvažnije što treba naučiti

  18. TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE • Bilješke se zapisuju ili prepisuju na indeksne kartice veličine 7 x 12 ili 12 x 17. • Tema ili pojam se zapisuju na jednoj strani kartice, a objašnjenje ili opis na drugoj. Obično, samo jedna tema ili pojam se zapisuju na jednoj kartici. • Fiše- Mogu biti od kartona ili obične hartije.

  19. TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE

  20. ALTERNATIVNI FORMATI • Bilješke se mogu prepisati i preurediti u pojmovne mape, mape-paukove mreže, grafikone i druge formate.

  21. SAVJETI ZA EFIKASNO VOĐENJE BILJEŠKI • Korištenje skraćenica; Npr: Ministarstvo= min ili Bosna i Hercegovina = BIH • Upotreba boja; Npr: različita boja = različita tema • Upotreba diktafona Najefikasniji redosljed aktivnosti pri pisanju bilješki jeste: slušati, gledati, misliti, razumijeti, parafrazirati, zatim zapisati.

  22. PISANJE/TEORIJA PISMENOSTI(kako napisati seminarski rad) 14. POGLAVLJE

  23. Za uspjeh na fakultetu i radnom mjestu, od ključne je važnosti razviti odgovarajuće vještine pisanja i naučiti saopštavati pisane ideje jasno i ubjedljivo. Pisanje je vještina koja se znatno poboljšava KAKO sa vježbom TAKO i sa iskustvom.

  24. Tehnička uputstva za izradu seminarskog rada Seminarski rad treba da se sastoji od sljedećih dijelova: • Naslovne strane • Sadržaj • Radnog teksta (uvod, glavna tema, a može i u više posebnih poglavlja), • Zaključak • Prilog (ukoliko postoji u radu ) • Literatura/Bibliografija

  25. Izgled seminarskog rada: • Vrsta papira: standardni bijeli A4 papir • Margine: po 2,5 cm odozgo i odozdo, 3 cm sa lijeve margine i 2.5 cm sa desne strane • Vrsta slova: Times New Romanveličine 12 tačaka • Prored između redova je 1,5 pt • Za pisanje naslova poglavlja koristiti se Heading 1 stil, dok za podnaslove koristi se Heding 2 stil... • Svaku stranicu rada potrebno je numerisati (osim naslovne strane)

  26. NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ • Naziv univerziteta i naziv fakulteta , podaci se ispisuju u gornjem lijevom uglu veličine 16 pt jedan ispod drugog ili logo. • Naslov radase ispisuje velikim masnim slovima (bold), centrirano, veličine 18 tačaka • Naziv vrste rada (seminarski rad) treba biti ispisan ispod naslova , centrirano, slovima veličine 14. • Ime i prezime studenta, po potrebi i broj indeksa napisati pri dnu naslovnog lista, sa lijeve strane , slovima veličine 16 pt • Ime i prezime profesora treba biti napisano sa desne strane u istim redovima i ime i prezime studenta • Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto i godinu nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 -ka

  27. NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ

  28. PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE Vanredne studije Smer„IT menadžment” Predmet NAZIV PREDMETA „NASLOV TEME” (seminarski rad) Predmetni nastavnik Prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl.inž.elek. Student Ime i prezime, zanimanje Index br. ---------- Banja Luka, januar 2008. SEMINARSKI RAD

  29. UVODNI I METODOLOŠKI DIO( 10-15%) • Predmet, cilj i zadatak istraživanja • Predmet istraživanja je npr.Hotel, cilj je da se pokaže kako taj Hotel može da funkcioniše • Hipoteza je pretpostavka kojom se pretpostavlja da nešto jeste ili nije. Obično se postavlja pozitivna hipoteza. Hipoteza se ne trebadokazivati, ona se potvrđuje ili ne potvrđuje. Hotel ima izvrstan smještaj i uslugu a mi na kraju pokazujemo pomoću podataka da je to zaista i tako. • Hipoteza može biti: radna, na početku postavljana i konačna, kad uđemo u rad. Poslije hipoteze je tvrdnja koja potvrđuje ili odbacuje. • Metodekoje ćemo koristiti u istraživanju. Metode su vrlo bitne i moramo naglasiti koje metode ćemo koristiti u svom radu. • Izvori saznanja, treba da uvedemo dokumente 8 izvore saznanja), arhivsku građu, časopise, rezultate ankete, samo ih nabrojim ali ih ne razrađujemo ( 5-12stranica). Područje istraživanja, vremensko, geografski- određeno područje.

  30. II CENTRALNI DIO • Obično se piše naslov djela, teme, malomodifikovan. Obuhvata oko 70 % rada i trebao bi da ima nekoliko podnaslova: • Istorijski razvoj, • Komparativni razvoj, kako u drugim zemljama, drugim firmama. • Tačno ono o čemu pišemo, recimo firma ta i ta i onda ulazimo u sam sadržaj ( finasiranje, kvalitet,). Ovaj dio treba da ima najmanje 5-6podnaslova.

  31. III ZAKLJUČAK • Treba da obuhvata 10-15 % rada. • Zaključak obuhvata ono o čemu smo govorili. • Konačno se može zaključiti da je taj rad aktuelan, da je dokazano to i to. • Literatura

  32. LITERATURA • Navođenje literature je obavezno. • Nalazi se na kraju rada i piše na sljedeći način: • Npr: Debre, R., Uvod u mediologiju, Beograd, Clio, 2000. (Za knjige) • Dostupno na: http://www.zena.hr/grupa (Internet) • Petrić, D., Bez ograničenja, BUG, oktobar/2008, broj 191.(Za časopise)

  33. CITIRANJE • Citiranje se vrši uz pomoć fusnota. • Fusnote- Stavljaju se u podtekstu, pri dnu stranice i sadrže sve ono što bi u tekstupredstavljalo balast, otežavalo čitanje irazumjevanje (bibliografske reference, objašnjenja koja su korisna ili zanimljiva,ali nisu neophodna, citati na stranom jeziku).1 ______________ 1 Galogaža, M., Filozofija života, Banja Luka, FPE, 2005, str.35

  34. METODE • METODANačin i put rada kako doći do određenog cilja. • Istorijska, Analiza, Sinteza, Indukcija, Dedukcija, Komparativna ili uporedna • Statistička,PosmatranjeEksperimetalna,Analogija.

  35. METODE • Istorijska- Ovaj metod se nikad ne koristi sam, obavezno sekoristi istovremeno sa komparativnom metodom. Postoji u svakom radu. • Komparativna –upoređivanje situacija i sličnih događaja. • Statistička- Zasniva se na pribavljanju podataka mjerenjem i brojanjem. Značajna je za donošenje naučnih zaključaka.

  36. METODE • Analiza - analiza u segmentima, dio po dio, pa izvlačimo bitne elemente pa tek onda klasifikujemo podatke, tj. koristimo metod sinteze. • Analiza mora počivati na određenim izvorima. • Obično se koristi sa metodom sinteze. Imaju različite elemente. Analiza se uvijek koristi prva pa onda sinteza (odnosi se na zaključak rada).

  37. TEHNIKE • mjerenje, • brojanje, • intervju i • anketa.

  38. IZVORI • PRIMARNI IZVORI –su neposredni, iz prve ruke (originalna stvaralačka dijela, rezulatati raznih vrsta anketa, autobiografije, dnevnici, razna arhivska građa, dnevnici, izvještaji, prepiska,izvještaji o eksperimentalnim istraživanjima). • SEKUNDARNI IZVORI – je literatura o predmetu ( knjige, članci, studije). • TERCIJARNI IZVORI - su izvori iz treće ruke, to su obično napisi rađeni na osnovu sekundarnih izvora ( neki popularni članci, udžbenici). • Najvažniji su primarni, izvori iz prve ruke.

  39. LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA • Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1972; • Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron, Banja Luka, 2008 • Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja Luka,2005; • Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa predavanja, 2005 NIJE DOBRO NAPISANO

  40. LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA • Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja Luka, 2005; • Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron, Banja Luka, 2008; • Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa predavanja, 2005; • Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1972;

  41. Hvala za pažnju

More Related