1 / 31

I. Antička filozofija

I. Antička filozofija. a) kozmološko razdoblje grčke filozofije b) antropološko razdoblje grčke filozofije c) ontološko razdoblje grčke filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije.

harris
Download Presentation

I. Antička filozofija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. I. Antička filozofija a) kozmološko razdoblje grčke filozofije b) antropološko razdoblje grčke filozofije c) ontološko razdoblje grčke filozofije d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije

  2. Velika GrčkaKraj 7. i početak 6. stoljeća pr.Kr. 5 4 3 • Miletska škola (1), Pitagorejska škola (2), Heraklit (3), Elejska škola (4), Demokrit (5), Atomisti 2 1

  3. Političke i društvene prilike krajem 7. i početkom 6. st. pr. Kr. Solon (594. pr. Kr.) - patriotski pjesnik koji uživa veliko povjerenje Atenjana izabran je za arhonta* i zamoljen da sastavi novi zakonik kojega bi se trebali držati svi. Bio je to početak demokratske vlasti: • oslobodio je seljake od tradicionalne vezanosti za zemlju • ukinuo je hipotekarne dugove te ropstvo zbog dugova • uvodi maksimum za zemljišni posjed • građane dijeli u klase prema visini prihoda od poljoprivrede • politička prava i dužnosti građana određuje prema visini prihoda. • ustanovljuje demokratska tijela: Sabor na Demosu, Vrhovni sud, biranje arhonata, upravno sudstvo… temeljne institucije koje su čine političku vlast • bez političkih prava ostaju bezemljaši te naseljeni stranci i robovi • zabranjuje luksuz • postavlja opće interese na prvo mjesto • uvodi organizirani odgoj mladeži *Arhont (grčki: arkhon) je titula najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima. U Ateni su arhonte birali najprije doživotno, poslije na 10 godina, a od 683. g.p.n.e. na godinu dana. Otada se kolegij arhonata sastojao od devet članova… Birani su između najbogatijih i najuglednijih građana.

  4. Demokracijai kako je održati Klisten i njegove reforme Da bi otklonio opasnost od vraćanja tiranije Solonov nasljednik Klisten uvodi posebne mjere - kako bi se održala demokracija. • Najznačajnija je bila ostracizam – protjerivanje sumnjivih osoba putem narodnog glasanja: • Oni koji misle drugačije – ukoliko glasanje pokaže da su u manjini – demokratski su (snagom većine) isključeni i morali su otići iz Atene na 10 godina progonstva. • Posljedica ove mjere je relativni politički mir i stabilna vlast. Narod je imao efikasan mehanizam protjerivanja samozvanih buntovnika i revolucionara. Nove progresivne ideje (političke ali i znanstvene, filozofske) razvijaju se stoga u pokrajinama Velike Grčke – kolonijama, daleko od domašaja stroge središnje atenske demokratske vlasti.

  5. Miletska školaobala Male Azijekolonija Jonijagrad Milet najstarija grčka filozofska škola. Školu čine tri filozofa: • Tales, • Anaksimen • Anaksimandar Opće uvjerenje toga doba: sve što postoji je materijalno a materija postoji oduvijek. Zato se oni ne bave toliko problemom stvaranja svijeta već: • zašto se on neprestano mijenja (usavršava ili propada) • što je praosnova - arhe, prauzrok, prapočelo svijeta • što nadživljuje svaku promjenu, kako se to pretvara u ovu ili onu stvar ili tu stvar mijenja • što je, dakle svjetska tvar koja trpi sve promjene nestalnih stvari, iz koje sve pojedinačne stvari nastaju i kojoj se opet natrag vraćaju. I prije prvih, miletskih filozofa, odgovore na takva pitanja, koja bi objasnila svijet i svjetsko stanje, davali su mitovi ali na pjesnički, emotivni – maštoviti način koji je daleko od nekakve logike i razumnog objašnjenja.

  6. Tales, “otac grčke filozofije” (624.-547. pr.Kr.) Feničkog porijekla, prognan iz Fenicije. Neki ga izvori opisuju kao samotnjaka. Priča se da je majci, koja ga je nagovarala da se oženi, odgovorio da je prerano; da bi joj kasnije, kad je opet navaljivala, rekao da je vrijeme za to prošlo. Upitan zašto nema djecu, kazao je «zbog toga što volim djecu». Prema jednima, nikad se nije ženio, a usvojio je sina svoje sestre; prema drugima, oženio se i imao sina... Govori se da je umro prateći atletsko natjecanje, u vrijeme 58. olimpijade. Geometrija- Talesu se pripisuje pet teorema elementarne geometrije. Talesov poučak, koji ipak valja pripisati Euklidu. • Dokazao je proporcionalnost površine trokuta jednake visine. Tako je izmjerio visinu piramida prema njihovoj sjeni razmjerno prema vlastitoj sjeni. Astronomija: Zviježđe Malog Medvjeda, ravnodnevnice, veličina Sunca, Mjeseca, godišnja doba, godina od 365 dana … • «Otkriće» Malog Medvjeda zapravo znači prepoznati prednosti plovidbe prema Malom Medvjedu, u suprotnosti s navadom Grka da se orijentiraju prema Velikom Medvjedu.Moguće je da je znanje o dužini godine Tales stekao kod Egipćana. Predvidio je pomrčina Sunca koja se zbila se 28. svibnja 585. pr. Kr. Medijci i Lidijci su međusobno ratovali godinama. Kad su prenijeli rat u šestu godinu s neriješenim ishodom, dogodi se da se, dok se vodila borba, dan pretvori iznenada u noć. Tales je prorekao Jonjanima da će se dogoditi promjena dana u noć, odredivši točno vrijeme kada će se to dogoditi. Kada se to uistinu i dogodilo, zaraćeni u panici prekinu bitku i požure se sklopiti mir.(Herodot) Predviđanje ovoga događaja proslavilo je Talesa i donijelo mu nadimak filozof – mudrac ali i povjerenje u filozofska učenja. Točan način na koji je Tales predvidio pomrčinu nije poznat.

  7. što je arhé, bitak - prapočelo svijeta? Tales: voda • jer je nužna za rast, ishranu – život živih bića • jer se nalazi u svemu • jer postoji u različitim oblicima (agregatnim stanjima): od krutog, tekućeg do plinovitog hilozoizam - sve stvari su žive • Talesu se pripisuje i učenje da cio svijet prožima duša, odnosno da su sve stvari žive, učenje koje je on, čini se, potkrepljivao primjerima s magnetom i jantarom (fenomen električnog naboja). • ako nešto naoko neživo – kao što je stijena ili smola – ona ipak ima dušu (to jest, ima u sebi načelo vlastitoga gibanja, odnosno unutarnje načelo života) • što je onda zapravo uopće neživo?

  8. Talesov značaj Tales je prvi koji nudi objašnjenja prirodnih fenomena na racionalni (doduše materijalistički) a ne mitološki ili teološki način. • On već u 6. st. pr.Kr. postavlja pitanje od čega se sastoji svemir i daje odgovor koji ipak ne stoji, (ali pitanje je aktualno i danas). • Njegove su teorije bile nove, hrabre, racionalne i znanstvene. • Aristotel je priznao Talesa kao prvog filozofa i kritizirao njegove pretpostavke na znanstveni način. • Uz Talesa se vežu pojmovi materijalizam i filozofija prirode. Monizam • Talesovu teoriju o jednompočelu svrstavamo u monizam.

  9. Anaksimen (588.-524. pr.Kr.) Autor je izgubljene rasprave O prirodi. Njegove misli sačuvali su drugi koji su ga citirali (Aristotel). • Možemo ga smatrati praznanstvenikom kozmologom i astronomom: • ustvrdio da je mjesečeva svjetlost reflektirana, a bavio se i metereologijom… Što je prapočetak svega postojećega - bitak? Anaksimen: zrak • jer je bezgraničan, neizmjeran, sveobuhvatan i vječno se giba • različite stvari, oblici, nastaju zgušnjavanjem (hlađenjem) i razrjeđivanjem zraka… Kao što je naša duša zrak i kao takva upravlja nama, tvoreći od nas jedinstvo, tako dah ili zrak obuhvaća i nosi čitavi kozmos. • Zviježđa i nebeska tijela, Zemlja - koja je u središtu svemira i iz koje nastaju i oko koje kruže ostala tijela - zgusnuta su vatra. • Zemlja je valjkasta ploča koja se održava na zraku. • Svijet se periodično stvara i rastvara, te pritom nastaje niz sukcesivnih svemira. Čak su i bogovi postali iz zraka. • Zrak kao temeljna supstancija povezuje čovjeka sa svijetom. Plutarh, oko 46. iz Heroneja u Boetiji (sjeverno od Atene), historičar, esejist i biograf. Grci su mislili da se zrak proteže kroz cijeli svemir. Danas bi rekli da je taj Anaksimenov zrak zapravo svemirska prašina od koje nastaju zvijezde i njihovi planetarni sustavi. Utoliko njegovo razmišljanje ide u pravom smjeru.

  10. Anaksimandar (650.-546. pr.Kr.) Za njega se vjeruje da je bio uvaženi građanin (upravitelj jedne grčke kolonije). Nauk mu znamo uglavnom neizravno, od Aristotela, Simplicija i drugih. Grčku je upoznao sa sunčanim satom. Načinio je prvi zemljovid. Njegov se filozofski nauk razlikuje od Talesovog i Anaksimenovog koji se drže običnog iskustva: Ono iz čega sve nastaje, ujedno je i ono u čemu sve mora i nestati, po nužnosti; jer, stvari se po odredbi vremena podčinjavaju kazni i međusobno se svete zbog svoje nepravednosti…(iz izgubljenoga Anaksimandrovog spisa O prirodi) Što je prapočetak svega postojećega - bitak? Anaksimandar: apeiron • uvodi metafizički pojam: ono beskrajno, neograničeno, neizmjerno – apeiron je svjetska tvar – prapočelo (arhe). • Ta tvar izmiče neposrednom iskustvu što je pomak prema pojmovnom mišljenju • Apeironu pripisuje sve oznake bitka: nenastalost, neprolaznost, neiscrpnost, neuništivost… • Apeiron ne stari i ne raspada se, i trajno proizvodi nove elemente od kojih je sazdano sve što vidimo • mora biti beskrajan jer bi se inače iscrpio proizvodeći različite tvari

  11. Apeiron - prvobitni kaos Apeironu je bit u neodređenosti, pa ga je najbolje misliti kao neku vrstu iskonskog panteističkog Apsoluta, iz kojega emaniraju svjetske stvari, da bi se napokon opet utopile i smirile u njemu. Anaksimandar nije pobliže odredio to svoje počelo apeiron - tek je držao da je prostorno i vremenski neograničeno, pa ga se uglavnom shvaćalo (npr. Aristotel) kao neki prvotni, materijalni kaos, neka pratvar iz koje nastaju pojedinačna stvorenja: • Apeiron obuhvaća toplo i hladno, mokro i suho, te se iz njega sve tvari u vječnom gibanju izdvajaju, stvarajući pojedinačne stvari. • Iz tog neodređenog beskonačnog načela pojavila se ponajprije središnja masa, Zemlja, valjkastog oblika, koja lebdi u središtu svemira okružena zrakom; isprva je bila vruća te se ohladila. • Čovjek i životinje nastali su kao transmutacije. Ljudski je rod postao iz neke druge, vodene vrste, ljuskave kože, vjerojatno iz nekakve ribe. Zbog ovoga, iako nije imao nikakve ideje o prirodnoj selekciji (darvinizam), neki ga smatraju praocem teorije evolucije.(M.Heidegger)

  12. Pitagorejska škola Pitagora(580.-500. pr.Kr.)Filolaj(5. st. pr.Kr.)

  13. Pitagora(580.-500. pr.Kr.) Često ga se prikazuje kao prvog "pravog" matematičara iako malo znamo o njegovom matematičkom radu. Skupinu učenjaka koju je vodio bila je napola religijska a napola znanstvena, slijedila je načelo tajanstvenosti, i šutnje - zbog čega nam je danas Pitagora tako tajanstvena osoba. • Pitagora je rođen na otoku Samosu, kao sin bogatog i trgovca s kojim je mnogo putovao. • Posjetio je Talesa u Miletu koji ga savjetuje da otputuje u Egipat gdje će još više naučiti. • U Egiptu uči, napreduje - pa čak postaje hramski svećenik u Diospolisu. • Perzijsko carstvo je napalo i okupiralo Egipat i Pitagora je odveden kao ratni zarobljenik u Babilon. • Tamo mnogo uči o njihovoj religiji, znanosti i kulturi. Nakon 5 godina zarobljeništva vraća se na Samos. Pitagorejci • Osnovao je školu, "polukrug", koja je i kasnije služila kao okupljalište mislilaca. Međutim, zbog strogosti i načina mišljenja, stanovnici sa Samosa nisu zadovoljni on odlazi. • Na jugu Italije – grčkoj koloniji - stječe sljedbenike. Osniva matematičku školu Pitagorejsko bratstvo u kojoj su učenici obdržavali stroga pravila družbe. • Društvo se sastojalo od dva kruga: unutrašnji krug činili su učitelji i matematičari, a vanjski učenici. Članovi unutranjeg kruga, među kojima je bio i sam Pitagora, nisu imali privatnog vlasništva, morali su biti vegetarijanci i živjeti u zajednici. • Članovi Pitagorejskog bratstva više su religijska skupina, pa ih tako nitko ne može proglasiti bezbošcima (što je u ono doba bilo nezamislivo i neprihvatljivo).

  14. Što je prapočetak svega postojećega - bitak?Pitagorejci:broj • Pitagorejce su zanimale osnove matematike, pojam broja, trokuta i ostalih matematičkih likova, te apstraktna ideja dokaza. • Pitagora je vjerovao da se sve relacije i odnosi mogu svesti na operacije s cijelim brojevima, da se sve oko nas i cijeli svemir može objasniti brojevima. • Do tog su zaključka dolaze nakon mnogih opažanja u muzici, matematici i astronomiji… broj broj je nešto nematerijalno, nešto što se otkriva se samo razumom. I doista, sve što se spoznaje ima broj...Filolaj Sve je uređeno na osnovu broja - broj određuje Kozmos kao skladno uređen svijet • Ako je svijet materijalan – kvantitet mu je osnovno obilježje. Sve se može izmjeriti – tj. brojevno odrediti. • Nauk o brojevima (matematika) bit će osnova svega. Ova slutnja pitagorejaca danas je posve samorazumljiva. Sve prirodne znanosti počinju s matematikom. • Iako je broj ljudskih jezika veoma velik, za opis zakona prirode najprikladniji je jezik matematike: Priroda je ogromna knjiga u kojoj je zapisana znanost. Ona je stalno otvorena pred našim očima, ali je čovjek ne može razumjeti ukoliko prethodno ne nauči jezik i slova kojim je napisana. A napisana je jezikom matematike. Galileo Galilei • pitagorejac i bogove podvrgava moći brojeva: ni u poslovima bogova ne može biti 2 više 2 jednako 5. • Dakle, u matematici svojim umom dohvaćamo apsolutne istine! Važnost matematike nije se mogla plodotvorno primijeniti u istraživanju prirode tijekom slijedećih 2000 godina jer matematika (geometrija) još nije bila dovoljno razvijena. Pitagorejska ideja o važnosti brojeva završava u - mistici brojeva.

  15. Brojevi: cijeli ili razlomljeni? Pitagorejci su sve odnose u prirodi (kozmosu) pokušali odrediti cijelim brojevima. Iako su naslutili da Jedan nije od ovoga svijeta već tek dva, (što nije dvostruko više nego dvostruko manje, tj. podijeljeno) - ne razvijaju svoju geometriju na ideji dijeljenja - razlomljenosti - fraktalnosti. (fractus, znači razlomljen, slomljen, polomljen) Ali u stvarnoj prirodi ništa nije pravilno kao u geometriji: Oblaci nisu kugle, niti su planine stošci…govorio je Mandelbrot, otac fraktalne geometrije. • Fraktalna geometrija jako dobro opisuje stvarnu prirodu svijeta (prirode). • Fraktalna dimenzija opisuje stvarna svojstva realnih predmeta, živih bića: izlomljenost, hrapavost, neravnine… kao da je sve u kaosu • Fraktalni oblici su svuda oko nas i utkani su u samo tkivo kozmosa, od latica cvijeta, erozije riječne obale, kompleksne mreže ljudskog krvotoka, oblaka, riječna korita, atomska struktura, morska obala… • Fraktalna dimenzija ne određuje konačni oblik nekog tijela, bića. Otvorena je za sve daljnje dimenzije i razvoj (ukoliko za to postoje uvjeti). • Temelji se na nekom osnovnom početnom obliku koji se onda neprestano isti, neprestano ponavlja (samosličnost i ponavljanje). • Tako se dobije najviše uz najmanje potrebne energije. Više o tome potražiti na internetu pod pojmom fraktali.

  16. HeraklitElejska škola: Parmenid, ZenonPosrednici:Empedoklo, Anaksagora sve se mijenja – nema bitka (Heraklit) ništa se ne mijenja - bitak jest (Elejska škola) ima bitka ali je mnoštven ima i promjena ali su mehaničke

  17. Nije moguće dva puta stupiti u istu rijeku, ni dva puta dotaknuti se po kakvoći svojoj iste prolazne supstancije... Fragment. 91. Sve je razmjena za vatru i vatra za sve, kao roba za zlato i zlato za robu. Fragment 90. Jedno isto prebiva u nama: živo i mrtvo, budno i spavajuće, mlado i staro. Jer je to, kad se promijeni, ono, a ono, kad se ponovno promijeni, to. Fragment.88. Za pravdu ne bi ljudi ni znali da nije nepravde i zločina. Fragment 23. Za taj logos, premda vječan, ljudi nemaju razumijevanja...iako se sve zbiva po tom zakonu...Fragment 1 apsolutna promjena vatra – simbol Borba suprotnosti svako biće sadrži u sebi svoju suprotnost Logos - zakon promjene mjera sklad (harmonija) svijet kao kozmos Heraklit iz Efesa(540. – 484.) Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog i ni jedan čovjek, nego je uvijek bio i jest i bit će vatra vječno živa, koja se s mjerom pali i mjerom gasi. Fragment. 30

  18. Što je prapočetak svega postojećega - bitak?πάντα ῥεῖ - sve teče… - nema stalnog bitka • bića su jedinstvena po tome što su u stalnoj promjeni • nema nepromjenjivog bitka • sve se neprestano mijenja; stvari nastaju, mijenjaju se i propadaju. • Stvarnost, nastala je borbom suprotnosti, u vječnom je procesu postajanja. • Stvari spoznajemo tek po njihovim suprotnostima. • Kretanje ne bi bilo moguće ako nema negacije – mjesta kamo treba stići: za kretanje je potrebno ništa. I prazan prostor je nešto. • bez kombinacije bitka i nebitka nema kretanja. • Ništa i bitak se prožimaju: i bitak i nebitak postoje • Bitak jeste! Nebitak jeste! Npr. istovremeno postoji i život i smrt. Odvojeni su samo vremenom. Logos • Iako se čini da svijetom prividno vlada nered suprotnosti, sve zbivanje sadrži unutarnju zakonitost – logos, koji sve ujedinjuje u harmoniju • Logos je jedinstvo i borba suprotnosti, zakonitost koja vlada kako prirodom tako i ljudskim društvom

  19. Heraklit je držao da je vatra osnovna materija, počelo: sve se, poput plamena iz vatre, rađa umiranjem nečeg drugog. Vatra je pokretač vječnog nastajanja neprestane dinamike o kojoj ovisi postojanje svega. Bez nje ne bi bilo ničega. Najrevolucionarniji je mislilac u povijesti filozofije, jer je kao načelo uzeo borbu. Rat je roditelj svemu i car svemu: jedne je učinio bogovima, druge ljudima, jedne robovima… Gnoseologija • Čovjek je za spoznavanje istine opskrbljen sa dva oruđa – opažanjem (percepcija) i razumom (logos). • Opažanje je nepouzdano, logos je kriterij istine: Oči i uši su loši svjedoci ljudima koji imaju barbarske duše. • Logos je kod Heraklita kozmički princip. Sve suprotnosti stvaraju jedinstvo skrivenu harmoniju. Etika • Heraklit cijeni moć koja se postiže vladanjem nad sobom, a prezire strasti koje ljude odvlače od njihovih glavnih ambicija. Državom bi trebala upravljati aristokracija uma i karaktera. • Mnoštvo (demos) je je nezasitno kao stoka: Samo sila može da prisili ljude da rade za vlastito dobro: svaku životinju nagoni na pašu bič. Za ljude nije bolje ako im se ostvari sve što žele. Kada dođu na svijet, nastoje samo da žive i tako ispune svoj smrtni udes; a djecu imaju da i dalje ima tko umirati.

  20. ELEJSKA ŠKOLA -Parmenid, Zenon, Ksenofan sve je Jedno Velia je talijanski (i latinski) naziv antičkog grada Eleje. Nalazi se blizu današnjeg Salerna u Kampanji u južnoj Italiji. Grad je osnovan oko 535. pr.Kr. od grčkih izbjeglica – kolona. Elejska škola dobila je ime po tom gradu. • Elejci odbacuju spoznaju na temelju iskustva jer je nepouzdana,ona je tek mnijenje (doksa)a ne pravo znanje (episteme). • Odbacuju i učenja filozofa suvremenika. Učenje: • Sve je povezano, zapravo, sve je Jedno ali to ne možemo spoznati preko osjetila već samo umom -prava je spoznaja umna (racionalna) metafizički materijalizam • Ne može biti postanka, jer nešto ne može postati iz ničega: sve je postojalo oduvijek - materija je vječna…

  21. Parmenid5.st. pr.Kr. - antički grčki filozof rođen u Eleji • narav svijeta je Jedno biće: nemijenjajuća i neuništiva cjelina. • Biće je jedinstvena lopta, puna materijala koji se ne kreće. • Biće nije nastalo, niti će nestati - oduvijek postoji - vječno je • kretanje je nemoguće jer ono zahtjeva pomicanje u prazninu, a praznina je ništavilo, što prema definiciji ne može postojati. • sve što je mnoštveno, što je isprekidano - ne postoji, to je privid - ne biće Isto je misliti i biti • tj. do istine o Jednom može se samo stići mišljenjem! Premda je Parmenid bio zastupnik materijalizma, u njegovoj filozofiji nalaze se i zameci idealističke filozofije. Budući da je bitak smatrao nepromjenljivim i materijalnim, on je zapravo tvrdio da je materija nepropadljiva.

  22. Zenon iz Eleje Zenon je Parmenidov učenik a najpoznatiji je po svojim paradoksima kojima je dokazivao učenja o Jednome i nemogućnosti kretanja, tj. o nepouzdanosti spoznavanja na temelju osjetila: Utrka Ahileja i kornjače Ahilej, uvjeren da trči dva puta brže od kornjače, daje prednost sporoj kornjači. Započne trka, pa kada Ahilej stigne do mjesta (K) odakle je i kornjača krenula, ona je odatle već malo odmaknula (K1)… i tako dalje u nedogled… Ahilej će je sustizati ali nikada prestići. • Bit ove priče nije uvjeriti se kako Ahilej nije stigao kornjaču, naravno da ju je stigao a to zna i Zenon. Bit je u tome što ovdje imamo očiti logički dokaz koji nas neizbježno navodi na krivi zaključak. • Kako je moguće da, ako počnemo od neosporive premise i nastavimo logičkim koracima u kojima nema pogreške, dođemo do zaključka koji je očigledno neistinit? • Ne dovodi li to u pitanje mogućnost bilo kakve pouzdane racionalne spoznaje bilo čega drugoga? Osvrt • Da li je čovjeku dano da do kraja shvati istinu o svijetu, svijetu kojega je i sam dio?!

  23. Posrednici: Empedoklo, AnaksagoraČetiri elementa Tko je u pravu?Heraklit ili Parmenid? • Heraklitu osjetilno iskustvo govori da se priroda neprestano mijenja, da su osjetilni dojmovi pouzdani. • Parmenidu razum jasno govori da se ništa ne mijenja, osjetilni dojmovi su nepouzdani. Treba li se pouzdati u ono što nam kazuje razum ili pak u osjetila? Rješenje: pratvar nije jedna!

  24. Empedoklo (Sicilija) Empedoklo je uvjeren da je uzrok nesloge taj što filozofi uzimaju zdravo za gotovo da postoji samo jedna pratvar. Pretpostavka o jednom prapočelu mora se odbaciti: • ni zrak ni voda sami se ne mogu preobraziti u ružin grm ili leptira. Priroda se dakle nikako ne može sastojati samo od jednog elementa • priroda ima ukupno četiri pra-elementa ili »korijena«. Zemlja, zrak, vatra i voda • Sve se sastoji od zemlje, zraka, vatre i vode, pomiješanih u različitim omjerima. • Miješanje i razdvajanje osnovnih elemenata uzrokuje sve promjene u prirodi. Kada neki cvijet ili životinja umru, četiri se elementa razdvoje i postaju građa ne nešto drugo. • Sami elementi (zemlja, zrak, voda i vatra) ostaju i dalje nepromijenjeni ili netaknuti od svih onih smjesa kojih su inače dio. Zapravo se ništa ne mijenja. Događa se samo to da se četiri različite tvari spajaju i razdvajaju - kako bi se opet spojile. Npr. od samoga brašna, nije moguće napraviti kolač. Ali ako su tu jaja, brašno, mlijeko i šećer, od ta četiri sastojka mogu se napraviti različiti kolači.

  25. Sile Što je uzrok spajanju ili razdvajaju elemenata? Što pomaže da se »smjesa«, npr. cvijet, jednom raspadne? Empedoklo misli da u prirodi djeluju dvije sile: • ljubav - sila koja spaja • mržnja - sila koja razdvaja. Empedoklo razlikuje tvar od sile. • I moderna znanost govori da se svi prirodni događaji mogu promatrati kao usklađena igra između: različitih elemenata (92 prirodna i 12 umjetnih) i četiriju sila (jaka, slaba, elektromagnetna i gravitacijska).

  26. AnaksagoraAtena – (konačno ali ne zadugo) Anaksagora ne prihvaća misao da se zemlja, zrak, vatra i voda mogu pretvoriti u krv i kosti, meso… • On uči da je priroda sagrađena od mnogo sićušnih dijelova (homeomerija), nevidljivih oku a da u svakom i najmanjem dijelu postoji nešto od svega. Nešto poput DNK – (ali on tada nije znao da to i postoji). DNK znači da se u svakoj stanici tijela nalazi podroban opis svih drugih stanica u tijelu, funkcija, građa, razvoj... U svakoj stanici postoji dakle nešto od svega. Nešto poput holograma! U svakom dijelu svjetlosti je cjelokupna informacija cjeline. • Anaksagora je ove najmanje dijelove, koji u sebi sadrže nešto od svega, zvao sjemenom ili klicama. • Neka sila uređuje i stvara životinje i ljude, cvijeće i drveće. Tu je silu nazvao duh ili razum, grč. Nous (čitaj nus). • Nous - najfinija tvar koja se sama od sebe kreće i pokreće druge: daje prvo gibanje i svrhovito (teleološko) uređenje svemira. Anaksagora je značio prekretnicu u povijesti filozofije. S njime je filozofija prešla s grčkih kolonija u Atenu. Svojom teorijom o malim česticama koje sačinjavaju stvari popločao je put teoriji atoma. Iz njegovog učenja može se zaključiti da je priroda razumno stvorena - prema planu. Koncept razuma u svijetu s njega je prešao na Aristotela, a nakon njega ideja se prenosila dalje… Atena – (konačno ali ne zadugo) – demokracija (ostracizam) na djelu: Anaksagora je uhićen i osuđen zbog protivljenja religijskim dogmama i bila je potrebna sva elokvencija Perikla kako bi bio oslobođen. Ipak je natjeran da napusti Atenu (barem je spasio živu glavu).

  27. Atomisti Leukip, Demokrit

  28. Leukip Leukip je rođen u Miletu (ili neki kažu u Eleji, jer se njegova filozofija može dovesti u vezu sa elejskom filozofijom), bio je suvremenik Zenona, Empedokla, Anaksagore. Njegova slava je tako zasjenjena Demokritovom, koji je sistematizirao svoje poglede o atomima, da je Epikur sumnjao u njegovo postojanje. (Prema Diogenu Laertiju.) Aristotel i neki drugi filozofi su mu pripisali teoriju atomizma. Što je prapočetak svega postojećega - bitak? ATOMI Svemir je sastavljen od praznina i atoma • U svijetu postoji beskonačan broj nedjeljivih (a-tomos) jedinica i sve je sastavljeno od njih (lego kocke svemira). • Oni se ne mogu opaziti osjetilima jer su previše mali. • Po broju su beskonačni i kreću se mehanički uzajamno se sudarajući u praznom prostoru koji ih okružuje. • Grupiranjem tih atoma nastaju različite stvari. • Sve je beskrajno i sve se preobražava jedno u drugo. • Svjetovi koji od njih nastaju su beskrajni. • Atomi se kreću neovisno od bilo kakvog uma - sve se zbiva po nužnosti i po sudbini. • Svijetom vlada mehanička zakonitost i neumitna prirodna nužda.

  29. Demokrit Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. - 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali atomi. Ne moguće je znati koje su ideje prvobitno bile Demokritove a koje Leukipove. Demokrit je i prvi poznati filozof koji je shvatio da je ono što mi nazivamo Mliječni Put zapravo svjetlost dalekih zvijezda. Pretpostavio je da je svemir sačinjen od mnogo svjetova, od kojih su neki naseljeni: U nekim svjetovima nema Sunca i Mjeseca, u nekim su veći nego u našem svijetu, a u drugim ih ima više. U nekim dijelovima ima više svjetova, a u nekim manje (...); u nekim se rađaju, u drugim umiru. Neki svjetovi su lišeni živih bića ili bilo kakvih mirisa. Učenje: • atomi i praznine - su dvije su fundamentalno različite datosti koje tvore svijet: Po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, po mnijenju toplo, po mnijenju hladno, po mnijenju boja, a uistinu atomi i praznina. • Atomisu nepromjenjivi i neuništivi – vječni, ali predmeti koji su od njih sastavljeni nisu. Svijet je propadljiv. • Stvari nastaju sudaranjem, a rastavljaju se (propadaju) odbijanjematoma. • Sve se događa – slučajno.

  30. nastavit će se - ali ne više o svem(iru) već o čovjeku: Antropološko razdoblje Zaključak Kozmološko razdoblje - razdoblje predsokratovaca je završilo s Demokritom. Pokušali su dati odgovore na pitanje od čega je sazdan svijet? Pitanje je aktualno i danas a antički odgovori su u mnogočemu nadograđeni ili promijenjeni. Kozmološka pitanja prestaju biti u centru filozofskih interesa. Atena je postaje političko, kulturno, ali i umjetničko i filozofsko središte antičke grčke. Čovjek i njegova problematika postaju središte interesa. U novom razdoblju javljaju se filozofski divovi antike, Sokrat, Platon i Aristotel koji su zasjenili atomiste, kao i cijelo razdoblje predsokratike koja prema njima izgleda kao filozofski dječji vrtić. Literatura: • Filozofi prirode (Gaarder, Sofijin svijet) • Demokrit (Gaarder, Sofijih svijet) Napomena: tekstovi se nalaze i na školskoj web stranici)

  31. Osvrt • Može li se red stvoriti automatski, spontano, slučajno? • Zar nije potrebna nikakva svrha ni sila koja atome spaja? • Zar neorganizirano, slučajno kretanje individualnih, međusobno različitih atoma može proizvesti organizirani kozmos?! • Prema atomistima može – jer sve je oduvijek pa ima dosta “vremena” da se dogodi bezbroj mogućnosti, pa i ovaj naš ovakav svijet. • Tada još nisu znali da je ovaj svijet (svemir) ipak nastao prije određenog broja godina. • No, pitanje nastanka svemira, ili beskonačnog broja svemira, još nije riješeno. Čekamo znanost – kako bi mogli potvrditi filozofske slutnje.

More Related