1 / 19

9.PREDAVANJE SKLADIŠTE

9.PREDAVANJE SKLADIŠTE. SKLADIŠTE. Skladište je čvor u logističkoj mreži, u kojem se proizvodi privremeno zadržavaju ili prevode na drugi put koji vodi tom mrežom.

allan
Download Presentation

9.PREDAVANJE SKLADIŠTE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 9.PREDAVANJESKLADIŠTE

  2. SKLADIŠTE Skladište je čvor u logističkoj mreži, u kojem se proizvodi privremeno zadržavaju ili prevode na drugi put koji vodi tom mrežom. U organizacijskoj strukturi poduzeća skladište nije više jedinica nižeg ranga nego je ono element funkcije logistike koja je ravnopravna s ostalim funkcijama u poduzeću (s proizvodnjom, kontrolingom, marketingom…). Osnovne funkcije skladišnog poslovanja: - stalna opskrba proizvodnje, ili prodaje odgovarajućom količinom proizvoda određene kakvoće, a sve to uz minimalne troškove skladišta, - pravilno rukovanje uskladištenim proizvodima i njihovo čuvanje od kala, rasipa, kvara i loma i sl.

  3. Vrste skladišta prema funkcijama: - skladišta zaliha - skladišta obrtaja - skladišta za raspačavanje

  4. Skladišta zaliha najviše postoje uz proizvodne pogone. Najvažnija im je funkcija stavljanje na raspolaganje kapaciteta za preuzimanje dobara koja su potrebna za proizvodnju, ali i za preuzimanje gotovih proizvoda. U skladištima zaliha prevladavaju skladišni procesi. Skladišta zaliha mogu biti nabavna, proizvodna, ili distribucijska. Skladišta obrtaja (tranzitni terminali) trebaju kratkoročno prihvatiti proizvode između pretovara iz jednoga u drugo transportno sredstvo. Takva skladišta su uvriježena kod logističkih poduzeća, ali sve značajniju ulogu imaju kod trgovinskih poduzeća. U ovakvim skladištima prevladavaju procesi kretanja.

  5. U skladištima za raspačavanje tok proizvoda se mijenja u svome sastavu. U takvim skladištima isto značenje imaju i procesi i skladišna kretanja. Funkcija raspačavanja može biti dobavna, ili otpremna, tako da se mogu razlikovati dobavna, ili otpremna skladišta. Dobavna skladišta su točke koncentracije u logističkim sustavima. U njima se skupljaju proizvodi od različitih dobavljača i raspačavaju jednome, ili nekolicini proizvodnih, ili trgovinskih pogona. Primjer za ova skladišta su otkupna poduzeća koja otkupljuju poljoprivredne proizvode od individualnih proizvođača. Tako primljene male količine koncentriraju se u velike pošiljke i šalju u distribucijske centre, ili tvornice za preradu.

  6. Otpremna skladišta su točke razlaganja u logističkim sustavima. U njima se skupljaju proizvodi iz proizvodnje i otpremaju kupcima. Obično su to tzv. distribucijski centri u kojima se prima roba od velikih proizvođača, u velikim količinama, te se asortimanski složena (ali sada u relativno malim količinama) šalje u maloprodaju. Otpremno skladište treba omogućiti brzu opskrbu kupaca s obzirom na njihova očekivanja i konkurenciju. Putem otpremnoga skladišta račva se tok proizvoda od dobavljača do kupca. Proizvodi se prihvaćaju npr. u vagonskim pošiljkama, ili u pošiljkama teretnoga vlaka te dovode dalje do kupaca u znatno manjim jedinicama, na osnovi narudžbi kupaca. Opravdanost osnivanja otpremnoga skladišta može se ocjenjivati kako na osnovi troškova, tako i na osnovi razine usluge isporuke za kupce.

  7. Lokacija otpremnog skladišta Lokacija otpremnog skladišta ovisi o vrsti, veličini i obliku pojedinog područja koje treba opskrbljivati. Izbor lokacije otpremnoga skladišta ovisi o tome da li je potražnja koncentrirana na određene točke u prodajnom području. Ulogu igraju i fizičke prepreke u prostoru unutar prodajnoga područja (npr. aerodromi, željeznički čvorovi, riječne i morske luke…). Mikrolokacija proizvodnog skladišta Nakon toga što je odlučeno da treba izgraditi skladište, treba dati odgovor na dva pitanja: Postavlja se pitanje njegove lokacije. - Za problem lokacije skladišta vrijedi pravilo da se skladište sirovina i reprodukcijskog materijala locira što bliže početku proizvodnje. Skladište poluproizvoda potrebno je locirati što bliže određenim radnim mjestima, a skladište gotovih proizvoda što bliže završnim fazama proizvodnoga procesa. Drugo pitanje - Gdje smjestiti pojedine artikle unutar skladišta?

  8. Tipovi skladišta

  9. Prema načinu izgradnje skladišta mogu biti: 1. Otvorena – radi se o robi koja nije osjetljiva na atmosferske prilike i / ili koja ne zahtijeva posebnu zaštitu od krađe, a ima velike dimenzije (kamen, trupci, željezničke tračnice). Najčešće se ovdje radi o skladištenju na tlu. 2. Natkrivena – služe za skladištenje roba masivnijih dimenzija i većih pojedinačnih težina, ali osjetljivijih na atmosferske prilike (drvena građa, cement, vapno, umjetno gnojivo i sl.). 3. Zatvorena – mogu biti smještena u prizemnim zgradama (jednoetažna, ili dvoetažna ako zgrada ima podrum), ili u zgradama na katove (višeetažna). Mogu se sastojati od jedne, ili više prostorija. Razlikuju se opća i specijalizirana zatvorena skladišta. Specijalizirana (silosi za žito, podrumi za vino, rezervoari za naftu i sl.).

  10. Jednoetažna skladišta mogu biti: - skladišta bez regala (visine do 5m), - niskoregalna skladišta (visine 3m – 7m), - visokoregalna skladišta (visine 12m – 45m). Prema stupnju mehanizacije skladišta mogu biti: 1. Niskomehanizirana – prevladava manualni rad, u upravljanju se upotrebljava jednostavnija skladišna oprema i tehnika. 2. Visokomehanizirana – upotrebljavaju se automatska sredstva, ali u manjem opsegu. 3. Automatizirana – svi se poslovi obavljaju automatizirano, a zaposleno osoblje je nazočno samo u slučaju potrebe. Upravljanje skladišnim procesima obavlja se računalno. Računalna tehnologija omogućuje ekonomičnu upotrebu prostora i znatno manje troškove radne snage.

  11. 4. Robotizirana – podrazumijevaju rad robota koji se prati računalno putem video kamera, koji obavljaju čitav posao. Skladišta prema vlasništvu: 1. Privatna – koriste ih njihovi vlasnici zbog vlastitih potreba. 2. Javna – pružaju skladišne usluge drugima. Prema vrsti materijala koji se uskladištava postoje skladišta: - sirovina, - dijelova, - materijala, - gotovih proizvoda, - alata.

  12. Skladišni procesi i organizacijske jedinice unutar skladišta Kako bi se ispunile funkcije skladišta potrebni su procesi skladištenja i procesi pokretanja, a oni uvjetuju i izvršavanje određenoga broja zadataka skladišta. U odjelu ulaza robe ispunjavaju se zadaci prihvaćanja materijalnog dobra od dobavljača i njihova priprema za skladištenje. Ovdje se obavlja: - istovar prispjele robe, - identifikacija prispjele robe, - kontrola ulaza robe (roba se zaprima na temelju ulaznog dokumenta – tovarni list, teretnica, otpremnica i sl.). - priprema robe za skladištenje (npr. pretovar na odgovarajuće teretno pomoćno sredstvo, ili npr. prepakiranje).

  13. U jediničnom skladištu artikli se uskladištavaju u većim količinama, te se takva skladišta mogu u većoj mjeri automatizirati. To skladište može okruživati komisijsko skladište i popunjavati ga, jer se u komisijskom skladištu zalihe popunjavaju u malim količinama. Zbog toga ono zahtijeva i relativno mali prostor. Odluku o osnivanju komisijskoga skladišta treba donijeti uzevši u obzir ukupni asortiman. Tada treba odlučiti i o mjestu svakoga artikla unutar skladišta, kako bi troškovi skladištenja i troškovi skladištenja bili što niži. U odjelu pakiranja narudžba se spaja u jedinicu za otpremu. Odjel izlaza robe bavi se upućivanjem robe primateljima i pripravnim poslovima u svezi toga (prihvat robe iz pakirnice, međuskladištenje i sl.).

  14. Raspored robe u skladištu Raspored robe u skladištu ovisi prije svega o vrsti robe koja se uskladištava. Pri tome valja naročito poznavati zakonitosti čuvanja zapaljivih roba, roba koje treba posebno njegovati, roba koje treba čuvati od kvarenja i sl. Također u obzir je potrebno i uzeti tehničke i tehnološke zahtjeve skladištenja. U organizaciji rasporeda robe u skladištu moguća su različita rješenja: Kod fiksnog rasporeda - roba je klasificirana prema grupama i podgrupama. Roba uvijek stoji na istom mjestu. Materijalu / robi, iliskupiniistovrsnihmaterijala / roba se dodijelifiksnomjesto u skladištunakoje se uskladištisvekoličine tog materijala / robe.

  15. Određivanjetakvogmjestaobavlja se kompjuterski, iligaodredisamskladištar s obziromnakoličine, koeficijenteobrtaja, dimenzije i drugerazličitečimbenike. Potrebno je predvidjetitolikomjestada se mogustavitimaksimalnezalihepojedinihmaterijala.Ako se zalihepovećajuiznadterazine, smještaju se naodređenojošneraspoređenoskladišnomjesto. Najčešće se u određivanjufiksnihmjestazasmještaj robe koristeodređenalogičkanačela: smještajpremagranamaproizvodnje, skupinama, vrstamaproizvoda, izvorimanabave, potrebamaproizvodnje i sl. Prednostrasporedanafiksnamjestaje u lakompronalaskupotencijalnih predmeta rada (radnicidobroznajugdjesusmještenipojedinimaterijala). Ovakavsustavuspješno se primjenjujeako je asortimanmaterijala / robe malen.

  16. Modificirani fiksni raspored - odnosi se na istu metodu samo što se skladište dijeli u dva dijela - u jednome dijelu nalaze se zalihe do visine minimum, a u drugom dijelu zalihe prema preko te visine. Kaotični raspored - koristi se u velikimskladištima u kojima se smještajem i izdavanjem robe upravljakompjuterski. Raspored robe u skladištuprovodi se prilikomulazapremasvimkriterijimaracionalnogsmještaja. Pretpostavkaovakvogkorištenjaskladišnogprostora je razrađen i provedensustavšifriranjaskladišnihmjesta, teraspolaganjehardwareom i softwareomzaupravljanjeprocesimasmještaja i izdavanja robe, kao i adekvatnomskladišnomopremom. Prednosti: - mjestoskladištenja i potrebanprostorodređuju se premaaktualnimpotrebama, - boljeiskorištenjeskladišnogprostora, - nemapotrebezapričuvnimprostorom i premještanjem robe u skladištu, - upravljanjeprocesimaskladištenja i izdavanja je jednostavno,

  17. - malen je rizikneovlaštenogizdavanja robe, jer se kompjuterskiautomatskievidentiravrsta i količinaizlaza. Nedostatak: - robunijemogućepronaći u kratkomvremenuukolikonamnijepoznatašifra robe, ilišiframjestanakojem je robauskladištena. Kod modificiranog kaotičnog rasporeda - unosi se više reda u lociranje pojedinog artikla. Raspored na osnovi pravokutnoga koordiniranog sustava – polazi se od tlocrta skladišnog objekta. Raspored robe na osnovi ABC klasifikacije – artikli se prvo razvrstavaju u grupe A, B, C.

  18. Artikli se u grupe klasificiraju prema slijedećoj tablici: Roba A – smješta se blizu ulaza i izlaza Roba B – u sredini Roba C – najdalje od ulaza izlaza

More Related