1 / 105

EKOLOŠKI PROFIL OPŠTINE KIKINDA

EKOLOŠKI PROFIL OPŠTINE KIKINDA. Ekološko-ekonomski indikatori, mere i preporuke zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. Projektni zadatak. Za izradu Sintezne studije:. Ekološki profil Opštine Kikinda. P rogramske aktivnosti.

aletha
Download Presentation

EKOLOŠKI PROFIL OPŠTINE KIKINDA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EKOLOŠKI PROFIL OPŠTINE KIKINDA Ekološko-ekonomski indikatori, mere i preporuke zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine

  2. Projektni zadatak Za izradu Sintezne studije: Ekološki profil Opštine Kikinda

  3. Programske aktivnosti Identifikacija prirodnih resursa, industrijskih zagađivača i degradiranih prostora opštine Kikinda; Utvrđivanje lokalnog specifikuma (u skladu sa Zakonom o životnoj sredini član. 87. – Prilog 1.); Utvrđivanje statusa ugroženosti životne sredine (u skladu sa Zakonom o životnoj sredini član. 43. – Prilog 1.); Utvrđivanje programa nadoknade za raubovanje resursa; Utvrđivanje planova ekoremedijacije degradiranih prostora (javnih, privatnih, javno-prvatnih);

  4. I Prirodni resursi II Industrijska postrojenja Tipovi Lokalni specifikum Industrijska produkcija Oblici ekološke štete III Degradirani prostori Oblici degradacije Planovi ekoremedijacije

  5. ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI CENTAR - IRC Akreditovan 2008. godine od strane Ministarstva za nauku i tehnološki razvojza obavljanje naučno-istraživačke delatnosti u oblasti prirodno-matematičkih i društvenih nauka: Nauka o životnoj sredini Ekonomija prirodnog kapitala

  6. I KAPITAL PROSTORA • EKOLOŠKI PROFIL • INTEGRISANI GIS • STATUS UGROŽENE ŽIVOTNE SREDINE

  7. EKOLOŠKI PROFIL LEAP – Lokalni ekoloski akcioni plan - 2005. (vazduh, voda, otpad, zelene površine) EKOLOŠKI STATUS Integralni katastar zagađivača (čvrsti otpad – komunalni, industrijski, opasan i otpadne vode) Integralni katastar prirodnih vrednosti (zaštićena prirodna dobra, prirodni resursi, degradirani prostori,) LOKALNA AGENDA 21 (Strategija održivog razvoja)

  8. EKOLOŠKI PROFIL Ekološka održivost Procesi ekosistema Kapital prostora Iscrpljivanje prirodnih resursa EKOLOŠKI OTISAK Kapital resursa EKOLOŠKA BEZBEDNOST Hazard životne sredine Ekološki kapital

  9. PROSTORNI KAPITAL Faktorimeđuzavisnosti: Geografskalokacija Veličina prostora Klima Prirodniresursi Usloviproizvodnje Tradicija Kvalitet života Životna sredina

  10. VREDNOST PRIRODNOG KAPITALA PRIRODA poklon Preživljavanje Sklad EKONOMIJA prirode Iscrpljivanje Progres EKOLOGIJA prirode Ravnoteža Opstanak

  11. ZALIHE RASPOLOŽIVOG NASLEĐA I RESURSA ZALIHE PORTFOLIO ŽIVOTNE POTREBE obnovljiv PRIRODNI KAPITAL neobnovljiv PROIZVEDENI KAPITAL Veštine LJUDSKI KAPITAL Znanje NEPRESTANI PORTFOLIO Identične zalihe za buduće generacije Prirodnobogatstvo ZAMENJENI PORTFOLIO Stvorene zalihe Proizvedenobogatstvo

  12. POLITIKA PROSTORNOG KAPITALA ODRŽIVO KORIŠĆENJE ENDOGENOG POTENCIJALA PODRUČJA prirodneikulturnevrednosti TERITORIJALNO UPRAVLJANJE usklađivanjehorizontalnihivertikalnihpolitika SINERGIJA I USKLAĐENOST RAZLIČITIH SEKTORA umrežavanje separiranih nadležnosti i odgovornosti INTEGRACIJA I POVEZIVANJE kohezija kapaciteta i potencijala

  13. Integralnirazvoj Pomirenje ekonomskog razvoja i ekološkogkapaciteta područja Integralnapolitikaiupravljanjeprostornograzvoja Novi obliciupravljanjaiprostornestrategijeprilagođavanja Usklađenematricepodataka Zaproceneprostornihdimenzija Virtuelna mreža relevantnih investicija Analize stanja prostora Prirodnoikulturnonasleđe Osnovne komponente stanja životne sredine i životnog okruženja

  14. INTEGRISANI GIS Opštine Kikinda

  15. STATUS UGROŽENE ŽIVOTNE SREDINE INDIKATORI EKOLOŠKE UGROŽENOSTI NA PODRUČJU OPŠTINE KIKINDA

  16. Indikatori ekološke ugroženosti Ugroženost životne sredine je determisana integritetom ekosistema i prisustvom antrppogenih i prirodnih opasnosti i rizika. Kako bi se lakše definisali indikatori/pokazatelji koji će kvanitativno i kvalitativno da opišu stanje životne sredine, moguće je posmatrati određene njene aspekte. Naučni pristupi i dosadašnja iskustva predlažu da oblasti na koje posebno treba obratiti pažnju, jesu: • klima • biodiverzitet • voda • mineralni resursi • privreda • ljudski aspekti zdravlja • dezertifikacija • izloženost prirodnim hazardima Raspoloživi podaci ukazuju da je područje opštine Kikinda visoko ugroženo i to posebno na području eksploatacije voda i mineralnih resursa, kao i izloženošću poplavama kao prirodnim hazardima.

  17. Indikatori/pokazatelji ekološke ugroženosti na području opštine Kikinda

  18. Indikatori/pokazatelji ekološke ugroženosti na području opštine Kikinda

  19. Na šta upućuju ovi indikatori? • razmere eksploatacija • raubovanje resursa koje nije na adekvatan način amortizovano • potencijal i sposobnost datih industrijskih invazivnih aktvnosti u stvaranju degradiranih prostora (prostori peskara, eksploatacija glina i nafte). • Poljoprivreda, kao industrijska grana za sebe nosi sa sobom određene rizike po životnu sredinu, kao što je upotreba pesticida, đubriva i drugih proizvoda koji poboljšavaju prinose

  20. Monitoring kvaliteta životne sredine Ključni ciljevi monitoringa: • određivanje izloženosti populacije i ocena impakta na zdravlje; • informisanje javnosti o kvalitetu životne sredine i preporuke o ponašanju; • obezbeđivanje pravog učešća u upravljanju kvalitetom životne sredine, kao i u planiranju saobraćaja i prostora; • raspodela izvora zagađenja i njihova identifikacija; • razvoj politike zaštite i stavljanje akcionih mera u prioritete; • razvoj i provera modela; • ocena impakta tačkastih i mobilnih izvora zagađenja; • određivanje trenda da bi se identifikovali budući problemi odnosno napredak prema definisanim ciljevima kontrole i upravljanja kvalitetom životne sredine.

  21. Preporuke za monitoring kvaliteta vazduha Usled prisustva dimnih i bušotinskih gasovi u toku izrade bušotina potrebno je na tim mestima uspostaviti konntinuirani monitoring emisija i imisija za: • koncentracije ukupnih taložnih materija (koncentracije rastvorljivih i nerastvorljivih materija (sulfati, hloridi, kalcijum) • koncentracije praškstih materija • koncetracije teških metala olova, cinka i kadmijuma, • koncetracija čađi, • koncentracije CO2, NOx i SO2 • monitoring bioakumulativnih persistentnih toksičnih polutanata gde mogu spadatipolihlorovani bifenili, dioksini, policiklični aromatični ugljovodonici, kao i jedinjenja olova.

  22. Preporuke za monitoring kvaliteta vode Na ovom području je potrebno sprovoditi kontinuirani monitoring kvaliteta vode od zagađenja: • septičkih i otpadnih voda; • isplake, koja je bogata uljnim i alkanim ekotoskičnim materijama; • trihalometana; • praćenje nivoa izdani putem piezometara; Drugi vidovi monitoringa koji se preporučuju: • Kontinuirani monitoring kvaliteta zemljišta usled potencijalnig zagađenja i izlivanja od cisterni goriva, skladišta hemikalija, isplačnih jama i sanitarnih voda; • Kontinuirani monitoring eksploatacije prirodnih resursa (nafte i gasa); • Monitoring upravljanja i odlaganja komunalnog otpada; • Monitoring upravljanja i odlaganja opasnog otpada;

  23. Generalne preporuke monitoringa • Industrijskih preduzeća je potrebno da realizuju mere utvrdjene procenama uticaja na životnu sredinu, • vrši monitoring svojih tehnoloških aktivnosti i nadzor nad skladištima opasnih materija (Naftagas, Metanolsko-sirćetni kompleks, Livnica Kikinda, Le Beller, Toza Marković), • da poseduju elaborate o protivpožarnoj zaštiti i planove za reagovanje u akcidentalnim situacijama.

  24. II KAPITAL RESURSA • RESURS VODE • Podzemne vode • Termalne vode • Površinske vode

  25. Podzemne vode Hidrogeološke karakteristike IZDAN POD PRITISKOM • Prihranjivanje • Vrši se u zonama: • zona Delibatske peščare, • sa obronaka Vršačkih planina, i • sa obronaka Karpata • Prirodno dreniranje ove izdani odvija se • preko izdani formiranih u aluvijonu reka Tise i Begeja, kao i • u prvu izdan preko slabijevodopropusnih slojeva, dok se veštačko dreniranje odvija putem bunara.

  26. Kvalitet duboke izdani • Temperatura vode od 22 ºC • Žućkasta boja • Povećana pH vrednost ( pH > 8 ). Kvalitet podzemnih voda nezadovoljavajući povećane koncetracije NH3, Fe, a ponegde i Mn, As, Pb, CH4 i huminskih materija Prekomerne količine huminskih materija i amonijaka tip vode koja je vrlo teška za preradu Štetni produkti organskih materija u procesu hlorisanja trihalometani Dugogodišnje kvalitativne analize hemijsku neispravnost vode Bakteriološke osobine vode povremeno odstupaju od Pravilnika

  27. Rizik kvalitativne održivosti duboke izdani • Koegzistencija nafte i gasa, podzemni i nadzemni transport • Čvrst otpad, isplaka i mineralnih resursa • Stanje vodovodne mreže • Nekontrolisane aktivnosti vezane za upotrebu zemljišta (upotreba pesticida, đubriva)

  28. Kvantitet Eksploatacija duboke izdani • Izvorišta vodovodnog sistema ”Izvorište Šumice”, ”Toza Marković 1 i 2”, ”Izvorište Jezero” i ”Ulica Masarikova”. Na ovim izvorištima nalazi se ukupno 14 bunara sa ukupnim instalisanim kapacitetom od 260 l/s. Okolne mesne zajednice broje ukupno 20 bunara ukupnog instalisanog kapaciteta od 313 l/s.

  29. Kvantitet Eksploatacija duboke izdani Autonomno, inividualno, vodosnabdevanje odnosi se na industriju, farme, mesne zajednice i “Naftagas“. Industrijski kompleksi: “LŽTK“, “MSK“ , “PIK i Prima“ poseduju ukupno 20 bunara. Ukupno maksimalno zabeleženi kapacitet, u radnom veku ovih bunara bili su 190 l/s. Danas se, usled smanjenih industrijskih aktivnosti, eksploatacija uravnotežila na ukupno na oko 100 l/s. “Naftagas“poseduje ukupno 20 bunara, a radi sa eksploatisanim kapacitetom od 5l/s.Devet farmi van naselja, sa ukupnim brojem od 33 bunara, instalisanog kapaciteta od 90 l/s, prosečno eksploatišu oko 18 l/s vode.

  30. Prosečne vrednosti zahvatanja podzemne vode i fakturisana potrošnja vodeu periodu od 1995 do 2008. g. • Centralno izvorište grada Kikinde (ukupno 14 radnih bunara, 10 na izvorištu Šumice, 2 u gradu i 2 u Tozi Marković), za period od 1995. godine do 2008. g., za potrebe stanovništva i preduzeća iznosila je 135 l/s a fakturisana potrošnja iznosila je 110 l/s • Lokalna izvorišta industrije (LŽTK, MSK, Prima i PIK) u periodu od 2000 do 2008 godina iznosila je 100l/s • Rasuta izvorišta u mesnim zajednicama (19 bunara) u periodu od 1995 do 2008. g zahvatala su u proseku 44l/s a fakturisana potrošnja iznosila je 38 l/s sa gubicima od 15 % • Zahvatanje podzemnih voda za potrebe poljoprivrednih kombinata za isti period iznosila je 18l/s UKUPNO za period od 1995. do 2008.g. 297 l/s (≈ 300 l/s)

  31. Posledice dosadašnje eksploatacije podzemnih voda i budućirizik kvantitativne održivosti Obaranje pijezometarskog nivoa na celom području od 13- ak metara u odnosu na neporemećeno stanje u 1960. god. Godine 1990. usledio je delimičan povraćaj nivoa izdani Uzrok dugogodišnje povećanje eksploatacija u periodu od 1960 do 1990 neravnomerna raspodela u eksploataciji-industrija najveći potrošač, 1981-1986 ,izuzetno veliko povećanje zahvatanja podzemne vode za potrebe industrije, sa 120 l/s na 210 l/s, 1990. godine industrija je eksploatisala 60% ukupne eksploatacije odnosno 210 l/s, Danas industrija kaptira skoro polovinu ukupno zahvaćene vode u gradskoj zoni

  32. Posledice dosadašnje eksploatacije podzemnih voda i budućirizik kvantitativne održivosti Prognoza buduće potrošnje /za period 2035 g./ Prognoza efekata buduće eksploatacije /za period 2035 g./ primenom matematičkog modeliranja, urađenog na osnovu dinamike dosadašnje eksploatacije, povećanjesa sadašnje potrošnje: qB = 250 l/st/dan na qB = 400 l/st/dan do 2025, god, za gradsku zonu ukupno obaranja pijezometarskog nivoa duboke izdani u budućem periodu iznosilo biS = 20, u samom gradu.

  33. Predlog mera kvalitativne i kvantitativne održivosti • Plitki bunari - tehnčika voda, preraspodela potrošnje vode prema prioritetima • Fabrika za prečišćavanje vode • Utvrđivanje sanitarnih zona zaštita i u skladu sa tim sprovođenje adekvatnih mera zaštite podzemnih voda

  34. Termomineralne vode- potencijal- • Srbija se nalazi u zoni povoljnih geotermalnih potencijala i resursa, obuhvatajući područje centralne Srbije i Vojvodine, a Kikinda predstavlja jedno od najizučenijih područja u geotermalnom pogledu • Značaj geotermalne energije u ulozi obnovljvih izvora enregije - zamena konvencionalnom načinu proizvodnje električne i toplotne energije- ekološki bezbedniji način dobijanja energije • Na području Kikinde je registrovano ukupno pet bušotina, a dubina bušotina sa kojih se kaptira geotermalna voda, kreće se od 895 do 1200 metara, temperature između 40 i 50 °C i protoka od 10 l/s

  35. Termomineralne vode- potencijal- Na području opštine Kikinda geotermalna energija ima potencijal veoma široke primene iskorišćavanjem postojećih bušotina: grejanje i rekreativno-balneološke svrhe - Kikinda Šumice Šm-l/H i Banatsko veliko selo VS-2/H u poljoprivredi i prehrambenoj industriji (plastenici, grejanje poljoprivrednih objekata, sušenje poljoprivrednih proizvoda): Mokrin Mk-l/H, Banatskoveliko selo VS-l/H i Kikinda (Ološ) Ki -2/H

  36. Geotermalne bušotine /trenutno samo jedna u upotrebi/

  37. Ekološko-ekonomski aspekti korišćenja geotermane energije • Izrađena voda iz pomenuti bušotina se dosad deponovala u sistem kanala DTD • Sa ekonomskog aspekta, kod iskorišćavanja geotermalne energije početna ulaganja su skuplja, odnosno investicije su uvećane u samom startu, ali sa druge strane se smanjuje eksploatacioni trošak u budućem radu Temeljno prostudirati i sa ekonomskog i ekološkog aspekta moguće varijante korišćenja geotermalne energije.

  38. Površinski tokovi • Zlaticasa pritokom Đukošine rečice Kikindski kanal počinje u račvi sa kanalom Banatska Palanka - Novi Bečej, a završava na spoju sa Zlaticom. Reka Galadska – pritoka Kikindskog kanala - celom svojom dužinom trasirana i od manjeg je značaja sem na mestu gde se uliva i Kikindski kanal Kanalisani tok Galadske reke teče kroz nekoliko bara od kojih je najznačjnija Števančeva bara U sklopu kanala Dunav-Tisa-Dunav je i deo magistralnog kanala Banatska Palanka- Novi Bečej. Uloga i značaj Zlatice, Kikindskog i magistralnog kanala Odbrana od poplava, snabdevanje vodom i plovidbena uloga Kikindskog Kanala

  39. Ekološki status površinskih tokova Prema podacima hidrometeorološkog zavoda za 2008. godinu utvrđeno je sledeće kvalitativno stanje površinskih voda (prema pokazateljima: rastvoreni kiseonik, BPK-5, HPK, vidljive otpadne materije,suspendivane materije, brojcoli-clica, boja, miris, pH, procenat zasićenja kiseonikom) • Celokupan sistem kanala DTD je znatno ugrožen u ulozi recipijenta otpadnih voda

  40. II KAPITAL RESURSA • MINERALNI RESURSI • Nafta • Gas • Glina • Pesak

  41. Hazardne karakteristike nafte • Nafta je hemijski relativno inertna, ali površinski je vrlo aktivna, može da gradi emulzije sa drugima fluidima a naročito vodom. • Savremeni vodovodi su nemoćni da vodu u koju je ušla i najmanja količina, prerade u vode pogodnu za piće. • Jedan litar nafte može uništi milion litara pijaće vode. • Isti litar prerađene nafte daje energije da se prekookeanski brod pomeri samo nekoliko centimetara.

  42. Hazardne karakteristike nafte • Opasnost koju jedan litar nafte može da prouzrokuje po životnu sredinu je nesrazmeran u odnosu na dobit koju može da donese na energetskoj strani. • Pomenuto je vezano za nesavesno rukovanjem celim sistemom za proizvodnju, preradu i transport nafte.

  43. Status bušotina na prostoru Kikinde • Od ukupnog broja bušotina u Srbiji, 98% se nalazi na terenima Banata i Bačke. • Kikindi postoji ukupno 83 bušotine u građevinskom reonu i 532 bušotine van građevinskog reona što čini sveukupno 615 bušotina. • Od ovoga je aktivno 347 bušotina, od kojih eruptivno radi 91 bušotina, u režimu gas-lifta radi 68 bušotina dok u režimu dubinskog pumpanja radi 165 bušotina.

  44. Rezerve nafte na prostoru Kikinde • Najveće rezerve nafte su u ležištima naftnog polja Velebit, a zatim i Mokrin. Veća polja su i Kikinda i Kikinda-varoš. • Najveće rezerve gasa su u gasnim ležištima Mokrin, a zatim u ležištima polja Kikinda-varoš, Međa, Tilva, Srbobran itd. • Više od 65% rezervi gasa se nalazi u severnom Banatu u ležištima Mokrin i Kikinda.

  45. Naftna i gasna polja Srbije preuzeto iz Dejan Brkić: 2009. Serbian gas sector in the spotlight of oil and gas agreement with Russia, Energy Policy 37 (5) pp. 1925-1938)

  46. Nalazišta nafte i gasa na poručju opštine Kikinda

  47. Eksploatacija nafte i gasa RIZIK izvesnost velikih erupcija. Primer: • gasno polje Bečej – 1969. godine tokom bušenja bušotine u blizini grada Bečeja izazvana je velika erupcija gasa nastala. Erupcija je trajala šest meseci i odnela pet života. • Problem plasmana gasa najčešće nije rešen pri eksploataciji nafte iz naftno-gasnih ležišta • Često se gas izdvojen iz nafte na ovakvom tipu polja spaljuje na baklji. Neiskorišćenost gasa je od velike štete imajući u vidu da je gas neobnovljivo fosilno gorivo.

  48. Neiskorišćenost gasa • Ukoliko ne postoji gasna infrastruktura za prihvatanje gasa izdvojenog iz nafte, ona se mora izgraditi ili nametnuti takva taksa za spaljeni gas koja će biti reda veličine da se kompaniji koja eksploatiše naftu više isplati da izgradi gasnu infrastrukturu i reši plasman gasa nego da gas spaljuje na baklji

  49. Zastarelost gasovodnog sistema • Ozbiljan problem je stanje gasovodnog sistema. • Gasovodni sistem je na pojedim deonicama star i 30 godina, dotrajao je i predstavlja realnu opasnost za okolinu. • Na mnogim mestima su sanirane napukle cevi, ali nema konkretnih podataka o stanju i izdrživosti varova kao ni o kvalitetu isecane i umetane cevi. • Posledice ovakvog krpljenja gasovodnih cevi se registruju uvek kasno a to je tek kada biljke na površini zemljišta gde je ukopan gasovod počnu da propadaju ili kada se prilikom godišnjeg obilaska cevovoda utvrdi curenje gasa. Do tada mogu da isteknu značajne količine gasa zavisno od veličine oštećenja cevi i vremena curenja

  50. Isplaka –zagađivač Sa bušotina bušenih u oblasti grada Kikinde se isplaka odvozi u rezervoare van grada, a u vangradskim oblastima su se do sada pravili posebni bazeni često i pored same bušotine za odlaganje isplake. Danas se isplaka odlaže u pogonu za deponovanje isplake u novom Miloševu. Velike količine isplake se prosipaju neposredno pored bušotine.

More Related