1 / 27

Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju

Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju. ECTS – europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova 1989. god. dio Erasmus programa

abie
Download Presentation

Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju

  2. ECTS – europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova 1989. god. dio Erasmus programa 2002. god. konferencija u Zurichu – ECTS temelj u oblikovanju nacionalnog i Europskog okvira za klasifikacije (EQF) u okviru Bolonjskog procesa (40 država oko 1000 institucija)

  3. ECTS – opterećenje studenata nužno za postizanje cilja studijskog programa Ciljevi definirani u ishodima učenja i kompetencijama koje moraju biti usvojene Dobivanje ECTS bodova nakon uspješnog ispunjavanja radnih obaveza te procjene ostvarenih ishoda učenja (ono što će student znati, razumjeti ili moći postići nakon procesa učenja) Aktivna nastava + angažman potreban za polaganje ispita

  4. Akademska godina – 38 – 42 tjedna (1500 -1800 radnih sati) Tjedan – 37 – 50 radnih sati (najviše ½ u direktnoj nastavi) 1 ECTS bod 25 – 30 radnih sati

  5. ISHODI UČENJA I BROJ ECTS-a Nastavnik mora staviti u odnos raspoloživo vrijeme koje student može posvetiti obavezama u određenom kolegiju i mogućnosti studenata da postigne određene ishode u tom vremenu i raspoloživim mogućnostima rada. To znači da nastavnik mora razmišljati o vrsti angažmana, uvjetima u kojima će studenti raditi i mnogim drugim detaljima koji će studenta dovesti do realizacije tog ishoda.

  6. Uvođenje modula predmetnih jedinica • Procjena opterećenja studenta (od strane profesora) • tip predmeta : seminari, predavnja, vježbe, istraživanje • tip obrazovnih aktivnosti: slušanje predavnja, pisanje radova, rad na određenom zadatku • tip ispitivanja: pismeno i usmeno, test, prezentacija • 3. Provjeravanje procjene opterećenja (studentska evaluacija) • 4. Podešavanje opterećenja i aktivnosti studenata

  7. ECTS uključuje (Čl. 31 Pravilnika o studiju): Precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja Određivanje specifičnih aktivnosti u skladu s ishodima učenja (što treba napraviti) Utvrđivanje radnog opterećenja studenta za sve predviđene aktivnosti (koliko vremena ili ECTS kredita) Određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki ishod učenja (kako to provjeriti) Određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja svake predviđene aktivnosti

  8. ECTS ljestvica ocjenjivanja VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE RADA STUDENATA (Čl. 42 Pravilnika o studiju): • Rad studenata na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu sukladno programu • Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5) • Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se u odnosu na grupu relativnom raspodjelom • U studijskim grupama s manje od 40 studenata može se vršiti apsolutnom raspodjelom

  9. OCJENJIVANJE UNUTAR ECTS SUSTAVA (Čl.43 Pravilnika o studiju): Uspjeh studenata izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100% Prolazna ocjena na preddiplomskom studiju ne može biti niža od 40%, a na diplomskom studiju od 50% Ukupan postotak uspješnosti studenata tijekom nastave čini 70%, a završni ispit 30% ocjene

  10. Raspodjela ocjena: A (izvrstan) – izvrstan uspjeh s manjim nedostacima (najboljih 10%) B (vrlo dobar) – iznad prosjeka, s nekoliko nedostataka (sljedećih 25%) C (dobar) – solidan rad, brojni uočljivi nedostaci (sljedećih 30%) D (zadovoljavajući) – dostatno znanje,značajni nedostaci (sljedećih 25%) E (dovoljan) – zadovoljava minimalne kriterije (sljedećih 10%) FX (nedovoljan) – potreban dodatni trud F (neuspješan) – potreban značajan dodatni rad

  11. ZAVRŠNA OCJENA(Čl. 43 Pravilnika o studiju): Studenti koji su na preddiplomskom ostvarili od 0 do 29,9% ocjene, a na diplomskom studiju od 0 do 39,9% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) od 30 do 39,9% na preddiplomskom i od 40 do 49,9% na diplomskom studiju ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izaći na popravni ispit i dobiti maksimalno 10% ocjene (ocjenu E) Više od 40% na preddiplomskom i 50% na diplomskom studiju mogu pristupiti završnom ispitu

  12. ZAVRŠNA OCJENA (Čl. 43a Pravilnika o studiju): Raspoređivanje studenata prema uspjehu u odnosu na grupu obavlja se nakon utvrđivanja konačne rang-liste: A – 10% studenata B – 25% C – 30% D – 25% E – 10%

  13. ZAVRŠNA OCJENA (Čl. 43a Pravilnika o studiju): U studijskim grupama s manje od 40 studenata na temelju konačnog postignuća: Preddiplomski Diplomski studij A – 80-100% bodova 90-100% B – 70-79,9% 80-89,9% C – 60-69,9% 70-79,9% D – 50-59,9% 60-69,9% E – 40-49,9% 50-59,9%

  14. BROJČANI SUSTAV OCJENJIVANJA (Čl. 44 Pravilnika o studiju): • brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom: • Izvrstan (5) - A • Vrlo dobar (4) - B • Dobar (3) - C • Dovoljan (2) – D i E • Nedovoljan (1) – F i FX

  15. Smjernice za dodjeljivanje bodova – 100 bodova (100%): s obzirom na važnost i razinu ishoda s obzirom na očekivani angažman studenta vrste aktivnosti studenta: aktivnosti na nastavi; domaće zadaće; praktične vježbe; eseji i drugi pisani radovi; prezentacije i izlaganja; pretraživanja baza podataka; provjere znanja; projekti; istraživanja; terenski rad; međuispiti (kolokviji)... Za svaku aktivnost odrediti max broj bodova i min za dobivanje bodova (40% odnosno 50% prag za dobivanje bodova)

  16. STUDIJ MEDICINE Histologija i embriologija ak.godine 2007./08. TEST I 10 bodova (seminari I – VII) TEST II 10 bodova (seminari VIII – XIV) TEST III 10 bodova (seminari XV – XX) TEST IV 10 bodova (seminari XXI – XXVI) PREPOZNAVANJE PREPARATA 15 bodova SEMINARI 10 bodova PREDAVANJA 5 bodova 70 bodova ZAVRŠNI ISPIT 30 bodova

  17. TEST I, II, III, IV (60 pitanja) 51 – 60 točno odgovorenih pitanja 10 bodova 41 – 50 8 bodova 31 – 40 6 bodova 0 – 30 0 bodova PREPOZNAVANJE PREPARATA (10 preparata) Prepoznati sve preparate 10 bodova Odgovori na pitanja 5 bodova SEMINARI (26 seminara) Pozitivno ocjenjeni seminari 1 – 10 3 boda 11 – 20 6 bodova 21 – 26 10 bodova PREDAVANJA Prisustvo na 70% predavanja 2 boda 71% – 100% 5 boda

  18. NEUROFIZIOLOGIJA

  19. TEST 1:20 pitanja, max 10 bodova gradivo sa: P 1-3 S 1 V 1 TEST 2:40 pitanja, max. 20 bodova gradivo sa: P 4-8 S 2,3 V 2,3 TEST 3:40 pitanja, max 20 bodova gradivo sa: P 9-15 S 4 V 4

  20. TEST OD 20 PITANJA BODOVI 20 10 19 9 18 8 17 7 16 6 15 5 14 4 13 3 12 2 11 1

  21. Ukupno se na testovima 1,2, i 3 može dobiti 50 bodova Prisustvo nastavi (predavanja, seminari, vježbe) max. 4 boda 100 % 4 boda 90 % 3 boda 80 % 2 boda 70 % 1 bod Aktivnost na seminarima i vježbama, max. 16 bodova seminarski rad i izlaganje 8 bodova znanje i zalaganje na seminaru: 8 bodova max znanje i zalaganje 2 boda/seminaru (x 4 seminara) zalaganje 1 bod/seminaru (x 4 seminara)

  22. PRIMJER: Edukacijska psihologija - 5ECTS (2P+3V) OČEKIVANI ISHODI Student će nakon položenog ispita biti u stanju: • objasniti pojam inteligencije i njen utjecaj na školsko postignuće • usporediti Gardnerovu i Sternbergovu teoriju inteligencije s obzirom na njihovu primjenu u poučavanju i izraditi plan predavanja prema ovim teorijama • objasniti povezanost samopoimanja i školskog postignuća • opisati i objasniti motivacijski učinak ocjena • opisati i usporediti različite teorije motivacije za učenje • razlikovati ciljne orijentacije i opisati njihov učinak na izbor strategija učenja • razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa • objasnitikomponente odnosa učenika i nastavnika • primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika • opisatirazličite pristupe održavanju discipline i primijeniti rješavanje problema discipline u školi

  23. PRIMJER: Edukacijska psihologija

  24. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA I POUČAVANJA

  25. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA I PROCJENJIVANJA

More Related