pravo mjerodavno za ugovore s me unarodnim obilje jem l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem PowerPoint Presentation
Download Presentation
Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 21

Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem - PowerPoint PPT Presentation


  • 180 Views
  • Uploaded on

Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem. Doc. dr. sc. Davor Babić Pravni fakultet u Zagrebu. Savjetovanje sudaca trgovačkih sudova Zagreb, 18. listopada 2007. Sadržaj izlaganja. Uvod Primarno mjerodavno pravo za ugovore (primarni ugovorni statut)

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem' - zora


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
pravo mjerodavno za ugovore s me unarodnim obilje jem

Pravo mjerodavno za ugovores međunarodnim obilježjem

Doc. dr. sc. Davor Babić

Pravni fakultet u Zagrebu

Savjetovanje sudaca

trgovačkih sudova

Zagreb, 18. listopada 2007.

sadr aj izlaganja
Sadržaj izlaganja
  • Uvod
  • Primarno mjerodavno pravo za ugovore (primarni ugovorni statut)
  • Podredno mjerodavno pravo za ugovore (podredni ugovorni statut)
slide3
Uvod
  • Kolizijska pravila: pravila koja upućuju na mjerodavno pravo za privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem.
  • Međunarodno obilježje može biti:
    • u subjektu
    • u objektu
    • u radnji
  • Struktura kolizijskih pravila: kategorija vezivanja + poveznica
    • Primjer: Za poslovnu sposobnost fizičke osobe (kv) mjerodavno je pravo njezina državljanstva (p)
  • Kolizijska pravila vs. pravila o međunarodnoj nadležnosti
slide4
Kolizijska pravila su prisilni propisi
  • Sudovi po službenoj dužnosti
    • primjenjuju kolizijsko pravo i
    • utvrđuju sadržaj stranog prava na koje uputi kolizijsko pravo (iura novit curia)
  • Čl. 13. ZRSZ:

“Sud ili drugi nadležan organ po službenoj će dužnosti utvrditi sadržaj stranoga mjerodavnog prava.

Organ iz stavka 1. ovoga članka može zatražiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.

Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadržaju stranog prava.”

  • Pogrešna primjena kolizijskog prava ili pogrešna primjena stranog mjerodavnog prava predstavlja razlog za žalbu odnosno reviziju (pogrešna primjena materijalnog prava).
slide5
Primjer: rješenje VSRH, II Rev-61/99-2, 12. ožujka 2003.

“U prvom redu ovaj Vrhovni sud nalazi da je u pitanju spor koji sadrži međunarodne elemente, jer je tužitelj inozemna osoba sa sjedištem u inozemstvu, pa se glede ocjene pogrešne primjene materijalnog prava postavlja kao prvo pitanje, da li su niži sudovi utvrdili koje se kao mjerodavno supstancijalno pravo ima primijeniti u ovom sporu.

Niži sudovi nisu se određeno o tome izjasnili, ali bi se moglo zaključiti da su pošli s motrišta da se primjenjuje domaće, dakle hrvatsko materijalno pravo, jer se u svojim odlukama ne pozivaju na primjenu nekog stranog prava.

Prema odredbi čl. 356. ZPP-a pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

Kako niži sudovi nisu raspravili i utvrdili koje se materijalno pravo u ovom sporu s međunarodnim elementom treba primijeniti, već iz tog razloga ovaj revizijski sud nije mogao ocijeniti da li je materijalno pravo pravilno primijenjeno u sporu.

* * *

Iz navedenih razloga, a pozivom na odredbu čl. 395. st. 2. ZPP-a valjalo je prihvatiti reviziju, ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, u kojem će sud prvog stupnja biti dužan ustanoviti da li su se parnične stranke sporazumjele o mjerodavnom pravu za slučaj spora iz zaključenog ugovora, a ako nisu ispitat će na koje mjerodavno supstancijalno pravo upućuju ranije navedena pravila međunarodnog privatnog prava te će primjenom mjerodavnog materijalnog prava raspraviti o sporu i pritom utvrditi sve one činjenice koje su odlučne u primjeni mjerodavnog materijalnog prava.”

izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze hr
Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - HR
  • Međunarodni ugovori
    • gotovo da i nema m.u. kojima je RH stranka koji sadrže kolizijska pravila o ugovorima
    • ali u RH jesu na snazi neki m.u. koji sadrže unificiranamaterijalna pravila za ugovore s međunarodnim obilježjem, npr.
      • Bečka konvencija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. (CISG) koja se primjenjuje ako
        • obje stranke imaju poslovni nastan u nekoj državi ugovornici (čl. 1(1)(a) CISG) ili
        • ako je za ugovor mjerodavno pravo države ugovornice (čl. 1(1)(b) CISG)
      • m.u. o prijevozu (Varšavska, CMR, CIM, CIV, COTIF)
  • Unutarnji izvori
    • Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (čl. 19.-25.)
    • Posebni izvori, npr.
      • Pomorski zakonik iz 2004.
      • Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi iz 1998.
      • Zakon o zaštiti potrošača iz 2007.
izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze eu
Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - EU
  • Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze iz 1980.
    • ugovornice su države članice EU (tzv. zatvoreni ili mnogostrani ugovor)
    • primjenjuje se i onda kada upućuje na pravo države koja nije članica EU (potpuna unifikacija kolizijskih pravila o ugovorima)
    • ujednačena tumačenja konvencije daje Sud EZ prema posebnom protokolu
  • Nacrt Uredbe Rim I. o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze (COM(2005) 650 final)
  • Direktive za pojedina posebna područja (npr. osiguranje, prijevoz, potrošače, itd).
polje primjene prava mjerodavnog za ugovor
Polje primjene prava mjerodavnog za ugovor
  • Pravo mjerodavno za ugovor uređuje obveznopravna pitanja u vezi s ugovorom, npr:
    • nastanak, trajanje i prestanak ugovora i pojedinih ugovornih prava i obveza;
    • materijalna valjanost ugovora (nevaljanost i njezine posljedice);
    • tumačenje ugovora;
    • sadržaj ugovora;
    • ispunjenje ugovornih obveza i posljedice neispunjenja.
  • Posebna kolizijska pravila za:
    • oblik ugovora (alt. lex causae i lex loci actus)
    • poslovnu sposobnost (alt. lex patriae i lex causae)
slide9
Ugovorni statut ne uređuje:
    • procesnopravna pitanja (lex fori)
    • druga materijalnopravna pitanja, npr.
      • stvarna prava (lex rei sitae, lex bandi)
      • pravo društava (lex registrationis)
      • izvanugovornu odgovornost za štetu (lex loci delicti)
primarni ugovorni statut pravo koje su stranke izabrale
Primarni ugovorni statut: pravo koje su stranke izabrale
  • Čl. 19. ZRSZ-a:

“Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.”

  • Čl. 3. st. 1. RK:

“Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu.”

strana ki izbor mjerodavnog prava
Stranački izbor mjerodavnog prava
  • ugovor nezavisan od glavnog ugovora
  • ima kolizijskopravni (ne samo materijalnopravni) učinak
  • dopuštenost stranačkog izbora ocjenjuje se prema polaznom (lex fori), a valjanost prema izabranom pravu (lex autonomiae)
  • ograničenja slobode izbora za neke vrste ugovora (ugovori o nekretninama, potrošački ugovori, ugovori o radu)
  • ne traži se koneksitet
  • stranke mogu za različite dijelove ugovora ugovoriti različita prava (depeçage)
to stranke ele posti i izborom mjerodavnog prava
Što stranke žele postići izborom mjerodavnog prava?
  • osigurati primjenu vlastitog (ili barem neutralnog) prava;
  • osigurati primjenu prava koje pogoduje zajedničkom interesu stranaka ili interesu jedne od stranaka;
  • otkloniti neizvjesnost u pogledu mjerodavnog prava (tijekom ispunjavanja ugovora i nakon toga);
  • smanjiti informacijske troškove.
slide13
Neformalnost izbora: izbor može biti izričit ili prešutan (v. čl. 19. ZRSZ-a; čl. 3. st. 1. RK-a).
  • Izričiti izbor:
    • najčešće u pisanom obliku (ugovorne klauzule o mjerodavnom pravu)
    • dopušten je i usmeni izbor mjerodavnog prava
  • Prešutni izbor: ako iz ugovornih odredaba ili okolnosti slučaja s dovoljnom sigurnošću proizlazi da su stranke imale na umu primjenu određenog prava.
slide14
Prešutni izbor mora biti izraz stvarne, a ne hipotetske volje stranaka da ugovore određeno pravo.
  • Indiciji o prešutnom izboru:
    • ugovorne odredbe, npr.
      • klauzula o nadležnosti suda određene države;
      • upućivanje na odredbe zakona neke države;
      • upotreba općih uvjeta poslovanja tipičnih za neko pravo;
      • (jezik ugovora);
      • (ugovorena valuta).
    • okolnosti slučaja, npr.
      • praksa koju su stranke između sebe uspostavile;
      • ponašanje stranaka tijekom ispunjenja ugovora;
      • ponašanje stranaka tijekom postupka.
podredni ugovorni statut
Podredni ugovorni statut
  • Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan.
  • Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe (uz neke iznimke)
    • čl. 20. ZRSZ-a
    • čl. 4. RK-a
na elo karakteristi nog sadr aja
Načelo karakterističnog sadržaja
  • A. Schnitzer, 1944: za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično.
  • Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih.
  • Za većinu ugovora karakteristična je nenovčana (naturalna) činidba.
    • npr. činidba prodavatelja, zajmodavca, izvođača radova
slide17
Zašto pravo karakteristične činidbe?
    • najčešće ispunjava glavnu gospodarsku i društvenu svrhu ugovora
    • uglavnom je više regulirana od činidbe plaćanja
    • upućivanje na pravo karakteristične činidbe omogućuje da se za slične ugovore mjerodavno pravo određuje na sličan način
    • relativno predvidljiv kriterij za određivanje mjerodavnog prava
  • Kako primijeniti načelo karakterističnog sadržaja u ugovorima:
    • u kojima su sve činidbe novčane (npr. zajam)
    • u kojima su sve činidbe nenovčane (npr. zamjena)
    • u jednostranoobvezujućim ugovorima (npr. darovanje)?
slide18
Lokalizacija karakteristične činidbe:
    • čl. 20. ZRSZ-a: prebivalište odnosno sjedište ugv. strane koja obavlja karakterističnu činidbu u vrijeme prihvata ponude
    • čl. 4. st. 2. RK-a: uobičajeno boravište odnosno mjesto uprave ili, kod profesionalnih djelatnosti, glavno poslovno mjesto ili drugo poslovno mjesto u vrijeme sklapanja ugovora
  • Iznimke od primjene prava karakteristične činidbe (npr. čl. 20. t. 16., 18. ili 20. ZRSZ-a, čl. 4. st. 3.-5. RK)
izbjegavaju a klauzula
Izbjegavajuća klauzula
  • Ako je prema okolnostima slučaja s ugovorom očito bliže povezano neko drugo pravo, mjerodavno je to pravo (čl. 20. ZRSZ-a; čl. 4. RK-a).
  • Okolnosti koje se pritom mogu uzeti u obzir:
    • mjesto ispunjenja pojedinih ugovornih obveza;
    • mjesto pregovaranja i sklapanja ugovora;
    • jezik ugovora;
    • valuta plaćanja;
    • državljanstvo stranaka.
slide20

Ne

1. Ima li ugovor međ. obilježje?

Primijeniti hrv. pravo. Izabrano strano pravo

samo u granicama prisilnih propisa RH.

Da

Da

2. Je li mjerodavan neki međ. ugovor

koji sadrži unificirana mat. pravila?

Primijeniti unificirano pravo.

Podredno – kao pod “Ne”.

Ne

Da

3. Jesu li stranke izričito

izabrale mjerodavno pravo?

Primijeniti izričito izabrano

pravo (čl. 19. ZRSZ-a)

Ne

Da

4. Jesu li stranke prešutno

izabrale mjerodavno pravo?

Primijeniti prešutno izabrano

pravo (čl. 19. ZRSZ-a).

Ne

Da

5. Upućuju li posebne okolnosti

slučaja na pravo najuže veze?

Primijeniti pravo najuže

veze (čl. 20. ZRSZ-a).

Ne

Primijeniti pravo na koje upućuju

odredbe čl. 20. t. 1.-20. ZRSZ-a

kontakt
Kontakt

Doc. dr. sc. Davor Babić

Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Ćirilometodska 4

4895 621

091 2062 561

dbabic@pravo.hr