Zajednice koje brinu

1. Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih intervencija u zajednici i školskom okruženju Josipa Bašić Valentina Kranželić Miranda Novak Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za poremećaje u ponašanju Centar za prevencijska istraživanja Zagreb, 19. i 20. 2. 2009. Skup2009

2. Sadržaj prezentacije • O projektu “Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici“- prevencija rizičnih ponašanja djece i mladih u lokalnim zajednicama • O programu PATHS – socijalno-emocionalno učenje za učenike razredne nastave u osnovnim školama

3. Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt • Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju (2002-2006; projekt ERF-a, potpora MZOŠ i Istarske županije- Upravno odjel za zdravstvo i socijalnu skrb) • Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici (2007-2009; nastavak istog projekta i uz istu potporu)

4. Intervencijski spektar(mjesto projekta ZKB) prevencija tretman održavanje stanja identificiranislučajevi standardnitretman za znane poremećaje indicirana dugotrajnitretman selektivna univerzalna post-tretman (Mrazek, Haggerty, 1994)

5. Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt Ciljevi projekta: • izraditi model prevencije poremećaja u ponašanju koji će biti postavljen u lokalnu zajednicu te opisan kroz pozitivan razvoj, osnažene obitelji, vrtiće/škole koje promiču zdravlje, učenje i zaštitu, zajednice koje brinu. Svrha projekta: • unapređenje znanja iz područja prevencijske znanosti, • programiranje modela prevencije na lokalnoj razini na osnovi procjene potreba i resursa u zajednici te • jačanje zajednice za organizaciju prevencije rizičnih ponašanja djece i mladih.

6. Misija Misija predstavnika regionalne i lokalne samouprave u Istarskoj županiji i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je: istražiti potrebe djece/mladih te zaštitne i rizične čimbenike njihovog razvoja, povezati postojeće i poticati pokretanje novih resursa, jačati kapacitete zajednice za izradu sveobuhvatnog modela prevencije poremećaja u ponašanju. Vizija i misija Vizija Istra kao zajednica sa sustavom multidisciplinarne podrške i pomoći za djecu/mlade, koji odgovara njihovim potrebama i osnažuje ih za aktivno sudjelovanje u vlastitom razvoju i razvoju okruženja u kojima žive • Viziju i misiju projekta izradila je grupa koordinatora i istraživača, 21. i 22. siječnja 2003. godine u Puli

7. Istraživački dio izbor uzoraka i instrumenata studijski projekt pilot projekt glavno istraživanje upisivanje i obrada podataka rezultati i analiza implikacija rezultata na lokalnoj i županijskoj razini završni elaborat Plan provedbe projekta Akcijski dio - jačanje lokalne zajednice • razvijanje i izgradnja stručnih timova, Koalicija za prevenciju • edukacija stručnjaka • popisivanje postojećih projekata/programa • procjena/evaluacija postojećeg stanja • postavljanje i evaluacija pilot projekata/programa • edukacija stručnjaka u odnosu na odabrane projekte/programe • supervizija provođenja izabranih projekata/programa • institucionalizacija/održivost projekata/programa (modela u cjelini)

8. Model prevencije u zajednici

9. Procjene potreba (kvantitativni i kvalitativni pokazatelji) problem (3) ↕ rizični i zaštitni čimbenici (2) ↕ pozitivan razvoj (1)

10. Glavno istraživanje

11. Cilj glavnog istraživanja je identificiranje rizičnih i zaštitnih čimbenika na razini: - djeteta, mladog čovjeka - obitelji - vrtića/ škole - susjedstva, zajednice

12. Uzorak instrumenata

13. Kvalitativni podaci • Fokus grupe (izabrani građani – svih dobi, predstavnici građana i ključnih ljudi na svih 12 lokalnih zajednica) u dvije vremenske točke (priprema se i treća)

14. Rezultati istraživanja – prioriteti(kvantitativni i kvalitativni podaci) • intervencije koje bi trebale bile namijenjene djeci i mladima trebaju uključivati jačanje socijalnih i emocionalnih vještina. • kada se radi o obiteljskom okruženju preventivne intervencije potrebno je usmjeriti razvijanju/jačanju učinkovite komunikacije u obitelji, te svladavanju i dosljednoj primjeni roditeljskih vještina poput nadgledanja djece, discipliniranja i slično

15. Rezultati istraživanja (kvalitativni i kvantitativni podaci) – prioriteti • predškolske ustanove i škole koje promiču pozitivan razvoj te time ulažu i u prevenciju poremećaja u ponašanju trebaju ulagati u stvaranje partnerstva između institucija obrazovanja i roditelja, stvaranje podržavajućeg okruženja u školama • u području djelovanja na razini zajednice preventivni napori trebali bi se usmjeriti na jačanje normi «ne-korištenja» alkohola i droga te veću kontrolu poštivanja zakona (prodaja i točenje alkohola mlađima od 18. godina); isto tako potrebno je stalno ulagati u senzibilizaciju ljudi u zajednici za potrebe djece/mladih te, posebice, uključivanje ključnih ljudi u preventivne aktivnosti (zastupanje prevencije)

16. Izabrani prioritetni programi/projekti 1. PATHS (Promoting Alternative Thinking Strategies, socijalno- emocionalno učenje) 2. Suradnja obitelji i škole 3. Treninzi/škole za roditelje 4. Norme u zajednici – pijenje mladih 5. Savjetovalište

17. Programi prevencije utemeljeni na dokazima/znanstvenim rezultatima • nema programa prevencije utemeljenih na dokazima u Hrvatskoj i Istri (rijetki programi počeli su se približavati evidence-based programima primjerice Vršnjak pomagač u IŽ) • u projektu se radi na tome da se za izabrane prioritete razviju programi koji zadovoljavaju sve značajke uspješnih programa (prate se svi kriteriji) • primjena programa s dokazima iz SAD-a (primjerice PATHS na kojemu se osim evaluacije uči o implementaciji, vjerodostojnosti, kulturološkoj prilagodbi, evaluaciji …)

18. Socijalno – emocionalno učenje • ZKB prioritet za ulaganja Istarske županije u zdravi razvoj djece i mladih postavljen na temelju: • podataka istraživanja • fokus grupa sa građanima i stručnjacima • procjene postojećih resursa/programa u području • Socijalno – emocionalno učenje (SEL) – znanje, navike i vještine koje stoje u središtu djetetovog akademskog, osobnog i socijalnog razvoja (www.casel.org) • SEL je neophodan za uspjeh – u školi i u životu djeteta • SEL koncept uključuje vještine: • prepoznavanja osjećaja i nošenja s njima • donošenja odgovornih odluka • ostvarivanja i održavanja pozitivnih odnosa s drugima • učinkovitog nošenja sa svakodnevnim situacijama – rješavanje problema

19. PATHS program • Promoting Alternative Thinking Strategies – razvijanje alternativnih strategija razmišljanja • Autori - C. Kusché, M.Greenberg, 1994 • sveobuhvatan program za promicanje emocionalne i socijalne kompetencije i smanjivanja agresije i nasilnih ponašanja u ranoj osnovnoškolskoj dobi • namijenjen učenicima nižih razreda osnovne škole (1.-4.razred) • provode ga učiteljice u razredu, cijele školske godine, 2-3 puta tjedno po 20-30 minuta uz superviziju i podršku stručnih suradnica (socijalnih pedagoginja, psihologinja…)

20. Učinkovit program, znanstveno utemeljen (NREPP, Blueprints for Violence, SAMHSA) • Implementiran u mnogim zemljama – SAD, Australija, Nizozemska, Njemačka, Velika Britanija… • Pokazuje učinke u urbanim i ruralnim sredinama, s populacijom djece s teškoćama u razvoju (npr. oštećenja sluha, gluhoća, teškoće u učenju, emocionalni poremećaji, snižene intelektualne sposobnosti), nadarenim učenicima, redovitom populacijom, različitim rasnim i etničkim skupinama…

21. Ciljevi PATHS-a • Povećanje samokontrole – kontrola uznemirenosti i ponašanja • Razumijevanje i korištenje vokabulara vezanog za osjećaje i emocionalna stanja – razumijevanje emocija • Integriranje emocionalnih, kognitivnih i lingvističkih vještina za učinkovito rješavanje problema • Promicanje pozitivnih vršnjačkih odnosa i razvijanje samopoštovanja

22. Sastavni elementi PATHS-a • PATHS lekcije – opći cilj, specifični ciljevi, potreban materijal, upute učiteljima, procedura, dodatne aktivnosti, aktivnosti za doma, bilješke, podsjetnik • Lica s osjećajima, semafor kontrole, priče, slikovnice, stripovi, priče u slikama, fotografije • Pisma za roditelje • Radni listići – za generalizaciju naučenih vještina

23. Rezultati PATHS-a u istraživanjima • U različitim studijama, PATHS je pokazao (u odnosu na kontrolnu grupu): • 32% smanjenje agresivnih ponašanja učenika prema izvještaju učitelja • 68% poboljšanje prepoznavanja i imenovanja emocija • 20% bolji rezultati na testovima kognitivnih vještina • značajno poboljšanje sposobnosti i volje u korištenju učinkovitih strategija rješavanja konflikata • U tri rigorozna znanstvena istraživanja, pokazalo se da korištenje PATHS-a značajno utječe na poboljšanje u području razumijevanja socijalnih situacija i prepoznavanje emocija, te smanjenje agresivnog ponašanja i nasilja.

24. Proces implementacijePATHS-a u Istarskoj županiji 2006/07 • Promicanje PATHS programa u zajednici i školama – prezentacije autora programa • Prijevod pilot-lekcija • Primjena pilot-lekcija – iskustva korištena za prilagodbu programa • Prijevod i prilagodba materijala za prvu godinu primjene (priručnik za učitelje, popratni materijal – lica, priče, skice…) • Izbor škola za pilot primjenu PATHS-a • OŠ Poreč, Poreč (dva 1.razreda) • OŠ I.L.Ribar, Labin, PŠ Kature (dva 1.razreda)

25. 2007/08 • Edukacija učiteljica – Elaine Berrena, Prevention Research Center, Penn State University • Socijalno-emocionalno učenje; pozitivno ozračje u razredu; lekcija o osjećajima; samokontrola i rješavanje problema; lekcije o prijateljstvu • Rasprava o SEL-u i PATHS programu; pregled istraživanja i teorijske podloge; obrađivanje lekcija i materijala; razrađivanje strategija za poučavanje lekcija i vođenje učenika kroz program • Primjena programa u 1.razredima • 2 puta tjedno 30-40 minuta • 56 lekcija u školskoj 2007/08. godini 2008/09 • Primjena programa u 2.razredima • 1-2 puta tjedno 30-40 minuta • 46 lekcija u školskoj 2008/09. godini

26. Kvaliteta implementacije • Supervizijska podrška autora programa (M.Greenberg, C.Domitrovich, Prevention Research Center, Penn State University, SAD) • PATHS koordinator u školi – stručne suradnice (tjedni susreti, logistička podrška) – mjesečni izvještaji • Izvještaji učiteljica – o primjeni programa i eventualnim promjenama (tjedni) • Supervizija s istraživačkim timom (prema potrebi telefonski kontakti, mjesečni susreti)

27. Izazovi implementacije • Kontekst – priprema okruženja za promjenu; senzibilizacija struke i javnosti; priprema škole za primjenu • Učitelji/ce – znanja i vještine vođenja razreda, interaktivnog rada, stvaranja pozitivne atmosfere pogodne za učenje, entuzijazam, iskustvo i pripremljenost za program; dostupna trajna edukacijska i supervizijska podrška • Administrativna podrška – ravnatelj, administracija u školi, više administrativne razine – financiranje, trajna podrška primjeni; dugoročna institucijska podrška programu • Početak u manjim koracima – pilot primjene, sa svrhom prikupljanja iskustva u primjeni SEL programa u različitim okruženjima • Održivost programa – potrebno je 3-5 godina implementacije na temelju kojih se može stvoriti dugoročni plan ugrađivanja SEL programa u kurikulum

28. Proces evaluacijePATHS-a u Istarskoj županiji • Evaluacija učinka – koje rezultate PATHS ima na razini prepoznavanja i nošenja s osjećajima, ponašanja, socijalne kompetencije, rješavanja problema? • Upitnici: Upitnik prepoznavanja osjećaja, Upitnik o socijalnoj kompetenciji, Intervju s djetetom • Pre- i post-test (3 točke – prije početka programa, na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda) • Eksperimentalna – kontrolna grupa

29. Evaluacija implementacije – koliko vjerno je program primijenjen, koliko su korisnici zadovoljni programom, što možemo naučiti iz primjene programa, što je bilo dobro, što treba mijenjati za primjenu u uvjetima hrvatskih škola? • Upitnici, izvještaji, vođeni razgovori: Mjesečni upitnik za koordinatora, Upitnik o PATHS-u za učiteljice, Anketa za roditelje, razgovor s učenicima, razgovor s timom za implementaciju (ravnatelj, PATHS koordinatorice, učiteljice, istraživački tim) • Na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda

30. Izazovi evaluacije • Priprema za proces evaluacije –razumijevanje smanjuje otpor • Osigurati sredstva za provođenje vanjske evaluacije • Evaluacija učinka – standardizirani instrumenti za procjenu emocionalnog, socijalnog, kognitivnog funkcioniranja djece (iz razloga kulturološki osjetljivih tema) • Evaluacija implementacije – vrijedna iskustva za program, tijekom primjene i za ubuduće

31. Naučene lekcije • Osiguravanje podrške programu na razini škole i više administrativne razine • Prijevod i adaptacija programa u suradnji sa svim dionicima • Pilot primjena • Priprema preduvjeta prije početka programa • Osiguravanje trajno dostupne podrške za vrijeme primjene programa – edukacija, supervizija i tehnička/logistička podrška • Poštivanje i priznavanje uloženog znanja, vještina i energije; podržavajući i pozitivni odnosi u timu, povjerenje, razumijevanje i uvažavanje • Povezivanje programa s drugim sličnim ulaganjima u školi/zajednici i s drugim dionicima procesa socijalno-emocionalnog učenja – roditelji, obitelj, građani, stručnjaci…

32. Zajednice koje brinu … kako dalje? • javni pozivi/prioriteti osigurani na osnovi procijenjenih potreba i resursa • programi prevencije utemeljeni na dokazima • studije isplativosti/korisnosti • održivost modela prevencije na pojedinim lokalitetima i na razini Istarske županije • institucionalizacija modela (Koalicija za prevenciju u Istarskoj županiji)

33. Hvala na pažnji!