posljedice krize na zapo ljavanje predrag bejakovi institut za javne financije n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije PowerPoint Presentation
Download Presentation
Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 23

Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije - PowerPoint PPT Presentation


  • 111 Views
  • Uploaded on

Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije. Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo Okrugli stol: Tržište rada i kriza, Zagreb, 14. svibnja 2012. Sadržaj prezentacije. Gospodarska kretanja Aktivnost, zaposlenost i nezaposlenost

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković , Institut za javne financije' - wyatt


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
posljedice krize na zapo ljavanje predrag bejakovi institut za javne financije

PosljedicekrizenazapošljavanjePredragBejaković, Institutzajavnefinancije

Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo

Okrugli stol: Tržište rada i kriza,

Zagreb, 14. svibnja 2012.

sadr aj prezentacije
Sadržaj prezentacije
  • Gospodarska kretanja
  • Aktivnost, zaposlenost i nezaposlenost
  • Opasnost dugotrajne nezaposlenosti
  • Provedene mjere u gospodarskoj politici
  • Aktivna politika tržišta rada
  • Zaključak i prijedlozi
polazi te za prezentaciju
Polazište za prezentaciju
  • Tekst Viktora Gotovca i Predraga Bejakovića: Aktivnosti na gospodarskom oporavku u Hrvatskoj s naglaskom na tržište rada – Revija za socijalnu politiku 3/2011.
  • Izvješće o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) u 2011. godini.
najkra e o gospodarskim kretanjima
Najkraće o gospodarskim kretanjima
  • Značajni porast gospodarskih aktivnosti: prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda preko 4%. od 2005. do 2007.
  • Porast BDP-a u 2008. bio značajno manji nego 2007., ali još uvijek pozitivan, u 2009. godini pad BDP-a iznosio je 6%.
  • Ublažavanje pada BDP-a u 2010. na -1,2%, a u 2011. godini zabilježena je nulta stopa rasta BDP-a.
  • Izostanak rasta BDP-a nepovoljno je utjecao na kretanje zarada zaposlenih i na situaciju na tržištu rada.
najva nija obilje ja aktivnosti
Najvažnija obilježja aktivnosti
  • Visoka stopa aktivnosti muškaraca u dobi 25-49 godina starosti (oko 83%), ali vrlo nisku stopu aktivnosti muškaraca u dobi od 50 do 64 godine (ispod 50%) i mladih 15-24 godine (samo oko 27%).
  • Stopa aktivnosti žena je oko 42%, odnosno znatno niže nego kod muškaraca (prosjek 56%): vrlo niska za mlade žene u dobi 15-24 godine starosti (29,6%) i za žene starije od 65 godina (5%), dok je bila prilično visoka (80%) za žene starosti od 25-49 godina.
stope zaposlenosti
Stope zaposlenosti
  • Zaposlenosti je visoka za muškarce u dobi od 25-49 godina (iznad 80%) i niska za mlade (30%) i osobe u dobi od 50 do 64 godine starosti (ispod 60%).
  • Prosječna stopa zaposlenosti za žene u dobi 25-49 godina bila je oko 71%, a znatno su niže stope zaposlenosti za mlade (15-24) i starije žene (65+) - oko 25% i 5%.
smanjene mogu nosti zapo ljavanja
Smanjene mogućnosti zapošljavanja
  • Kao odgovor na pad potražnje za proizvodima, broj slobodnih radnih mjesta tijekom krize opao je za oko trećinu.
  • Osjetno se pogoršao, udvostručio, omjer broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta, odnosno broj tražitelja posla na jedno slobodno radno mjesto.
  • Dok je prije krize taj omjer iznosio samo 11, početkom 2010. godine bilo 22 novonezaposlenih na svakih 10 novih slobodnih radnih mjesta za gotovo 55% novonezaposlenih nema slobodnih radnih mjesta.
najvi e pogo eni sektori
Najviše pogođeni sektori
  • Prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo.
  • Slijedom navedenoga, najviše su trpjele regije gdje ti sektori imaju dominantnu ulogu.
  • Općenito više su pogođene muške gospodarske grane pa se nešto više i povećao udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti.
ukupna registrirana nezaposlenost
Ukupna registrirana nezaposlenost

Udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti povećao se s 37,8% na 46,3%.

opasnost dugotrajne nezaposlenosti
Opasnost dugotrajne nezaposlenosti
  • Oko polovica svih nezaposlenih osoba čeka posao duže od godinu dana odnosno više od jedne trećine čeka na posao duže od tri godine.
  • Dugotrajna nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce.
  • Razina obrazovanja u velikoj mjeri određuje trajanje nezaposlenosti time da se trajanje nezaposlenosti skraćuje s višom razinom obrazovanja.
aktivna politika tr i ta rada aptr 1
Aktivna politika tržišta rada – APTR (1)
  • Većina mjera APTR-a provedenih u vrijeme krize je jednostavno proširenje onoga što je postojalo ranije. Nije bilo značajnih promjena u oblikovanju pojedinih mjera koje bi udovoljile novonastalim izazovima na tržištu rada.
  • U godinama prije krize, stopa pokrivenosti (obuhvata) mjera APTR-a iznosila je nešto preko 3 posto te je pala na 2,5 posto u 2009. godini. U 2010. godini je narasla na 4,4 posto.
  • Mjere APTR-a u Hrvatskoj bile su usmjerene na razmjerno mali dio nezaposlenih i nisu se koristile kao programi velikih opsega za smanjivanje nezaposlenosti.
aktivna politika tr i ta rada aptr 2
Aktivna politika tržišta rada – APTR (2)
  • U posljednje dvije godine opseg pojedinih mjera se osjetno povećao.
  • Na primjer, prošireni su programi poticanja poduzetništva među ženama.
  • Također se povećao broj sudionika i zapošljavanje kroz program osposobljavanja i usavršavanja za nepoznatog poslodavca.
  • Znatno je bolje usmjeravanje mjera prema osobama s nižom zapošljivošću i dužim trajanjem nezaposlenosti, a započelo je i s evaluacijom mjera.
zaklju ak i prijedlozi 1
Zaključak i prijedlozi (1)
  • Iako je svjetska gospodarska kriza nešto kasnila u Hrvatskoj i njezin utjecaj na zaposlenost u početku bio umjeren, s vremenom se povećavala brzina uništavanja radnih mjesta.
  • To je vodilo prema brzom pogoršanju stanja na tržištu rada na kojem je došlo do pada zaposlenosti (stopa zaposlenosti je pala sa 44,4% u 2008. godini na 41,3% u 2010. i 39,1% 2011. godine) i rasta stope nezaposlenosti (sa 8,4% u 2008. godini na 11,7% u 2010. i 13,9% krajem 2011. godine).
zaklju ak i prijedlozi 2
Zaključak i prijedlozi (2)
  • Pad u potrebi za radom se očitovao prije svega u usporavanju rasta realnih plaća, dok je prilagođavanje radnog vremena imalo samo ograničenu ulogu.
  • Kriza je zahvatila, prije svega, sektore prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva, u kojima pretežito dominiraju muški radnici.
zaklju ak i prijedlozi 3
Zaključak i prijedlozi (3)
  • Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne isključenosti su rad i zapošljavanje.
  • Poseban problem predstavlja dugotrajna nezaposlenost jer nakon neuspješnog traženja posla, dugotrajno nezaposlene osobe stvarno gube mogućnost zapošljavanja.
  • Zadaća je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj već dugotrajno nezaposlenih.
  • Problemi koje susreću mnogi dugotrajno nezaposleni većinom su vrlo složeni i uključuju nisku razinu obrazovanja i motivacije.
zaklju ak i prijedlozi 4
Zaključak i prijedlozi (4)
  • Potrebno je što prije utvrditi i riješiti ograničenja i na strani ponude i potražnje znanja i sposobnosti. Izgleda kako u Hrvatskoj postoji zabrinjavajuća neusklađenost između znanja i sposobnosti koji se radnicima daju obrazovanjem i osposobljavanjem i onih koje poslodavci traže i trebaju.
  • Procjena postojećih znanja i sposobnosti, potreba poslodavaca i ustrojstva sustava obrazovanja i osposobljavanja mogla bi pomoći u identifikaciji takvih neusklađenosti i načinima njihovog rješavanja.
zaklju ak i prijedlozi 5
Zaključak i prijedlozi (5)
  • Kriza na tržištu rada pogodila je mlade osobe snažnije nego bilo koju drugu dobnu skupinu. To se, prije svega, vidi kao nezaposlenost, duža razdoblja traženja posla, obeshrabrivanje i produžena neaktivnost.
  • Dugotrajna nezaposlenosti s kojom se suočavaju mlade osobe kada ulaze na tržište rada za vrijeme recesije imaju dugotrajne učinke u pogledu budućeg zaposlenja i plaća.
zaklju ak i prijedlozi 6
Zaključak i prijedlozi (6)
  • Kratkoročne mogućnosti poboljšavanja utjecaja programa APTR-a uključuju povećavanje razine onih programa koji su troškovno učinkoviti i opravdani u ublažavanju niske potražnje za radom (subvencioniranje zapošljavanja, programi pripravništva i stručnog osposobljavanja i javni radovi).
  • Programi APTR-a su uspješniji kada su preciznije usmjereni, odgovaraju potrebama na tržištu rada i uključuju inicijative socijalnih partnera u njihovom osmišljavanju, nadziranju i evaluaciji.
zaklju ak i prijedlozi 7
Zaključak i prijedlozi (7)
  • Izazov da se zapošljavanje učini ključnim ciljem ekonomskih politika zahtjeva usuglašenost i usklađivanje više ministarstava i institucija tržišta rada.
  • Sustav industrijskih odnosa i kolektivnog pregovaranja, imaju važnu ulogu u vezi sa djelovanjem prema izazovima krize.

HVALA NA POZORNOSTI, sva drugačija razmišljanja i stavovi su dobro došli.