1 / 6

Filozofske discipline

Filozofske discipline. Aristotel (384-322). Aristotel: podjela filozofije. TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje) Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju) Metafizika (grč. meta – iza, preko) ontologija, spoznajna teorija, antropologija

vui
Download Presentation

Filozofske discipline

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Filozofske discipline Aristotel (384-322)

  2. Aristotel: podjela filozofije • TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje) Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju) Metafizika (grč. meta – iza, preko) ontologija, spoznajna teorija, antropologija • PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje) Etika (grč. ethos – običaj, ćud) Politika (grč. politikos – državni, javni) etika,filozofija politike • POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje) Umjetnost estetika

  3. ONTOLOŠKA PARADIGMA* (stari vijek) Postoji svijet(ukupnost bića datih u iskustvu) Što stoji u temelju svijeta (svega što jest)? Temeljna filozofska disciplina - ontologija SPOZNAJNOTEORIJSKA PARADIGMA (novi vijek) Postojim ja koji spoznajem (“Cogito ergo sum” - Descartes) U čemu se temelji moja spoznaja (izvori i granice spoznaje)? Temeljna filozofska disciplina – spoznajna teorija Ishodišna točka

  4. Ontologija • Grč. ontos – ono što jest + logos – učenje • Biće – ono što jest, postoji, biva • Bit – ono po čemu nešto jest to što jest • Bitak – bit bića, ono po čemu jest sve što jest Aristotel (384-322)

  5. Je li bitak jedan ili je zbilja utemeljena u dva ili više nesvodljivih načela? Je li bitak materijalan, a duh (ideja, svijest, mišljenje) tek načini postojanja materije ili je bitak idealan, a osjetilna bića iz njega izvedena? Ako je bitak idealan, je li neovisan o svijesti (objektivan) ili je bitak sama naša svijest iz koje izvodimo zbilju kao idejnu tvorbu subjekta? Pitanje kvantitete bitka monizam dualizam pluralizam Pitanje kvalitete bitka materijalizam idealizam objektivni idealizam subjektivni idealizam

  6. Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima (2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19. • Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi nedovoljno razlikujemo i razumijemo? • Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i bitak. • Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad propadne. • Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest. • Ne postoji nužno biće. • Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena i materijalna. • Duh i materija su suštinski isto. • Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja. Dodatna pitanja: • Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju konja”? • Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?

More Related