slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
PRAVOPIS PowerPoint Presentation
Download Presentation
PRAVOPIS

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 33

PRAVOPIS - PowerPoint PPT Presentation


  • 231 Views
  • Uploaded on

PRAVOPIS. (Ponavljanje). Napravile: Ivana Puljić, 8. c Dolores Aladić, 8. c.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'PRAVOPIS' - vanessa


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

PRAVOPIS

(Ponavljanje)

Napravile:

Ivana Puljić, 8. c

Dolores Aladić, 8. c

slide2
Pravopis ili ortografija – obuhvaća skup pravila o pravopisu, načinu pisanja pojedinih glasova, pisanju velikog i malog slova, sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi, uporabi razgodaka (rečeničnih, interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova
  • Ortografija dolazi od grč. orthόs-prav + grafό-pišem
slide3
Pravogovor ili ortoepija – propisuje pravila o izgovoru glasa i riječi u cjelini te o pravilnom naglašavanju (isticanju) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini
  • Dolazi od grč. orthόs-prav + ėpos-govor
glasovi i glasovni skupovi
Ostvarujući jezik kao pismo služimo se slovima, znakovima i bjelinama.

Slovopis ili grafija - skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove.

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
slide5
Suglasnik č koristi se

a) u riječima kojima ne znamo postanak

-npr. čast, čaša, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, priča, čak, nečist, točan…

b) u oblicima riječi prema k i c u osnovi

npr. pjesniče < pjesnik

pečem < pečen < peći (*pekti > peku)

kličem < klicati; vičem < vikati

slide6
c) u srodnim riječima prema k i c u osnovnoj riječi

npr. pjesnički < pjesnik; srčan < srce

dječji, sunčan < djeca, sunce

ručica, ptičurina < ruka, ptica

d) U nastavcima

npr. -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina

-ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača

-ački, -ički: zagrebački, turistički

suglasnik koristi se
Suglasnik ć koristi se

a) U riječima kojima ne znamo postanak

npr. ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, već, nekoć…

b) U oblicima riječi prema t u osnovi

npr. upornošću < upornost

ljući, žući < ljut, žut

krećem, kreći, krećući < kretati

slide8
c) U srodnim riječima prema t u osnovnoj riječi

npr. pruće, lišće, braća < prut, list, brat

Pamćenje, kraćenje < pamtiti, kratiti

osjećajan, osjetiti; sreća < sretan

d) U nastavcima

npr. -ić, -čić: brodić, cvjetić, balončić

-aći, -eći: domaći, pileći

-ći: naći, ići, reći

slide9
_ ast, _ud, brodi_, pjesni_ki, vo_e, to_an, osje_ajan, ve_, br_kati, dje_ak

čast, ćud, brodić, pjesnički, voće, točan, osjećajan, već, brčkati, dječak

Č ili Ć ?
suglasnik d
Suglasnik dž

Glas dž nalazi se u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv:

npr. srdžba, džudo, džip, džus, pidžama …

Ali: naranča, narančast!

Udžbenik < uč(iti) + -benik

Predodžba < predočiti + -ba

suglasnik
Suglasnik đ

Nalazi se:

a) u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv:

anđeo, čađa, đak, evanđelje, lađa, leđa, krađa, smeđ …

b) Posljedica glasovnih promjena (jotacija d)

mlad> mlađi, posuda > posuđe,

grad> građanin ...

veliko i malo po etno slovo
Velikim početnim slovom pišemo:

1. vlastita imena

2. prvu riječ u rečenici

3. riječi iz počasti

Ostale riječi pišemo malim početnim slovom

VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
veliko ili malo slovo
VELIKO ili malo slovo

ana, savska cesta, primorsko-goranska županija, hrvatski sabor, sjeverna amerika, trg kralja tomislava, slavonski brod, republika hrvatska, božić

Ana, Savska cesta, Primorsko-goranska županija, Hrvatski sabor, Sjeverna Amerika, Trg kralja Tomislava, Slavonski Brod, Republika Hrvatska, Božić

re eni ni i pravopisni znakovi
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI
  • Rečenični znak ili razgodak je znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline.

- Rečenični su znakovi:

točka, upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, kosa crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici i zagrade.

slide18
Pravopisni znak je znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi. Tako brojku pred točkom treba čitati kao redni broj, a zvjezdica ispred riječi označuje da se radi o pretpostavljenoj ili mogućoj, ali nepotvrđenoj riječi.

-posebni su pravopisni znakovi:

* zvjezdica, ‘ izostavnik,< i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi i znak za dužinu te neki drugi.

ponavljanje
PONAVLJANJE:

1. Što je rečenični znak?

- znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice

2. Što je pravopisni znak?

- znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi.

3. Nabroji neke znakove!

- spojnica, točka, dvotočje, uskličnik, upitnik,zagrade…

sastavljeno i rastavljeno pisanje rije i
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI
  • Riječi se mogu pisati:

a) sastavljeno

b) kao polusloženice, sa spojnicom

c) rastavljeno

slide24
Kao složenice pišu se:
  • riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe samostalno:možda, neprestano, tobože, valjda, zgodimice(sastavnice se ne rabe samostalno)
  • riječi u kojima se jedna od sastavnica ne rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici:oduvijek (prema od vijeka, ne rabi se spoj od uvijek), napose, pokraj
  • riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobiva novo značenje:naokolo, usprkos, odoka, smjesta, zajedno, zapravo, zato.
slide25
Polusloženice – riječi koje su nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom

npr. lovor-vijenac, lovor-vijenca

rok-glazba

pop-kultura

slide26
U rastavljanju riječi na kraju retka rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove i troslove, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta

npr. slon, snijeg sl-on, sni-jeg

gleda-ti, gla-san gledat-i, glasa-n

pisanje posu enica i stranih rije i
PISANJE POSUĐENICA I STRANIH RIJEČI
  • U pisanju posuđenica razlikujemo usvojenice (riječi

stranoga podrijetla prilagođene hrvatskomu jeziku) koje pišemo kao sve hrvatske riječi i tuđice (neprilagođene strane riječi).

  • Različito se pišu tuđice koje nisu vlastita imena i tuđa vlastita imena.
slide28
Tuđice koje nisu vlastita imena pišu se prema izgovoru u jeziku izvorniku.

-postoje tuđice koje se po općemu pravilu pišu prema izgovoru, a ne prema pisanju u jeziku davaocu:

horor, fitnes-centar, fer-plej, džojstik, džins, ofsajd, laser, pašta, lazanje.

Njih pisac može, želi li istaknuti strano podrijetlo riječi, pisati i u izvornome obliku:

horror, fair-play, jeans, itd.

kratice i znakovi
Kratice mogu biti stalne ili prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama o pisanju kratica, dok prigodne stvara sam pisac pazeći da čitatelj uvijek može razumjeti puni oblik riječi označene kraticom.

Stalne se kratice dijele na:

a) obične kratice

b) sastavljene (složene) kratice.

KRATICE I ZNAKOVI
slide30
Obične kratice-pišu se malim slovima i s točkom na kraju koja je znakom kraćenja riječi.
  • Neke se kratice pišu velikim slovima:

L. S. / M. P. – locus sigilli /mjesto pečata;

P. S. – post scriptum (poslije svega).

  • Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno:

dipl. oec. – diplomirani ekonomist;

dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).

slide31
Sastavljene kratice

1. Kratice sastavljene od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika:

HAZU–Hrvatskaakademijaznanosti i umjetnosti

MH–Maticahrvatska

HINA–Hrvatskaizvještajnanovinskaagencija

RH– RepublikaHrvatska

OŠ–Osnovnaškola

FF– Filozofskifakultet …

Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha].

Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom:

SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom…

2. Kratice sastavljene od početnih slogova višečlanoga naziva.

Ove skraćenice imaju oblik vlastitoga imena i sklonidbu kao imenice:

Nama– Narodnimagazin, Name, Nami, Namu …

znakovi
Znakovi
  • Od kratica razlikujemo znakove. To su međunarodno prihvaćene oznake mjernih jedinica, kemijskih elemenata, novčanih jedinica, imena država, strana svijeta, stručnih termina i slični znakovi koji se pišu bez točke na kraju, a čitaju se kao puna riječ.