1 / 18

PARADOKSI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI. PARADOKSI. Nositelj kolegija: Dr. sc. Boran Berčić Seminar: Skupovi i istina Studenti: Anđelko & Elizabeta. Rijeka, 6. lipnja 2009. Vega. 5.1 Russellov parado ks skupova; Brijač - tko brije brijača? 5.2 Paradoks lažljivca - semantički nedostaci

ulric
Download Presentation

PARADOKSI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI PARADOKSI Nositelj kolegija: Dr. sc. Boran Berčić Seminar: Skupovi i istina Studenti: Anđelko & Elizabeta Rijeka, 6. lipnja 2009. Vega

  2. 5.1 Russellov paradoks skupova; Brijač-tko brije brijača? 5.2 Paradoks lažljivca - semantički nedostaci 5.3 Temeljenje/osnovanost i istina 5.4 Pojačani lažljivac 5.5 Razine/nivoi 5.6 Samo-referentnost 5.7 Indeksikalnost 5.8 Cirkularna indeksikalnost 5.9 Usporedba: Russellov paradoksi paradoks lažljivca

  3. 5.1 Paradoksskupova ljudi "Ako je Sokrat čovjek, onda je Sokrat član skupa ljudi" x x x S x Klase Klasaljudi je klasainiječovjek, dakleniječlanklaseljudi, odnosnočlan same sebe. x x x y vrijedi: y∊R akko ¬ (y je član samoga sebe), odnosno, y vrijedi: y∊R akko ¬ (y∊y). Rp R∊R akko ¬ (R∊R). Class existence-CE Nužan i dovoljan uvjet da bi nešto bilo R je da je klasa, a ne član same sebe.

  4. Brijač je brijao sve one koji se nisu sami brijali. Tko brije brijača? Rezonirajući kao u Russellovom paradoksu – ispada da brijač brije sam sebe akko sam sebe ne brije!

  5. 5.2 Lažljivac - semantički propusti Ono što sada kažem je laž. L1 L1 je laž Na prvi pogled izgleda kao paradoks! /Pretpostavimo da je to istina: rečenica je laž. Dakle, laž je. Međutim, pretpostavimo da je to laž: rečenica je istina. Dakle, laž je samo ono što je rečeno, i rečenica koja to govori je istinita. Dakle, istina je./ : ako je L1 istina, onda je laž; i ako je laž onda je istina. Je li to paradox!?

  6. Consequentia mirabilis: A → ¬A ╞ ¬A Imamo dva kondicionala: a) ako je L1 istina, tada je laž b) ako je L1 laž, tada je istina /Možemo pretpostaviti bilo što ako je laž ondanije istina, i obratno. Dakle iz a) i b) slijedi: (a`) ako je L1 istina, onda nije istina(b`) ako je L1 laž, onda nije laž Ako rečenice impliciraju vlastitu negaciju, tada možemo zaključiti negacijski! G L1 nije istina niti laž. /ParadoksLažljivac?

  7. G L1 nije istina niti laž. p ۷¬p princip bivalencije/zakon isključenja trećeg/ Moraš prestati tući svoju ženu. /Ako nikada ne tuče svoju ženu, rečenica nije istinita, to što se kaže je laž.Ili, kaže kako nije prestao tuči ženu a trebao bi, a to dokazuje kako je još uvijek tuče, dakleistina je./ /Imamo nepogrješivu predodžbu o tome kako stvari u svijetu moraju biti: točne ili netočne, istina ili laž. Neke rečenice, kao što su pitanja i naredbe, nisu predviđene da reprezentiraju svijet, dakle nije upitno jesu li ispravne ili ne./

  8. Primjer semantičkog propusta: Ovaj slon se sprema za napad (kada ne vidimo nikakvog slona) Ovaj slon se ne sprema za napad. /Je li ova rečenicaistinita? L1 nije niti istina niti laž. /Da bi ta rečenica mogla predstavljati stvari u svijetu, mora referirati na slona. Budući da ne referira, računamo je kao semantički propust, i računa se da nije niti istina niti laž./

  9. 5.3 Osnovanost i činjenica /Semantički propust u L1 počinje od ideje da istinitost rečenice mora biti temeljena na nečemu izvan rečenice same./ Primjer kako objasniti ”istinu” – niža razina: Možeš nazvati rečenicu istinitom akko si spreman to dokazati. Snijeg je bijele boje. – T Složeniji slučaj - manje direktna ovisnost o činjenici u VS – viša razina: (1) Snijeg je bijel. – T (2) Je li (1) istina ovisi o tome je li ili nije Snijeg je bijel istina. (3) Je li (2) istina ovisi o tome je li ili nije snijeg bijele boje. - Dakle, je li ili nije (1) istina, ovisi u jednom koraku, je li ili nije snijeg bijele boje.

  10. (ne)uključenost istine od temelja I: (S2) (S1) je istina(S3) (S2) je istina(S4) (S3) je istina ... Pitanje: o čemu ovisi smislenost ovoga niza? Snijeg je bijel – imamo početni temelj (S1) (S4) je istina – cirkularna istinitost ⇒ nije istina/nije laž G (L1 nije istina niti laž) ⇒ L1 je neutemeljen

  11. (ne)uključenost istine od temelja II: T1 T1 je istina. Rečenica koja kaže da je istinita sama po sebi. Ima li temelj? cirkularna istinitost ⇒ nije istina/nije laž + neutemeljenost G (L1 nije istina niti laž) ⇒ L1 je neosnovan : braniti G da nije istina niti laž. Je li to paradox!?

  12. 5.4Pojačani lažljivac G kaže da L1 nije istina niti laž i time podržava paradoks. G ⇒ L1 nije laž. ⇒ L1 negira samog sebe. L1 L1 nije laž. L1 je istina ⇒ L1 je laž. (kontradikcija) G nije u mogućnosti izbjeći paradoksalnu rečenicu: LG LG je laž ili pak nije niti istina niti laž. L2 L2 nije istina. Pretpostavimo da: L2 je istinita rečenica. ⇒ L2 nije istina. Pretpostavimo da: L2 nije istinita rečenica. ⇒ L2 je istina. : ako je L2 istina, onda je laž; i ako je laž onda je istina. ⇒ G G´ L2 nije niti istina i nije niti laž.  - G´ nam treba omogućiti da dođemo do L2 koje je i istina i laž. - Kao i G, G´ implicira direktno da L2 nije istina – paradoks (pojačana laž)

  13. 5.5Razine i istina • Pravila koja podržavaju konkluziju iz L1 i L2 : • ako je rečenica istinita, tada jest onako kako se u rečenici tvrdi; • ako stvari jesu onakve kako se u rečenici tvrdi, tada je rečenica istinita. • T q je istina akko p • :Snijeg je bijel je istina akko je snijeg bijele boje. • (*) L2 je istina akko L2 nije istina. Paradoks? • Hijerarhija: • To što si upravo rekao nije istina. • znamo što je rečeno ali ne znamo na što se odnosi. • Niža razina T: Snijeg je bijel • Viša razina T: Ono što će reći M. S. je istina

  14. 5.6Samoreferencija – krivac? (A) (kaže ∝ u ponedjeljak): sve što će ß reći u utorak je istina. (B) (kaže ß u utorak): ništa što je ∝ rekla u ponedjeljak nije istina. Lažljivac!? • Pretpostavimo: • (B) Istina je → ∝ je rekla istinu u ponedjeljak. • Nije istina → sve što će ß reći u utorak nije istina → B nije istina. • K: ako je B istina, onda B nije istina. • Lažljivac!? • Samoreferencije nema, ali postoji cirkularnost. • Proširimo: • (C) (kaže y u utorak): ništa što je ∝ rekla u ponedjeljak nije istina. • Samoreferencija → Indeks istinitosti → Hijerarhija

  15. 5.7Indeksikalnost Samo sudovi mogu biti istiniti ili lažni. Pojačani lažljivac: L2* L2* ne izražava istinu Indeksikalnost? Rečenica napisana na ploči u prostoriji 101 ne izražava istinu. Kada je tvrdnja!? Jezik → Okolnosti

  16. 5.8Cirkularna indeksikalnost VCP – Vicious Circle Principle Niti jedna cjelina ne može sadržavati dijelove koje je moguće potpuno specificirati u terminima nje same. Sve što si rekao na radiju je glupost. U skupu tvrdnji. L1+ L2+ je laž Element cjeline? Ideja indeksikalnosti → pitanje okolnosti

  17. 5.9Usporedba Russellovog paradoksa i paradoksa lažljivca Razlike Russellov paradoks – iz logičkih pojmova (skupovi) Lažljivac – iz semantičkih pojmova (istina) • Sličnosti • Svojstvo ne vrijediti za sebe samoga vrijedi za sebe samoga akko ne vrijedi za sebe samoga. • I paradoks skupova i paradoks lažljivca uključuju samoreferentnost. • Sličnost u strukturi. • Hijerarhija. • Russell istovjetnost temelji na tvrdnji da oba proizlaze iz kršenja VCP-a.

  18. Hvala na pozornosti!

More Related