1 / 27

Kurtasinovic Suanita Trtovac Jasmina Muric Edina

Kurtasinovic Suanita Trtovac Jasmina Muric Edina. KOGNITIVNE TEORIJE. Kognitivna psihologija je znanost koja je usmerena na otkrivanje kog.procesa,koji se nalaze u osnovi ponasanja. Sama rec KOGNITIVNO potice od engleske reci COGNITION - spoznaja.

ulema
Download Presentation

Kurtasinovic Suanita Trtovac Jasmina Muric Edina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kurtasinovic SuanitaTrtovac JasminaMuric Edina KOGNITIVNE TEORIJE

  2. Kognitivna psihologija je znanost koja je usmerena na otkrivanje kog.procesa,koji se nalaze u osnovi ponasanja. • Sama rec KOGNITIVNO potice od engleske reci COGNITION - spoznaja.

  3. Kognitivna psihologija se razvila kao odvojeno podrucje unutar discipline u kasnim ’50 I ranim ’60 godinama. Razvila se kao jedna od znacajnih aspekata interdisciplinarnog predmeta kog.nauke,koja pokusava uklopiti raspon istrazivackih pristupa o misaonim I mentalnim procesima.

  4. Kognitivna psihologija se radikalno razlikuje od prethodno psiholoskih pristupa na dva kljucna uvida: • Ona prihvata upotrebu naucne metode,a odbacuje introspekciju kao valjanu metudu istrazivanja za razliku od fenomenoloskih metoda poput Frojdove psihologije. • Ona pretpostavlja postojanje unutrasnjih mentalnih stanja za razliku od bihejvioralne psihologije.

  5. Sire znacenje kognicije • Kognitivni procesi su svi oni procesi koji dovode do saznanja sveta oko nas. U te procese ubrajamo : opazanje, pamcenje, jezik misljenje.

  6. Sire znacenje kognicije

  7. Bihejvioristicki psiholozi ne govore o osecajima I opazajima, vec o reagovanjima na draz. • A fenomenoloski psiholozi tvrde da ponasanje ne zavisi od samih spoljasnjih drazi, vec na nacin kako ih organizam opaza. • Cilj bihejviorista je da ispitaju zakone ponasanja,vezu izmedju odredjenih situacija i ponasanja.

  8. Uze znacenje kognicije • Kod ljudi ,,misljenje’’ moze da ima dva znacenja: b)OPAZANJE, UVIDJANJE ODNOSA ( RELACIJA ) Spirmanov pojam opste inteligencije bio je vezan za ’’ izvodjenje’’ odnosa izmedju ,,korelata’’ ili nalazenja ,,korelata’’ koji su u zadatom odnosu sa vec poznatim. Kelerov pojam uvidjanja odnosi se na uvidjanje odnosa. a)KORISCENJE SIMBOLA. Za coveka se kaze da misli dok ne kontaktira sa spoljasnjim svetom, kada se ’’ povuce u svoje misli’’. Te misli mogu imati vid secanja, imaginacije, planiranja buducnosti.

  9. Uslovna draz asocijativnim putem izaziva predstavu bezuslovne drazi, a ova na urodjen,refleksivan nacin izaziva reakciju koju nazivamo USLOVNA REAKCIJA Predstava se javlja automatski, cesto asocijativnim mehanizmom: uslovna draz je asocijativnim putem izazvala predstavu bezuslovne drazi, a ova je opet automatski izazvala reakciju. Nigde tu nema opazanja ili shvatanja. POSEDOVANJE PREDSTAVA JESTE VEOMA ZNACAJNO FILOGENETSKO DOSTIGNUCE, KOJE ZNACAJNO PROSIRUJE ADAPTIVNE SPOSOBNOSTI ORGANIZMA. • Kognitivna teorija uslovljavanja zamislja taj proces na sledeci nacin :

  10. Razlika izmedju asocijacije I misljenja • Dve ideje date naporedo( u dodiru) nisu isto i svest o njihovom odnosu • Za asocijacije ideja kaze se da se javljaju u svesti spontano, automatski, bez nase namere ili nekog plana ili cilja • Misao obuhvata odnos izmedju ideja datih istovremeno ili u sukcesiji

  11. Jedna ilustracija • Primer koji treba da ukaze na razliku izmedju istovremene datosti izvesnih sadrzaja i misaonog shvatanja, odnosno izmedju tih datosti

  12. Predpostavimo da predavac na predavanjima nosi jedno odelo, ali stalno menja dve masne, jednu tamnu ,jednu svetlu, a po nekad na predavanjima brzo prica, a ponekad sporo.Studenti opazaju kako je on obucen i kako on izlaze gradivo.To su datosti u vremenskom i prostornom dodiru.Kada bi govorio brzo on bi stavljao svetlu masnu, a kada bi govorio sporo tamnu masnu. Za studenta koji je ovu pravilnost uocio, mogli bi smo da kazemo da je uocio odredjeni odnos izmedju perceptivnih datosti.

  13. Druga ilustracija:sloboda i vodjenje asocijacije Kod slobodnih asocijacija subjekat dobija instrukciju da na rec-draz odgovori prvom reci koja mu padne na pamet bez ikakve kontrole, plana. Fjord je tvrdio da te asocijacije i nisu sasvim slobodne, vec da i njma upravljaju izvesni psihicki procesi,nesvesni Kod vodjenih asocijacija ispitanici dobijaju zadatak da na datu rec-draz odgovore nekom recju koja stoji u odredjenom odnosu sa zadatom reci. Subjekat treba da traga u svom pamcenju za odredjenom recju,a to traganje rukovodjeno je odredjenim odnosom.

  14. Kritika asocajacionizma od strane gestalt-psihologa • Gestalti su kritikovali opsti pristup psiholoskoj nauci koji su asocijacionisti zastupali: TRAGANJE ZA OSNOVNIM ELEMENTIMA • SVODJENJE ASOSIJACIJA PO SLICNOSTI NA ASOCIJACIJE PO DODIRU

  15. Ta kritika se zasniva na sledecim argumentima • Asocijacionisti su tvrdili da su dve ideje slicne kada imaju neke zajednicke elemente • Gestalti odgovaraju: isti elementi u dve razlicite celine izgledaju razlocito

  16. Torndajkovim eksperimentom zivotinje su ucile resavanje problema postupno,posle puno pokusaja i pogresaka • Keler je na svom eksperimentu zakljucio da majmuni sa razumevanjem resavaju problem, oni imaju uvid ili uvidjanje u odnose u situaciji Ovo uvidjanje moze biti transver starog iskustva

  17. TOLMAN • Izgradio je prvu kognitivnu bihejvioristicku teoriju ucenja kod zivotinja. • Poceo je da uvodi mentalisticke pojmove, ali ih je definisao operacionalno na osnovu spoljasnjih S I R varijabli. • Najvazniji teoriski pojmovi bili su mu ocekivanje I kognitivna mapa

  18. POJAM OCEKIVANJE se odnosi na sled dogadjaja kao u klasicnom I instrumentalnom ucenju. • KOGNITIVNA MAPA se odnosi na kogniciju prostornih odnosa, na postojanje nekog pregleda prostorne situacije uz znanje na kojeme mestu se nalazi cilj.

  19. Tolmanova teorija je imala opsti znacaj time sto je tvrdila da se nijedna zivotinja ne moze objasniti cisto asocijativnim principima,narocito ne neka slozenija ponasanja.

  20. Dajman I Burghard: sta je kognicija zivotinja? • Dojman i Burghard smatraju da kognicija ljudi ima sledeca znacenja: 2. O kogniciji govorimo kada su u pitanju radnje koje ne mogu biti objasnjene spoljasnjim drazima 1.Voljno, namerno,svesno razmatranje jedne teme , obicno uz upotrebu jezika ( ,,govor za sebe’’ )

  21. Kognicija kod zivotinja se mora shvatiti u ogranicenijem smislu,nego sto je to slucaj kod ljudi. • Kognicija se nikako ne odnosi na misljenje u obicnom smislu te reci,vec u upotrebi unut.reprezentacije ili koda kao osnove za akciju.

  22. Pod unut.reprezentacijom se podrazumeva oblik u kome se informacija drzi u pamcenju. • Unut.reprezentacija se moze odnositi na razlicite sadrzaje, na relacije izmedju predmeta,na pojedina svojstva predmeta.

  23. Kognicija kod ljudi • Kognitivni procesi ljudi su mnogo slozeniji nego kod zivotinja. • Kant je pokusao da sistematizuje kategorije ljudskog ponasanja. • On je iz logicke sistematizacije sudova izveo osnovne kategorije razuma,npr: jedno,mnogo,sve,supstancija-nemogucnost itd.

  24. Pijazeova razvojna epistemologija • Razvojni psiholog Zan Pijaze je preuzeo zadatak da opise kognitivni razvoj coveka,da opise kroz koje sve faze prolazi deciji um dok na kraju ne usvoji sve pojmove I kategorije odraslog ,intelektualno razvijenog coveka.

  25. Zakljucak • Mozemo zakljuciti da kognicija oznacava SPOZNAJU,tj.mentalne procese koje isticu ponasanje. • Kognicija se razlikuje kod ljudi I kod zivotinja. • Kod zivotinja kognicija se odnosi u upotrebi unut.reprezentacije ili koda kao osnove za akciju, a kod ljudi su kog.procesi mnogo slozeniji.

  26. LITERATURA • Radonjic, S. (1999) Psihologija ucenja 1, Zavod za udzbenike I nastavna sredstva, Beograd • http:/1hr.wikipedia.org/wiki/kognitivna-psihologija • Radonjic, S. (1999) Kognitivna psihologija Zavod za udzbenike I nastavna sredstva, Beograd • Dejvid Krec,Ricard Krecfild (1976) Elementi psihologije,Naucna knjiga, Beograd

More Related