Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu “ Orlovi rano lete” Branko Ćopić

Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu “ Orlovi rano lete” Branko Ćopić

"Orlovi rano lete” - humoristički intonirano sa blagom ideološkom notom

Prvi dio romana odiše svježinom, a drugi dio težinom života i tugom.. Pisac u nekoliko poteza oslikava komičnu situaciju. Cilj ovog rada - ukazivanje kako je humor bio i ostao jedan od glavnih temelja onoga što je stvarao Branko Ćopić.

Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu „ Orlovi rano lete“ Branko Ćopić • Nestašluci • Đački život • Najveća radost pripovijedanja, tj. smijeh • Dobrodušan, životvoran i bodar • Komične slike • Stric

Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu „ Orlovi rano lete“ Branko Ćopić • Zbog Dunava, đavo ga odnio i Dunav! Kazao sam da se Dunav uliva u Jadransko more, a kad učitelj skoči: „ Evo ti, veli, Jadranskog mora, ispruži dobro dlan! “ Opali mi dvije vruće, pa će opet: „ Deder sad, gdje se uliva Dunav?“ • A šta ti? • A ja: ne uliva se, kažem, nigdje. „ Kako, nigdje?“- izbeči se on. – Lijepo, velim, ponire pod zemlju kao onaj potočić u Prokinom gaju. Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu „ Orlovi rano lete“ Branko Ćopić

Vidi mu samo nosa kao paprika! • Lakoća da stvori humorističan, a opet realan svijet • Jasna slika opisa

Ćopić narode"ne dijeli” - ne odvaja • Ugrađuje pučki humor • Komičan primjer tuge za učiteljicom

Dragi bože, i sveti Nikola, i sveti Pankracije, i sveti Akakije, dovedite u razred našu staru učiteljicu , gospođicu Lanu, a ovog papriku nosite kud znate … sveti Petre, i sveti Luka, i svete Časne Virige, i sveti Petko, i sveta Stonogorice, nosite ovog svetog Papriku kud god znate, a vratite nam našu Lanu, makar i bosu, amin! … pih, baš su mi i to neki sveci! Da oni mene nešto zamole , na primjer da se igramo „trule kobile“ ili šta drugo , ja bi odmah skočio.

Opisuje dane okupacije u narodnoslobodilačkom ratu • Mentaliteta bosanske Krajine • Autobiografski momenat • Upliće svoja najranija sjećanja dječjeg života • Prokin gaj i „odmetništvo“ • Njegova bliskost s junacima se osjeti u svakom retku

Uz put, vraćajući se iz gaja, dogovorili su se koga će, od bijenih đaka, primiti u družinu. Curice nikako! – svečano izjavi Stric i ratoborno namače na čelo svoj otrcani slamati šešir.A zašto?Sve će izbrbljati, istorokati, znam ja njih…

Đačko bježanje iz škole i logorovanje nije predstavio kao nevaljalstvo • Nastojanja da se osamostale i pokažu svoju ličnost • Mladenački otpor • Spontani i mnogi drugi njihovi postupci • Veselo, dinamično društvo u akciji • Niz zanimljivih zgoda i nezgoda

Djevojčica Lunja Lunja je stigla u školu, ozbiljna, stisnutih usana, a čim je učitelj ušao u razred, ona ustade sa svog mjesta i priđe katedri. Šta je? – zlovoljno promrsi učitelj i ne gledajući je. Hoću da dobijem batine. Učitelj se trže, zatrepta i nevjerujući da je dobro čuo, naheri glavu i zakloni uho dlanom. Šta kažeš, ponovi! Šta si ti to rekla? Hoću da me istučete, batine da dobijem! – glasnije ponovi Lunja. Učitelj Paprika pogleda je najprije uplašeno, pa zabezeknuto, zatim razroko kao da mu je muva sjela na nos, a onda se zabaci natrag, na naslon stolice, rupi rukama po stolu i luđački stade da se smije. Aoa – ha – ha- ha, hoće djevojčica batine! Aha – ha – ha. • Slika fali

Igra i prvo pravo ratovanje • Prokin gaj • Roditeljski prepad i ljutnja • Teški trenutci • Upliće se humor • Partizanska radionica Lazara Mačka seli se u Prokin gaj u šumu Ćulumaču • Najdraže i najljepše je lakoća da obogati taj svijet humorom • Prepadi - bombardovanje i logorovanje neprijateljske vojske • Izazov na otpor • Sve teško i ružno Ćopić ublažava humorom

Dok je Lazar žurio, spoticao se i pipao kroz šumu, Stric je neko vrijeme marljivo kukao, a kad se pucketanje suvih grana udalji, on nešto dosjeti, pa stade iza svega glasa da tuli oponašanjući vučije zavijanje: • Auuuu! av-av-auuu! Pri kraju Gaja, na onoj strani kud se izgubio Mačak, začu se neki lom i kreštanje. Strice se prosto zavli od smijeha…

Ljepota • Mlade fizičke snage i težina obaveza

Mačak iskosa pogleda Lunju. • Sad smo gotovi, ona će sve ispričati. Znam ja kako se djevojčice rastorokaju. Lunja ga prijekorno pogleda i tužno reče. • Zbog vas ja sam po razredu sve porušila, naljutila učitelja i onda skočila kroz prozor, a vi sad tako. Kad kažete da se ćuti, ja ću ćutati, pa makar mi u njedra stavili miša. Kada Lunja ispriča sve šta joj se tog jutra dogodilo u školi, Jovanče ozbiljno reče: • Lazare sad joj možemo vjerovati, i ona je naša. • Hajde, de? – složi se Mačak. – a šta ćemo u logoru kazati ostalim kad nas vide da ovako utroje dolazimo? - reći ćemo da nam je Lunja povjerila šta će jutros u školi zakuvati, pa smo išli i ljeskar blizu šume da je dočekamo.

Zajedničke odlike likova koje su uslovili ista sredina, uzajamni utjecaji i kolektivni poduhvati. Ipak, svaki od njih se odlikuje nečim neponovljivim, po čemu se može uvijek prepoznati. Jovanče Stric Lazar Mačak Nikolica Lunja

Najcjelovitiji lik je Lijan, seoski poljar • Dobra duša • Progonjen • Njegov humor - štit • Čovjekoljubljiv i dobričina • Seoski kuhar • Bdi nad dječacima • Veličina čovjeka čini srce • Mnogostruka vezanost • Glavni junak

Jovanče; Podaj Mačku da ti popravi i okuje žutim limom. Lija Poljar; Kuda li tandrču ove krntije? … Stric; Đavo je pojeo, trese me koda sam vreća, a ne pokojnik! U-uh, kako peče, kao živa vatra. Lunja; neka mu gleda njegova debela Marica. Poljar Lijan; geguckao kroz jedan šumarak nasuprot Golog brda i pričao sam sa sobom, jer mu se nije razgovaralo s praznom flašom. Da je bila puna, hajde de, još bi se od nje i moglo čuti nešto pametno, a ovako – virneš unutra kao u neki prazan zeleni bunar, a odozgo kao da neko šapne: Hu, nema ništa, natrag veselje…

Stric Lijan - najbitniji nosilaca piščevog humoraDosjetke i dovitljivost Sukob sa novim shvatanjem izvlači snalažljivošću i šalama

Junaštvo i bezazlenost • Nenadanim obrtima stvara komične situacije • Humoristična nit • Optimistično raspoloženje • Humor – rijedak dar • Čarobno i ljekovito - melem za dušu • Humor ga stavlja u najveći ravan i sa svjetskim književnicima

Humorista i dijete sličnim očima gledaju svijet, ništa im nije dovoljno ozbiljno. Dijete ne poznaje, a humorista ne priznaje pravila života koja su ljudi davno izmislili da se o njih sapliću.Ljudi bez sluha za humor, ustvari su strašno osiromašeni za vedru dimenziju života. M. A.

Hvala na pažnji. Erna Mušić

Humor u prirodi i mentalitetu junaka u djelu “ Orlovi rano lete” Branko Ćopić