ZAKLJUČAK

1. ZAKLJUČAK Vježbe posredni zaključak

2. POSREDNI ZAKLJUČAK • Što je posredni zaključak? • zaključak koji je izveden iz dvije ili više premisa • Što je kategorički silogizam • onaj u kojem su premise i konkluzija kategorički* sudovi • Koji su elementi kategoričkog silogizma • premise, konkluzija, veći, manji i srednji pojam • Koje su figure (likovi) kategoričkog silogizma I.figura II.figura III.figura IV.figura MP PM MP PM SMSMMSMS SP SP SP SP • Po čemu se razlikuju figure kategoričkog silogizma • po položaju srednjeg pojma M • Može li biti više od tri pojma u kategoričkom silogizmu • ne može • Koja je uloga srednjeg pojma u odnosu prema konkluziji u kat. silogizmu • ima posredujući ulogu između većeg i manjeg pojma • Koje su figure kat. silogizma bile poznate Aristotelu • prve tri figure • Prema kojem kriteriju Aristotel razlikuje figure kat. silogizma • prema opsegovnoj širini pojmova tako da je veći pojam sadržavao srednji, a srednji manji * kategoričan - (od grč. κατηγόρικος = potvrdan), bezuvjetna tvrdnja ili dokazivanje. Kategorično kao suprotno od hipotetično.

3. Figure silogizma – koje su savršene? MPPMMPPM SMSMMSMS SPSPSPSP • Silogizmi mogu imati različit oblik i zato različit oblik savršenstva. O čemu ovisi to savršenstvo? • Savršenstvo silogizma ovisi od jasnoće kojom konkluzija slijedi iz premisa: • Ako je konkluzija univerzalna ili partikularna, koja je vrednija? • Univerzalna • Ako je konkluzija afirmativna ili negativna, koja je vrednija? • afirmativna • Što je sredstvo zaključivanja, odnosno o čemu ovisi zaključivanje u silogizmu? • mjesto srednjeg pojma jer je on sredstvo zaključivanja

4. Zašto ima samo 19 dopuštenih modusa? Što umanjuje broj od 64 teorijski moguća načina zaključivanja? Ovaj broj zaključivanja umanjuju opća pravila koja vrijede za sve figure i posebna pravila koja vrijede za svaku pojedinu figuru. Preostat će tzv. dopuštene kombinacije a kojih ima u tradicionalnoj logici 19. U suvremenoj logici ima ih 15.

5. Opća pravila silogizma(vrijede za sve figure) a) Pravila za srednji pojam (M) i krajnje pojmove (S P): 1. Srednji pojam M mora biti raspodijeljen bar u jednoj premisi, tj. mora biti upotrijebljen u cijelom opsegu. 2. Krajnji pojam (S ili P) koji nije raspodijeljen u premisi ne može biti raspodijeljen ni u konkluziji. b) Pravila za premise (kvantitet i kvalitet): 3.Bar jedna premisa mora biti afirmativna, iz dvije negativne premise ne slijedi ništa 4. Bar jedna premisa mora bitiuniverzalna, iz dvije partikularne premise ne slijedi ništa 5. Ako je prva premisa partikularna, druga ne smije biti negativna. c) Pravila za konkluziju: 6. Iz dviju afirmativnih premisa slijedi afirmativna konkluzija. 7. Ako je jedna premisa negativna, i konkluzija je negativna. 8. Ako je jedna premisa partikularna, i konkluzija je partikularna. Pravila 7. i 8. mogu se sažeti u jedno: konkluzija se povodi za »lošijom« ili »slabijom« premisom

6. Pravilaskraćeni oblik • Svaka figura ima barem jednu univerzalnu premisu a e • Svaka figura ima barem jednu afirmativnu premisu a i • Svaka figura s jednom partikularnom premisom ima partikularnu konkluziju i o :: i o • Svaka figura s jednom negativnom premisom ima negativnu konkluziju e o :: e o

7. modusi –koliko ih ima? mogući parovi premisa za svaku figuru: I. figura MP a a a a i i i i e e e e o o o o SM a i e o a i e o a i e o a i e o To je 16 načina (modusa) u kojem se mogu naći premise u prvoj figuri. II. figura PM a a a a i i i i e e e e o o o o SM a i e o a i e o a i e o a i e o To je 16 načina (modusa) u kojem se mogu naći premise u drugoj figuri. III. figura MP a a a a i i i i e e e e o o o o MS a i e o a i e o a i e o a i e o To je 16 načina (modusa) u kojem se mogu naći premise u trećoj figuri. IV. figura PM a a a a i i i i e e e e o o o o MS a i e o a i e o a i e o a i e o To je 16 načina (modusa) u kojem se mogu naći premise u četvrtoj figuri. Dakle: ukupno ima 64 načina (modusa) zaključivanja (teoretski).

8. Posebna pravila silogizma(vrijede za određene figure) Primjenom općih pravila broj zaključivanja smanjen je na 32. No, uvođenjem posebnih pravila broj dopuštenih načina (modusa) sveden je na 19. Kako glase mnemonički nazivi za dopuštene moduse po figurama? Barbara, Celarent, Darii, Ferioqueprioris; Cesare, Camestres, Festino, Baroco secundae; Tertia, Darapti, Disamis, Datisi, Felapton, Bocardo, Ferison, habet:Quartainsuper addit Bramantip, Camenes, Dimaris, Fesapo, Fresison.

9. Zadatak • U primjeru označi veći (P), srednji (M) i manji pojam (S): Svi su književnici umjetnici. Svi su pjesnici književnici. Svi su pjesnici umjetnici. P: umjetnici S: pjesnici M:književnici

10. Dopunite silogizme*, odredite figuru i mnemonik modusa P: Svaki automobil u prometu mora biti registriran. a P: Svaki stari automobil je automobil u prometua K: Svaki stari automobil mora biti registriran. a 1. figura - Barbara P: Svi veliki kamioni prevoze velike terete. a P: Svi tegljači su veliki kamioni.a K: Svi tegljači prevoze velike terete a 1. figura - Barbara P: Nijedan trokut nije kvadrat. e P: Svaki pravokutni trokut je trokut.a K: Nijedan pravokutni trokut nije kvadrat. e 1. figura - Celarent P: Svi su ljudi društvena bića. a P: Neki mesožderi su ljudi.i K: Neki mesožderi su društvena bića. i 1. figura - Darii * dopunjeni dijelovi su obojeni drugom bojom

11. Neki ljudi znaju plivati. i Svi su ljudi sisavci a Neki sisavci znaju plivati. i 3.figura - Disamis Neki zaljubljenici u tehniku ne uče matematiku. o Svaki zaljubljenik u tehniku želi studirati tehniku. a Neki koji žele studirati tehniku ne uče matematiku. o 3.figura - Bocardo Svi građevinari vole umjetnost. a Neki zidari su građevinari. i Neki zidari vole umjetnost. i 1.figura - Darii Nijedan liječnik ne liječi otrovima. e Neki su ljudi liječnici. i Neki ljudi ne liječe otrovima. o 1.figura - Ferio Nijedan lijek nije otrov. e Neki su otrovi opasne tvari. i Neke opasne tvari nisu lijekovi o 4.figura - Fresison Svi lovci su zaštitari prirode. a Neki neodgovorni ljudi su lovci. i Neki neodgovorni ljudi su zaštitari prirode. i 1.figura - Darii Sve su domaće životinje korisne. a Neke su domaće životinje krave. i Neke krave su korisne. i 3.figura - Datisi

12. Neke biljke su jestive. i *Sve su biljke živa bića. a Neka su živa bića jestiva. i 3.figura - Disamis Nijedan maratonac ne trči 100 km na sat. e *Svi su maratonci sposobni voziti automobil. a Neki koji su sposobni voziti automobil ne trče 100 km na sat. o 3.figura - Felapton *Svaki glumac voli glumiti Hamleta. a Svaki glumac voli umjetnost. a Neki koji vole umjetnost vole glumiti Hamleta. i 3.figura - Darapti Svaka harmonijska glazba pobuđuje doživljaj ugode. a *Svaka simfonijska glazba je harmonijska glazba a Svaka simfonijska glazba pobuđuje doživljaj ugode. a 1.figura - Barbara Svaka je znanost stvaralački čin. a Svaki stvaralački čin je ljudsko bogatstvo. a *Neke su ljudska bogatstava znanost. i 4.figura - Bramantip *Svi koji umjetnički oblikuju jezik su stvaraoci. a Svi književnici umjetnički oblikuju jezik. a Svi su književnici stvaraoci. a 1.figura - Barbara Nijedan planinar nije nedruželjubiv. e Svi su sebičnjaci nedruželjubivi. a *Nijedan sebičnjak nije planinar. e 2.figura - Cesare Svaki je pitomi pas čovjekov prijatelj. a *Nijedan divlji pas nije čovjekov prijatelj. e Nijedan divlji pas nije pitomi pas. e 2.figura - Camestres