1 / 22

dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju . FF zvujic@ffzg.hr

Oblikovanje izložaba: pogled iz perspektive muzealaca (skraćena verzija). dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju . FF zvujic@ffzg.hr. Slavonski Brod, 1.04.2011. I zložba predstavlja djelo funkcionalnog dizajna s ciljem

tommy
Download Presentation

dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju . FF zvujic@ffzg.hr

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Oblikovanje izložaba: pogled iz perspektive muzealaca (skraćena verzija) dr.sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju. FF zvujic@ffzg.hr Slavonski Brod, 1.04.2011.

  2. Izložba predstavlja djelo funkcionalnog dizajna s ciljem • obavljanja specifičnog zadatka – prezentiranja određene • poruke, omogućavanja određenog iskustva, obrazovanja u neformalnom okolišu itd.

  3. Izložba je uvijek zbroj vrijednosti izložbe kao cjelovitog oblika/proizvoda(kulturne/umjetničke kreacije) + vrijednosti sadržaja i prezentacije njene poruke DIZAJNER KUSTOS, MUZEJSKI PEDAGOG, INFORMATIČAR itd.

  4. Prednosti i ograničenja komuniciranja izložbama

  5. Prednosti komuniciranja izložbom • - omogućava susret između posjetitelja i trodimenzionalnog /dvodimenzionalnog izloška - pruža osjećaj prostornosti, kretanja (obilaženje oko predmeta) - u ljudskoj je dimenziji - može i treba poticati korištenje svih osjeta - najčešće udružuje različite medije u ostvarenju cilja(muzej kao primjer multimedije) -omogućava istovremenu nazočnost različitih pristupa/pogleda

  6. Ograničenja komuniciranja izložbom • - složen postupak, ponekad i skup (rješenje zidova, podova, stropova, osvjetljenja;izrada izložbenih vitrina, fotografija, audio-vizualnog materijala itd.) - zahtijeva određeno vrijeme i prostor (ljudi najvažniji!!!) - jednokratan i neponovljiv čin - što je izložba veća, to su posjetitelji umorniji / zamoreniji (ubrzavanje razgledavanja prema kraju) - fizička ograničenja ljudskog bića (moguće mentalne barijere)

  7. Izložba dalje... • - Postupak pripreme izložbe - Glavni elementi izložbe: Orijentacija Osvjetljenje/ Boja Odnos prema predmetima Grafički i ostali pomoćni materijal / Legende

  8. Postupak pripreme izložbe (Zelenim obojano – dionice koje moramo proći neovisno o veličini izložbe) • 1. Prepoznavanje potrebe za izložbom • 2. Početni prijedlog • 3. Studija izvedivosti • 4. Uzimanje u obzir studije izvedivosti • 5. Daljnje istraživanje • 6. Formuliranje konceptualnog plana i početni odabir predmeta • 7. Konzerviranje • 8. Priprema plana/izvještaja …………………………………………………………………………

  9. Postupak pripreme izložbe • 9. Oblikovanje izložbe • (grupiranje prostora, rješavanje orijentacije, muzeografska pomagala; prateći materijal: crteži i modeli) • 10. Formalno odobravanje • 11. Dovršavanje prijedloga • 12. Ugovaranje • 13. Izvedba • 14. Otvaranje, promatranje i održavanje tijekom trajanja

  10. (Konceptualni plan)

  11. ORIJENTACIJA (fizičko i intelektualno orijentiranje i snalaženje u prostoru; logičan odnos jedne prostorne cjeline prema drugoj) 1. FIZIČKA - omogućiti jasnu orijentaciju, na ulazu i pred izlošcima. - predočiti jasnu organizacijsku strukturu izložbe (tlocrti) Vrste: - za publiku koja čita : brošure, letci, signalizacija, - za publiku koja želi doživljaj: upute osoblja - za publiku koja želi ići “po svom”: intuitivnost prostora 2. KONCEPTUALNA O čemu se radi? Kakve to veze ima sa mnom? Kako je organizirano - tematski ili fizički? Koliko će trajati? Kako mogu profitirati ? - jasno naznačiti gdje je što, kad je što i koliko traje! - u sadržajnom smislu mora bitijasno kada se izlazi iz jedne cjeline i ulazi u drugu - usmjeravati na bitno i poticati publiku na kreiranje vlastitih značenja Posjetitelj ne povezuje izloške s drugim izlošcima, nego izloške i vlastita iskustva i znanja!!!

  12. Okoliš izložbe /udaljeni okoliš / bliži okoliš / unutarnji okoliš / okoliš same izložbe/ - ulazni prostor: atraktivan predmet, replika ili model, uvod u temu, plan kako je izložba organizirana i njen cilj, popratni materijal - tijelo izložbe: tako postavljeno i oblikovano da uspije riješiti problem zamora i ubrzavanja ka izlazu - Meltonov učinak (ulaz i izlaz na istom mjestu?);

  13. Osvjetljenje Kao ključni element inscenacije Zadaća: Vidjeti dobro – Zaštititi predmete – dobiti željeni ugođaj

  14. Boja (valna duljina, percipirana kakvoća svjetla) stvara vizualne, psihološke i simboličke efekte - boja pozadine: dio modeodređenog razdoblja (crvena danas u Zgb: Klovićevi dvori, Moderna galerija); uspješna koliko je u inverznoj proporciji sa svojom nametljivošću; bijela ili siva?; boja pozadine utječe na opažanje boje predmeta - simbolizam boja; razlikuje se od kulture do kulture - psihologija: boje doprinose atmosferi (tamne/intimne : svijetle/otvorene)

  15. Predmeti 1 Originalni pojedinačni/ originalni grupirani/ replike/ modeli/ simboli predmeta Identitet predmetaUnatoč isticanju nekih drugih vrijednosti,predmet valja prvo identificirati(pa čak i u slučaju izlaganja predmeta isključivo poradi estetskih vrijednosti) Identitet predmeta spojen je sa zadovoljavanjem dviju potreba : a)da jepredmet vidljivkoliko je to moguće b) da je predmetu pridruženo toliko informacija da bi ga što veći broj posjetitelja mogao identificirati Interpretacija predmeta…uočavanje i osvještavanje značenja drugima……

  16. Predmeti i dalje Psihologija učenja pokazuje kako se zadobiva pažnja pomoću predmeta. Studije su pokazale kako: 1.Veći predmetizadržavaju dužu pažnju 2. Jednako tako duže se promatrajupokretni predmeti 3.Manje poznati,posebni predmeti privlače više 4. Neke vrste predmeta su zanimljivije same po sebi:opasni predmeti, životnjska mladunčad, vrijedni predmeti itd.

  17. Bitno u odnosu na predmete: interakcija-personalizacija-povezivanje prošlog i sadašnjeg Amsterdam: primjer personalizacije u Muzeju otpora

  18. Grafički materijal Pomaže razumijevanju i interpretaciji predmeta; ukazuje na karakteristike koje se teško zapažaju • Fotografije (zamjena za realnost, pomažu kontekstualizaciji) • Ilustracije (mogu efektno prikazati ono što je u prirodi nemoguće vidjeti)/Strip • Grafikoni(tendiraju simbolima i apstrakciji; danas rijetko u uporabi) • - Tlocrti i karte(izuzetno dragocjeni za one s razvijenim prostornim mišljenjem, danas uglavnom doneseni multimedijalno)

  19. Legende • Legende u • izložbenom • okolišu: • - uvodnalegenda • tematska legenda • - legenda uz predmet ili • grupu predmeta HŠM: Primjer loše legende u kojoj je dizajniranje nadvladalo čitljivost informacije

  20. Legende - pravila oblikovanja - veličina slova: ništa manje od 24 točke(24-30) - glavni tekstovi48-60; - dužina reda: 10 – 12 riječi (60-70 znakova) - mjesto postavljanja: dosljedno provedeno, logično (ispod) - standardizirati veličinu legende neovisno o količini informacija i veličini predmeta

  21. Unatoč svoj složenosti i zahtjevnosti • Ne odustajmo od izložaba! • Nametnimo se dizajnerima svojim koncepcijama i znanjem o osnovnim elementima izložbe, o ljudskoj percepciji i metodama i psihologiji učenja! • Ukoliko nemamo dizajnera, upotrijebimo između sebe one najkreativnije za oblikovanje i radimo u grupi zajedno s njima! • Ne zaboravimo da naše znanje o jednom fenomenu nije jedino i da postoje ne samo dodatna znanja, nego i drugačiji stavovi i pogledi – dozvolimo i da oni na izložbi dođu do izražaja! • Vrednujmo sami svoje izložbe – tijekom rada, posebice na kraju! • Ne ljutimo se na kritike, one nisu uperene na nas osobno! • Istražujmo iskustva i mišljenja naših posjetitelja (knjige dojmova, snimke sigurnosnih kamera, razgovor s muzejskim čuvarima), jer izložbe isključivo radimo poradi njih, ne poradi sebe! Hvala na pažnji!

  22. Početni popis literature Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2007, str. 233-236. Belcher, M. Exibitions in museums. Leicester ; London : Leicester University Press, 1992. Budiselić, Gržan P. Boja – glavni element pri postavljanju izložaba. Zagreb: Ff, 2008./diplomska radnja/ http://darhiv.ffzg.hr/secure/00000594/01/740BIBL.pdf Gregurović, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: Ff, 2003. /diplomska radnja/Inv.br. 436B Ovaj prezentacijski materijal moguće je koristiti samo za edukativne svrhe. Sva prava zadržava autor – Žarka Vujić. Zagreb, 2011.

More Related