Money Laundering: Definition, Stages, Effects, and Prevention Measures

1. PRANJE NOVCA

2. Pojam pranja novca • „pranje novca“ - “money laundering“, znači legalizaciju kapitala stečenog kriminalnom djelatnošću • Početak XX vijekau SAD-u

3. • Sprovode se aktivnosti i stvaraju uslovi za legalizaciju protivpravno stečene dobiti, čime se pokriva njeno kriminalno porijeklo • Cilj pranja novca je pretvaranje nezakonito stečenog novca u legalan novac, tj. novac sa pokrićem u legalnom radu ili djelatnostima.

4. Faze “pranja” novca: • faza polaganja (placement) • faza prikrivanja (layering) • faza integracije (integration)

5. Tehnike pranja novca Zajedničke osobine tehnika pranja novca su: – oni koji peru novac moraju da sakriju pravi identitet vlasnika i porijeklo novca, – moraju da zadrže kontrolu na sredstvima i – moraju da promijene oblik sredstava

6. Tehnike pranja novca koje se najčešće koriste su: 1. krijumčarenje protivpravno stečenih sredstava u zemlje sa off-shore centrima 2. “rafinisanje” 3. “štrumfovanje” 4. “prividne” ili fiktivne firme 5. kockarnice 6. lažne fakture 7. mali preduzetnici

7. Institucije koje koriste kriminalci ili "perači novca" • Institucije koje koriste kriminalci ili "perači novca" su: – depozitne institucije, – nebankarske institucije, – nefinansijske institucije, – "vratari“.

8. Efekti pranja novca su: 1. Opadanje legalnog privatnog sektora - ulažu u kompanije koje svoje proizvode mogu da prodaju po cijenama ispod tržišnih; nelojalna konkurencija 2. Uticaj na devizne kurseve i kamatne stope - vrše reinvestiranje sredstava tamo gdje očekuju da neće biti otkriveni a ne tamo gdje očekuju veću stopu povraćaja. Posljedice toga su : povećanje tražnje novca, nestabilnost deviznog kursa , kamatnih stopa, međunarodnih tokova kapitala 3. Smanjenje državnih prihoda i slabljenje kontrole ekonomske politike - izaziva smanjenje prihoda budžeta po osnovu poreza, jer otežava naplatu i zbog toga slabi uticaj države na vođenje ekonomske politike (crno tržište, siva ekonomija)

9. 4. Ugrožavanje programa reformi ili privatizacije - otežava sprovođenje privatizacije, naročito privatizacije državnih preduzeća kod zemalja u razvoju koje nastoje da privuku investicije. U odnosu na legalne investitore, perači novca mogu da ponude veće cijene. 5. Opadanje reputacije države - negativne posljedice po pitanju stranih investicija, jer niko neće da ulaže u takvu zemlju (nelojalna konkurencija, i sl.) 6. Ekonomski poremećaji i nestabilnost - ulažu u neke djelatnosti koje ne moraju biti od značaja za određenu zemlju. Kada izgube korist od tih djelatnosti, napuštaju ih ostavljajući velike gubitke u njima izazivajući ekonomske poremećaje, nezaposlenost i nestabilnost

10. Metode i mjere u spriječavanju pranja novca su: • 1. Prijave o sumnjivim i neuobičajenim transakcijama – predstavljaju jedan od osnovnih sistema za suzbijanje pranja novca i kao takve su ugrađene u pravni okvir tih sistema. Postojanje povratne veze između jedinica za finansijske istrage i izvještajnih institucija je veoma važan uslov za uspješnu borbu protiv pranja novca. • 2. Utvrđivanje identiteta stranke - identitet stranke se najčešće vrši uvidom u lična dokumenta za fizička lica, uz podatke iz sudskog registra za pravna lica. Mogućnost rekonstrukcije pojedinačnih transakcija, te stvorena osnova za dobijanje informacija o potencijalnim izvršiocima krivičnog djela pranja novca. • 3. Kontrola unošenja i iznošenja novca i drugih finansijskih instrumenata u zemlju – ovom metodom omogućava se praćenje novčanih tokova i stvara se slika o veličini i pravcima tih tokova - krijumčarenje. Krijumčarenjem se novac iznosi iz zemlje u kojoj je stečen na ilegalan način koje najčešće imaju stroge propise po pitanju prijave i porijekla novca, pri njegovom ulaganju u finansijski sistem

11. • 4. Privremeno oduzimanje prihoda koji potiču od kriminalne djelatnosti oduzimanja prihoda i oduzimanja imovinske koristi stečene vršenjem krivičnih djela. Osnovne teškoće odnose se na dokazivanje da je osumnjičeni uključen u krivično djelo postoji mogućnost – • 5. Nadzor i interne kontrole u oblasti sprečavanja pranja novca – sastoji se od sprovođenja mjera interne kontrole i nadzora kao oblika eksterne kontrole. Mjerama interne kontole poslovanje, uočavanje nedostataka i preduzimanje koraka za njihovo otklanjanje. omogućava se uvid u • 6. Školovanje, stručno usavršavanje i smjernice u oblasti sprečavanja pranja novca - podrazumijeva školovanje policijskih i drugih nadležnih kadrova kao i eksperata iz oblasti suprotstavljanja pranju novca.

12. • 7. Saradnja i koordinacija na unutrašnjem planu u sprovođenju mjera za sprečavanje pranja novca - podrazumijeva koordinaciju različitih elemenata sistema u pravcu suprotstavljanja pranju novca i poboljšavanju efikasnosti tog sistema, i to između: • Različitih nadležnih organa na operativnom nivou • Nadležnih državnih organa i finansijskog i privrednog sektora • Svih relevantnih subjekata u oblasti suprotstavljanja pranju novca na strateškom nivou. 8. Razvijanje međunarodne saradnje u borbi protiv pranja novca Međunarodno pranje novca se temelji na razlikama finansijskih i bankarskih odredbi u zakonodavstvima pojedinih zemalja. Najznačajnije od Međunarodnih konvencija su: • Radna grupa za finansijsko djelovanje FATF (Financial Action Task Force) (osnovana 1989.) - međudržavno tijelo čiji je cilj razvoj i unapređenje internih državnih i međunarodnih strategija za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Propisala je Četrdeset preporuka o pranju novca • Konvencija UN i Međunarodna konvencija iz Palerma

13. Preporuke finansijskim institucijama za borbu protiv pranja novca su: Finansijske institucije trebaju preduzeti razumne mjere u cilju dobijanja informacija u vezi sa pravim identitetom osobe na čije ime je račun otvoren ili izvršena transakcija, ukoliko postoji sumnja u pogledu toga da li klijenti djeluju u njihovo ime. • Finansijske institucije bi trebale čuvati barem pet godina svu neophodnu evidenciju o transakcijama, kako domaćim, tako i sa inostranim klijentima, kako bi mogle brzo reagovati na zahtjeve za informacijama koje uputi nadležni organ • • Finansijske institucije bi trebale posvetiti posebnu pažnju svim kompleksnim, neobičnim i velikim transakcijama koje nemaju očigledan ekonomski, niti uočljiv zakonski cilj.

14. Globalni efekti pranja novca • Pranje novca i finansiranje terorizma predstavlja globalne probleme, koji imaju povratne efekte na ekonomsku, političku, bezbjednosnu i socijalnu strukturu svake zemlje. • Procjena Međunarodnog monetarnog fonda je da tzv. “bruto kriminalni proizvod” u svijetu iznosi više od 500 milijardi dolara godišnje, a po procjeni Ujedinjenih nacija čak 80% navedenog iznosa ostvaren je trgovinom narkoticima. • Jedan od najpoznatijih uspješnih slučajeva sprečavanja pranje novca jeste akcija pokrenuta protiv Bank of Credit and Commerce International, (BCCI), u Velikoj Britaniji i SAD-u i za koju su američke vlasti ustanovile da je oprala oko 32 miliona dolara.

15. U borbi protiv pranja novca međunarodne standarde uspostavljaju : 1. Ujedinjene Nacije 2. FATF- Financial Action Task Force 3. Bazelski komitet za bankarske supervizije 4. IAIS- Međunarodno udruženje sa superviziju osiguranja i reosiguranja 5. Egmont grupa 6. EU

16. Hvala na pažnji