1 / 61

Paleoekologija

Paleoekologija. ili za “modernija vremena” okolišna (ambijentalna) arheologija ili bioarheologija. Definicija. Grana paleontologije/ biologije koja proučava vezu između organizama geološke prošlosti i okoliša u kojem su živjeli ili

terry
Download Presentation

Paleoekologija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Paleoekologija ili za “modernija vremena” okolišna (ambijentalna) arheologija ili bioarheologija

  2. Definicija • Grana paleontologije/biologije koja proučava vezu između organizama geološke prošlosti i okoliša u kojem su živjeli ili • Grana ekologije koja proučava ekologiju geološke prošlosti

  3. Porijeklo naziva: grč. Palaeo = staro grč. Oikos = dom, grč. Logos = znanost • Znanost o okolišima geološke prošlosti. • Paleookoliše analizira i definira pomoću ostataka organizama koji su živjeli u njima.

  4. Što istražuje paleoekologija? • Objekt istraživanja: fosili i stijene • Fosili: neposredni ostaci ili tzv. Body fossils i tragovi aktivnosti organizama • Stijene: sedimente + metamorfne stijene niskog stupnja metamorfoze

  5. Dobre i loše strane fosila • Autohtonost fosila? • Kako prepoznati da je fosil autohton? • fosili u normalnom položaju • člankoviti fosili su cjeloviti • nema tragova abrazije i fragmentacije • nema sortiranja prema veličini ili obliku • nema orijentacije

  6. Ciljevi paleoekologije • Rekonstrukcija fosilnih okoliša (okoliša taloženja) Kako?

  7. Rekonstrukcija i interpretacija: Kompleksnost paleoekologije Pri rekonstrukcijama morskih okoliša različiti parametri su uključeni: salinitet, temperatura, količina otopljenog kisika, količina nutrijenata (hrane), dubina i gibanje vode. Tako paleoekologija koristi znanja iz Sedimentologije, Stratigrafije i Geokemije

  8. Ciljevi paleoekologije • Prepoznavanje načina života organizama na temelju fosilnih ostataka • Prepoznavanje grupiranja organizama geološke prošlosti temeljem fosilnih zajednica (tko je s kim dijelio paleookoliše)

  9. Ciljevi paleoekologije • Odnos fosilnih organizama prema fosilnim okolišima • Definiranje dugoročnih promjena ili faza mirovanja u evoluciji Biosfere odnosno EKOSISTEMA

  10. Ekosistem • Zajednica organizama i ne-žive tvari u prostoru. • Biogena komponenta: Biljke, Životinje, Mikroorganizami • Abiogena komponenta: tlo, voda (mora i oceani), atmosfera, stijene i minerali

  11. Način rada: • Analiza • PRIKAZ REZULTATA • Simulacija • Interpretacija

  12. Analiza • Taksonomska određivanje (stupanj očuvanosti), sedimetološke analize,

  13. Geokemijska Analiza

  14. Rezultati

  15. Simulacija

  16. Interpretacija

  17. Grane paleoekologije • Paleoautoekologija • Paleosinekologija • Ihnologija • Paleobiogeografija

  18. Paleoautoekologija Temelji se na Aktuopaleontologija = Uniformatizam Osnivač: Derek V. Ager (Principles of Paleoecology, 1963) Multidisciplinarnost: pri prepoznavanju načina života i ponašanja pojedinih organizama geološke prošlosti

  19. Taksonomski uniformatizam 1. Srodnici 2. Moderni “analogni organizmi ili organi”: nemaju zajedničko porijeklo, ali dijele zajedničke osobine

  20. Moderni homologni organizmi ili organi (zajedničko porijeklo, različiti izgled, funkcioniranje..)

  21. Na slici koji par predstavlja homologni par, a koji analogni?

  22. Koji su to udovi? Kojim organizmima pripadaju?

  23. Grane paleoekologije • Paleoautoekologija • Paleosinekologija • Ihnologija • Paleobiogeografija

  24. Zajednišnapaleoekologija: Paleosinekologija Osnivači: Derek V. Ager, (1965); Ziegler (1965) Princip: Prepoznavanje zajednica organizama iz geoloških prošlosti.

  25. Ključni pojmovi: trofična struktura ili tko koga jede?

  26. Zajednišna paleoekologija: Temelj rada: Promjena multivar statističkih metoda (osobito Cluster analiza) za prepoznavanje paleozajednica

  27. Paleosinekologija: Evolucijska paleoekologija • Osnivač: James Valentine “Evolutionary Paleoecology of the Marine Biosphere”, 1973 • Inspiracija: Vrba (1963), Stanley (1975) i Raup (1972) • Temelj: zajednice se mijenjaju tijekom geološke prošlosti.

  28. Evolucijska paleoekologija • Promjene uključuju migracije, restrukturiranje sastava zajednica na određenom mjestu (u okolišu) zbog ekoloških promjena

  29. Grane paleoekologije • Paleoautoekologija • Paleosinekologija • Ihnologija • Paleobiogeografija

  30. Ihnologija • Proučava tragove aktivnosti i ponašanja organizama

  31. Prednosti ihnofosila • Autohtoni • Brojnost: jedan organizam može ostaviti tijekom života brojne tragove • Česti u klastičnim stijena (“body” fosili su tamo rijetki!) • Odlični facijesni fosili (salinitet, energija vode, količina otopljenog kisika, odnos među organizmima, hrana)

  32. Loše strane ihnofosila? • Jedan organizam može ostaviti više različitih tragova • Različiti organizmi mogu ostaviti iste tragove

  33. Koje aktivnosti otkrivaju tragovi označeni slovima A do E?

  34. Grane paleoekologije • Paleoautoekologija • Paleosinekologija • Ihnologija • Paleobiogeografija

  35. Paleobiogeografija • Proučava geografsko rasprostiranje organizama tijekom geološke prošlosti, kao i utjecaj tektonike ploča na rasprostiranje (distribuciju) modernih organizama.

  36. Temelj: Svi organizmi imaju određeni geografski položaj (ovisno o ekološkim uvjetima). Organizmi se “rađaju” u jednom centru i jednom će se s tog mjesta morati pomaknuti! • Barijere i prolazi: jedni onemogućuje kretanje ili ga usporavaju, drugi omogućuju

  37. Endemizam i bioraznolikost • Utemeljitelj: Alfred Wegener, 1912.

  38. Okoliši; kopneni i morski • Kopneni okoliši su u funkciji nadmorske visine, geografske širine i klimatske pripadnosti, količine padalina • Organizmi žive u okolišima od Arktičkih tundra do tropskih prašuma

  39. TRAVNJACI, LEDENJACI, PUSTINJE, SAVANE, TAJGA, ŠUME I PRAŠUME

  40. PRIJELAZNI OKOLIŠI: močvare, delte, lagune, nadplimne ravnice

  41. Morski okoliši

  42. Evolucija atmosfere

  43. Plinoviti sloj oko Zemlje kojeg organizmi koriste kao rezervoar kemijskih sastojaka potrebnih za život • 97% atmosfere je do visine 30 km iznad površine zemlje • Sastav: 78% N2, 21 % O2, 0.03% CO2,Ar, voda, prašina , pepeo…

  44. Prva atmosfera • Sastav: H2, He • Ovi su plinovi danas rijetki. Zemljina ih je atmosfera izgubila. Zašto? • Lagani su i Zemljina gravitacija nije dovoljno jaka da ih drži • Zemlja tada nema izdiferenciranu jezgru koja bi razvila magnetsko polje i tako odbijala vjetrove

  45. Druga atmosfera • Posljedica vulkanskih aktivnosti • Plinovi su bili slični onima koje stvaraju moderni vulkani pri erupcijama: H2O, CO2, SO2, CO, S2,Cl2, N2, HF, HCl, NH3, CH4 Nema slobodnog O2 Formiranje Oceana: Kako se Zemlja hladi voda nastala erupcijama se zadržava na površini

  46. Vulkanske erupcije • Impakti • Visoka temperatura

  47. Dodavanje O2 u atmosferu • Kako? • Ultraljubičaste zrake “razbijaju” molekule vode i oslobađaju O2. količina se procjenjuje na 1- 2% današnje koncentracije što je dovoljno za stvaranje ozonskog sloja! • Fotosinteza – cijanobakterije (fosili stari 3.5 milijarde godina) CO2 + H2O +  organska tvar + O2

  48. Prokaryota

  49. Kada se povećava koncentracija kisika? • Tijekom Proterozoika, od prije 2.4 – 1.9 milijarde godina Dokazi: • “Nitaste” naslage sa Fe (Bandend Iron Fm) 2.0 – 2.8 milijarde god. • “Crveni pješčenjaci” – 2.3 milijarde godina

More Related