1 / 18

CIRKADIJURNI RITMOVI

CIRKADIJURNI RITMOVI. Kognitivni zadaci 8 – 12 h*. Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao što su čitanje, računanje i rješavanje problema je najbolji u jutarnjim satima . *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu. Kratkoročno pamćenje 6 – 10 h*.

teresa
Download Presentation

CIRKADIJURNI RITMOVI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. CIRKADIJURNI RITMOVI

  2. Kognitivni zadaci8 – 12 h* Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao što su čitanje, računanje i rješavanje problema je najbolji u jutarnjim satima. *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu

  3. Kratkoročno pamćenje6 – 10 h* Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što su posljednje ponavljanje za ispit se najbolje obavljaju rano ujutro. *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu

  4. Dugoročno pamćenje13-16 h* Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenje govora se najbolje obavljaju u popodnevnim satima. *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu

  5. Ručna spretnost14 -18 h* Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključuju ručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteru ili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjim satima. *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu

  6. Što su cirkadijurni ritmovi? • Lat. circa = oko, dies = dan • Traju otprilike jedan dan • Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija – metaboličke i kemijske promjene • “Gotovo je nemoguće naći fiziološki, biokemijski ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnost” (Groos, 1983) • Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip!

  7. Utječu na stanje budnosti i spavanja • 􀂉 Kao i na: • 􀂄 Krvni tlak • 􀂄 Razinu hormona • 􀂄 Tjelesnu temperaturu

  8. Core body temperature Cortisol Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa, 2000) Urine volume Thyroid Stimulating Hormone Growth Hormone Prolactin Parathyroid Hormone Motor activity Time

  9. Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati: • čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata, već na 24 1/2 - 24 ¾ • svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom • U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata • Vikendima, kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara, imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo: • u ponedjeljak ujutro, kad sat kaže da je 7, naš biološki sat kaže da je tek 5 sati.

  10. Zeitgeberi • njem. = onaj koji daje vrijeme • pokazatelji iz okoline koji podešavaju naše cirkadijurne ritmove • U kontroliranim laboratorijskim uvjetima – 10 sati svjetlo-tama – skraćenje na 20 satni dan

  11. Što se događa kad nema zeitgebera? • Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove • Kod većine ljudi 25 sati! • Unutrašnji biološki sat

  12. Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja – sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 25.3 sata tijekom mjesec dana

  13. Nucleus suprahiasmaticus Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

  14. Jet lag • Kad putujemo na zapad, ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće. Takva promjena, čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće • Kod putovanja na istok, moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr. u slučaju od 7 vremenskih zona, moramo leći usred popodneva i ustati usred noći). • Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate normalni ritam)

  15. Smjenski rad • Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada, koji je sve češći u suvremenom društvu • Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

  16. Imamo li jedan ili više bioloških satova? • Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata • Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni ritam (no kod nekih 29 sati budnosti, pa 21 sat sna • Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja, pijenja, mokrenja, sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti. Međutim, tjelesna temperatura nije! • Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva, dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam, čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti • jedan kontrolira razinu aktivnosti • drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani, no pod nekim okolnostima ne

More Related