1 / 22

Ko e Lao ‘ a hono Tokangaekina ‘ o e Mo’ui Pea Mo Koe

Ko e Lao ‘ a hono Tokangaekina ‘ o e Mo’ui Pea Mo Koe. Ko e Palopalema. ‘ E malava ke k ākā ’ i koe ‘ e he ngaahi kautaha malu ’ i (insurance) ‘ aki ‘ a hono faka ’ ikai ’ i ‘ a e kakai ‘ Amelika ‘ e toko 129 miliona ‘ oku lolotonga ‘ i ai honau ngaahi fokoutua tauhi.

terence
Download Presentation

Ko e Lao ‘ a hono Tokangaekina ‘ o e Mo’ui Pea Mo Koe

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ko e Lao ‘a honoTokangaekina‘o e Mo’uiPea Mo Koe

  2. Ko e Palopalema ‘E malava ke kākā’i koe ‘e he ngaahi kautaha malu’i (insurance) ‘aki ‘a hono faka’ikai’i ‘a e kakai ‘Amelika ‘e toko 129 miliona ‘oku lolotonga ‘i ai honau ngaahi fokoutua tauhi. Na’e lahi hake he liunga ua ‘a e hiki totongi ki he kautaha malu’i (insurance) he ta’u ‘e hongofulu kuo hili, ka ‘i he taimi tatau na’e kei hulu fau ‘a e tupu ne ma’u he ngaahi kautaha malu’i. Na’e lau miliona ‘a kinautolu ne ma’ulalo ‘a ‘e nau malu’i (underinsured), pea ko e tokolahi ne ‘i ai ‘e nau malu’i (coverage), ne nau manavasi’i na’a mole ia. Ko e kakai ‘Amelika ‘e toko 50 miliona na’e mātu’aki hala pe moe malu’i (insurance).

  3. Ko e Lao ‘a HonoTokangaekina‘o e Mo’ui ‘I Ma’asi 2010, ne fakamo’oni nima ai ‘a Palesiteni Obama ke hoko ko e lao ‘a e Malava ke Totongi ‘a e Tokangaekina ‘a e Mo’ui (Affordable Care Act).

  4. Ko e hā Nai e ‘Uhinga-mālie ‘a e Lao ni Kiate Koe: Ko e Me’a ‘e 4 ke Mahino’i Fakangata ‘a e ngaahi pā’usi’i kovitaha ‘a e ‘u kautaha malu’i ‘Oku ma’ama’a pea malava ke totongi ‘a e malu’i mo’ui (health insurance) Fakamālohia ‘a e palani Metikea (Medicare) Tuku mai ha ngaahi founga ‘oku leleiange ke fai ai ha fili ki he malu’i

  5. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o Ta’ofi ‘a e Ngaahi Kautaha Malu’i Mei Hono Pā’usi’i Koe ‘I he‘aho ni, ‘oku ta’efakalao ki he ‘u kautaha malu’i ke: Faka’ikai’i ha malu’i ki ha longa’i fanau ko e ‘uhi ko ha tu’uga fokoutua tauhi ‘oku ne ma’u, hangē ko e mahaki hela pe suka Fakangatangata ‘a e lahi ‘o e tauhi te nau totongi lolotonga ‘a ho’o mo’ui, ‘o kapau te ke puke Kaniseli ‘a ho’o malu’i ‘o kapau te ke puke, ‘aki ‘enau kumi ka ki’i fehalaaki ‘i ho’o ngaahi me’a fakapepa Pea mo e toe ngaahi me’a lahiange…

  6. ’Oku Hanga ‘e He Lao ni ‘o Ta’ofi ‘a e Ngaahi Kautaha Malu’i Mei Hono Pā’usi’i Koe “Ki’i valevale ne faka’ikai’i ha’ane malu’i hili ha ngaahi ‘aho si’i mei he tafa mafu ne fakahaofi ai ‘a ‘ene mo’ui.” -- ABC News Ngaahi malu’i ‘oku fakangatangata pea totongi ma’ama’a ‘oku ne li’ekina ‘a e kau mahāmahaki. -- USA Today ‘Oku fa’a tāketi’i ‘e he WellPoint ‘a kinautolu ‘oku puke ‘i he kanisā huhū ke kaniseli ‘a ‘e nau malu’i (coverage). -- The Huffington Post

  7. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘ai ‘a e Malu’iMo’ui(health insurance) ke toe Ma’ama’aAngeI he NgaahiKeisiLahi, Teke Lava KeMa’u ‘a e NgaahiTokoniFaka’ehi’ehiMei he Puke ‘o Ta’eTotongi • Ngaahi sivi kanisā‘o hange ko e memokalami (mammograms)& kolonosikopi (colonoscopies) • Ngaahi huhu malu’i hange ko e fuluū, mō & misele • Sivi toto ma'olunga • Sivi Kolesitulo (Cholesterol) • Fale’i ki he ta’ofi ‘o e ifi tapaka pea mo hono ngaahi founga • Fakavaha Fanau • Sivi ki he fokoutua loto mafasia pe ta'ota'omia • Pea mo e toe me’a lahiange… A’ahi ki he http://www.healthcare.gov/prevention ki he lisi kakato.

  8. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘ai ‘a e Malu’iMo’ui(health insurance) ke toe Ma’ama’aAnge 60% / 40% 80% / 20% KIMU’A, na’e fakamole ‘e he kautaha malu’i ‘o a’u ki he seniti ‘e 40 ‘o e pa’anga ‘e taha kotoa na’e totongi atu ki he malu’i, ki he fakamole fakaengaue, fakamaketi mo e vahenga ‘o e kau pule lahi. AHO NI, ‘I he lao fo’ou ko e 80/20 ‘oku tu’utu’uni ke fakamoleki ‘e he ngaahi kautaha malu’i ‘a e seniti ‘e 80 pe toe lahi ange ‘a ho’o pa’anga ‘e taha, ki hono tokangaekina ho’o mo’ui pe ko hono fakalelei’i ‘a e ngaahi founga tokangaekina. Kapau ‘e ‘ikai, kuo pau ke nau totongi fakafoki ‘a e pa’anga koia.

  9. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘ai ‘a e Malu’iMo’ui(health insurance) ke toe Ma’ama’aAnge A’utaki mai ‘o e ngaahi sieke totongi fakafoki ‘oku fakamalumalu mai he lao Malava ke Totongi ‘a e Tokangaekina ‘a e Mo’ui (Affordable Care Act). -- The Tampa Tribune “Ko e kau kasitoma mei Missouri, mo Illinois ‘oku ma’u ‘enau ‘u totongi fakafoki ‘o fakamalumalu ‘I he lao tokangaekina ‘o e mo’ui” -- St. Louis Post-Dispatch ‘E ‘oatu ‘a e totongi fakafoki ki ke toko 81,000 ‘i ‘Ohio na’a nau fakatau malu’i -- Cleveland Plain Dealer

  10. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘ai ‘a e Malu’iMo’ui(health insurance) ke toe Ma’ama’aAnge KIMU’A, na’e lahi ange, ‘o mei ‘avalisi ‘aki ‘a e 18% ‘a e pa’anga na’e totongi ‘e he fanga ki’i pisinisi iiki ki he ‘e nau malu’i mo’ui, ‘i he ngaahi kautaha lalahi. ‘AHO NI, ‘e lava ‘e he fanga ki’i pisinisi iiki ‘o ma’u mai ha kuletiti (credit) mei he tukuahau ke tokoni ki hano fakatau ‘a e malu’i mo’ui ‘e nau kau ngaue.

  11. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘ai ‘a e Malu’iMo’ui(health insurance) ke Toe Ma’ama’aange 'I he ta'u 2010, na'a mau totongi ai 'a e meimei $11,000 ki he Malu'i Mo'ui lelei 'ae kau ngaue. Na'e hanga 'e he kuletiti tukuhau 'o fakasi'isi'i 'e mau totongi 'aki 'a e $2,000. Ki ha ki'i pisinisi 'oku feinga ke 'iai ha malu'i mo'ui 'a 'e ne kau ngaue, na'e hoko eni ko e fu'u koloa. Ne mau a'u ki he tu'unga na'a mau fakakaukau ke kaniseli 'a e Malu'i Mo'ui, ka na'e hanga 'e he kuletiti tukuhau 'o tokoni'i ke maliu e palanisi 'i he 'ene tokonia ki mautolu ke mau kei lava pe ke totongi 'a e malu'i koia." --Matt H. mei Montana

  12. ‘Oku Hanga he Lao ni ‘o Fakamālohia Ange ‘a e Metikea (Medicare) • Ngaahisivita’etotongikemalu’imei ha ngaahifokoutua‘o hangeko e memokalami, kolonosikopi, pea mo e sivimo’uileleifakata’u. • Fakama’ama’a 50% ‘a e ngaahifaito’o‘a e kakaikoia‘okunaua’uki he tu’unga‘oku‘iloakoe‘donut hole’ – ‘e lava kefakahaofia ha $650 ‘a e tokotaha. • Maatu'akitokanga'i 'a honosiofimofaka'ehi'ehimei he ngaahifoungata'etotonu, pea toe fefekaangefokimoetautea 'okuhilifaki ki he kaufaihia.

  13. ‘Oku Hanga he Lao ni ‘o Fakamālohia Ange ‘a e Metikea (Medicare) "Koe kui fefine au 'oku ou feinga ke tokoni'i 'ae ako 'a hoku ki'i mokopuna tangata. 'Oku faka'aonga'i foki 'ae fa'ahinga fo'i'akau kehekehe 'e 7. Ko hono tapuni'i koia 'oe "donut hole" 'oku tokoni ia keu ma'u ha ki'i pa'anga ke tanaki mai ki hoku kato." - Helen R. mei Pennsylvania

  14. Oku Hanga‘e he Lao ni‘o ‘Omai‘a e Faingamalie‘Oku LeleiAngekiHonoFiliki he Malu’i (coverage) Ki he laumiliona‘o e kakai‘Amelika‘okunaufakataupe‘enaumalu’i, mole atu‘e naumalu’i, pematu’akihala ha malu’i, ‘oku‘omai‘e he laoni‘a e ngaahifaingamalie‘okuleleiange.

  15. Oku Hanga‘e he Lao ni‘o ‘Omai‘a e Faingamalie‘Oku LeleiAngekiHonoFiliki he Malu’i (coverage) Ko e to’utupu ‘oku ta’u si’i hifo he ta’u 26, ‘oku nau lava pe ‘o kei nofo ‘i he malumalu ‘o e palani malu’i ‘o ‘e nau ongo matu’a. “Ko hono mo’oni na’e ‘ikai keu ‘ilo ‘e au pe ko e hā ha me’a temau ala fai... Na’e ‘ikai ha founga ke u lava ‘o totongi. Mahalo he ‘ikai teu ‘i heni he taimi ni.” --Kylie L., 23 mei Illinoise, Na’a ne fakaongoongo lelei’i ‘a e lao tokangaekina ‘a emo’ui lelei ‘i hono fakafaingofuaa’i ke lava ‘a e tafāfetongi mafu

  16. Oku Hanga‘e He Lao ni‘o ‘Omai‘a e Faingamalie‘Oku LeleiAngekiHonoFiliki he Malu’i (coverage) ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi palani fo’ou ‘i he ‘u siteiti kotoa pe ki he kakai ne loka’i kitu’a mei he maketi ‘o e malu’i, ko e ‘uhī ko ha fokoutua ne nau ma’u ki mu’a hange ko e kanisā pe mahaki mafu. ‘I hono ‘ilo ‘a hoku fokoutua, na’a nau tala mai ‘oku 60% ‘a e faingamalie keu mo’ui ai. Ko e tu’unga na’e ngali ‘oku sai, ka na’a ku hoha’a fekau’aki mo e ‘u me’a fakapa’anga. ‘I he taimi ni ‘oku ou ongo’i te mau lava pe ke totongi ‘a e faito’o. --Gail O. mei New Hampshire Ki ha to e ‘u fakamatala ‘a’ahi ki he http://www.PCIP.gov.

  17. ’Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘Omai ‘a e Faingamalie ‘Oku LeleiAngekiHonoFilikihe Malu’i(coverage) Kamata ‘I he 2014: • ‘E tapu ke fakafaikehekehe’i ‘a e kakai ‘oku ‘i ai ha nau fokoutua tauhi, pe koe ‘uhi ko e kakai fefine ‘a kinautolu. • ’E iai ‘a e u feitu’u fakamaketi fo’ou fakasiteiti ‘e ui ko e Affordable Insurance Exchanges – ‘a ia te ke ma’u mei ai ‘a e fili ki he ngaahi palani fakataautaha. • ‘E hanga ‘e he tukuhau kuletiti ‘o fakafaingofua’i moe ‘ai ke ma’ama’a ange ‘a e malu’i.

  18. ’Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o ‘Omai ‘a e Faingamalie ‘Oku LeleiAngekiHonoFiliki he Malu’i (coverage) Koia ai, tatau aipe pe ko e hā e me’a ‘e hoko, te ke kei ma’u faingamalie pe ki he ngaahi malu’i mo’ui ma’ama’a.

  19. ‘Oku Hanga ‘e he Lao ni ‘o Fakalahi ‘a e Ngaahi Faingamalie ke Ngofua ‘a e Ma’u e Tokangaekina Mo’ui Lelei‘Oku lauiafe ‘a e kau toketa moe kau neesi fo’ou ‘i he ngaahi komiunitī ‘i he fonua ni pea ko e to e lau miliona ‘oku nau ma’u ‘a e tokangaekina.

  20. Ko e Lao Kuo‘OsiTotongiia Lahi ‘a e kau mataotao fakataāutaha ‘oku nau ‘osi fakapapau’i ‘e ‘ikai tanaki‘e he lao ni ha seniti ‘e hongofulu ki he fusimo’omo.

  21. Me’a‘e 4 KeManatu’iFekau’aki Mo e Lao ni Fakangata ‘a e ngaahi pau’usi’i kovi taha ‘a e ‘u kautaha malu’i ’Ai ‘a e malu’i mo’ui lelei ke to e ma’ama’a ange Tokoni ke to e malohi ange ‘a e palani Metikea (Medicare) Tuku mai ‘a e ngaahi faingamalie ‘oku to e lelei ange ke fili mei ai ‘a e malu’i (coverage)

  22. AkoKe To e ‘IloAnge Tauhi ‘a e fetu’utaki http://www.healthcare.gov/

More Related