pam enje i deficiti pam enja n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 53

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA - PowerPoint PPT Presentation


  • 111 Views
  • Uploaded on

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA. Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja. Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja. Pronalaženje. Kratkoročno pamćenje.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA' - tate-ball


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide2
Pamćenje i vrste pamćenja
  • Zaboravljanje
  • Poremećaji pamćenja
  • Ispitivanje pamćenja
podjela pam enja prema vremenu zadr avanja
Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja

Pronalaženje

Kratkoročno pamćenje

Dugoročno pamćenje

Senzorno pamćenje

Ponavljanje, Kodiranje

Pažnja

Dosjećanje

senzorno pam enje
Senzorno pamćenje
  • Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje
    • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms
    • Primjer: krug cigarete
  • Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje
    • 2 do 4 sekunde
    • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”
funkcije kratkoro nog pam enja
Funkcije kratkoročnog pamćenja
  • Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi
    • Primjer
  • Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili
  • Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno
radno pam enje
Radno pamćenje
  • Kad nešto “radimo” s informacijom
  • Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru
  • Primjer: pamćenje brojeva unazad
model radnog pam enja baddeley i sur 1983
Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983)

Vidno-prostorna petlja

Fonološka petlja

Centralni izvršitelj

  • Prečeoni (prefrontalni) korteks
slide10

Selektivna pažnja

Podijeljena pažnja

Alternirajuća pažnja

Održavanje pažnje

Procesi

pažnje

Izvršni

procesi

Radno pamćenje

Prospektivno pamćenje

Svjesnost

Procesi pamćenja

izvr ni deficiti radna memorija
Izvršni deficiti - radna memorija
  • ADHD – poremećaj pažnje/ hiperaktivni poremećaj
  • Cerebralna paraliza
  • Kao posljedica CVI, tumora
  • Alzheimerova
  • Parkinsonova bolest
  • Multipla skleroza
  • Sch
  • Razvojni koordinacijski poremećaji
dugoro no pam enje
Dugoročno pamćenje
  • Ima praktički neograničeni kapacitet
  • Mnoge informacije ostaju cijeli život
  • Dobro je organizirano
  • Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje
  • Važna smislena organizacija
vrste dugoro nog pam enja
Vrste dugoročnog pamćenja
  • Prema informacijama:
    • Motoričko & verbalno
  • Prema modalitetu:
    • Vidno
    • Slušno
    • Dodirno
    • Njušno
    • Okusno
slide15
Perceptivno dugoročno pamćenje (Baddeley, 1982):

okusi, mirisi, zvukovi, dodiri, vibracije

    • Uvjet za uspješno prepoznavanje oblika
automatsko pam enje pam enje koje zahtijeva napor

Vrste dugoročnog pamćenja

Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor
  • Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”);
    • ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje
  • Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)
proceduralno deklarativno

Vrste dugoročnog pamćenja

Proceduralno & deklarativno
  • Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike)
  • Deklarativno pamćenje = znanje činjenica

Epizodičko

Semantičko

epizodi ko pam enje
Epizodičko pamćenje
  • Pamćenje vlastitog iskustva
    • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi
    • Kada i gdje?
    • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru
    • Izvor informacija: osobno iskustvo
  • Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji
semanti ko pam enje
Semantičko pamćenje
  • Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu
  • Informacije organizirane u sheme ili kategorije
    • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila
    • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih
    • Pronalaženje informacija se odvija automatski
prospektivno retrospektivno

Vrste dugoročnog pamćenja

Prospektivno & retrospektivno
  • Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje
  • Pamćenje prošlih događaja
blic pam enje
Blic pamćenje
  • “Flashbulb memory”
  • Vezano uz istaknute događaje u našim životima
  • Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje
slide23
O zaboravljanju …
  • Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju?
  • Dob i pamćenje
  • Pamćenje i kontekst
poreme aji pam enja
Poremećaji pamćenja
  • Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja
  • Hipermnezija
  • Parmnezije = lažna sjećanja
    • “Deja vu”
slu aj a j
Slučaj A.J.
  • 41godišnja administrativna tajnica
  • Izuzetno autobiografsko pamćenje

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

slu aj a j1
Slučaj A.J.
  • Prosječne inteligencije
  • Neujednačen neuropsihološki profil
    • Iznadprosječne sposobnosti
    • Deficiti

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

poreme aji pam enja1
Poremećaji pamćenja
  • Što su amnezije?
amnezija na filmovima
Amnezija na filmovima

http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990

slide32
Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje
    • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih
anterogradna amnezija
Anterogradna amnezija

= nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga

  • Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju
  • Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije
najpoznatiji slu aj pacijent h m
Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M.
  • Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa)
  • Sjećao se davnih događaja
  • Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6)
  • Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije
slide35
Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno
  • Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju …
  • Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo
  • "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“
  • Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja
slide36
28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija
  • medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje
  • hipokampus uključen u pamćenje
  • kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti
  • njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje
  • amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)
retrogradna amnezija
Retrogradna amnezija
  • Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga
  • Često se događa kod različitih povreda glave
  • Obično je kratka (do 30 minuta)
  • No može biti i godinama unazad
amnesti ki sindrom
Amnestički sindrom
  • Posljedica organskog oštećenja mozga
  • Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje
  • Konfabulacije
  • Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom
posttraumatska amnezija
Posttraumatska amnezija
  • PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno
  • PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao
o te enja kratkoro nog pam enja
Oštećenja kratkoročnog pamćenja
  • Korsakovljev sindrom – kod kroničnih alkoholičara, nedostatak vitamina B te kod tumora mozga
    • Oštećenje limbičkog sustava
  • Huntingtonova bolest – nekontrolirani pokreti, hipotonija, kasnije i kognitivne funkcije
alzheimerova bolest
Alzheimerova bolest
  • Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja
slide42
Na svim razinama mogu biti problemi:
    • usvajanja (enkodiranja)
      • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja
    • zadržavanja
      • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitis-herpes, AD)
    • dozivanja informacija
      • frontalni režanj
slide43
Nakon oštećenja mozga, često očuvano semantičko pamćenje, i to staro, ali pacijenti imaju slabu sposobnost proširivanja i stvaranja novog znanja zbog oštećenja epizodičkog pamćenja
nedeklarativno pam enje
Nedeklarativno pamćenje
  • Pacijenti s teškim oštećenjem pamćenja općenito – imaju djelomično očuvanu mogućnost učenja
  • ali uz puno ponavljanja mogu naučiti ali se ne mogu sjetiti situacije ponavljanja
    • uče kroz nedeklarativne sustave
smetnje pam enja prema vrsti informacija
Smetnje pamćenja prema vrsti informacija
  • Oštećenje lijeve hemisfere  verbalni materijal
  • Oštećenje desne hemisfere  neverbalni materijal
smetnje pam enja prema sadr aju
Smetnje pamćenja prema sadržaju
  • Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi
  • Vidno: likovi
  • Prostorno: prostorni odnosi
ispitivanje pam enja
Ispitivanje pamćenja
  • Kako se ispituje?
  • Koje vrste pamćenja se ispituju?
  • Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?
vjerojatnost dosje anja
Vjerojatnost dosjećanja
  • najveća za stvarne objekte, pa
  • slike objekata
  • ime konkretnog objekta,
  • tek na kraju apstraktni pojam
kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utje u na pam enje i u enje
Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje?
  • Smetnje pažnje i koncentracije
  • Senzorna afazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja
  • Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje
slide51
Test
  • Rivermead Behavioural Memory Test (RBMT) –

Rivermead bihevioralni test pamćenja

slide52
Galveston Orientation & Amesia Test (GOAT)
    • by Harvey Levin, Ph.D., Vincent M. O'Donnell, M.A., & Robert G. Grossman, M.D.