10. PRIMJENE RAČUNALA

1. Prezentacija predavanja iz kolegija “Primjena elektroničkih računala” 10. PRIMJENE RAČUNALA mr. sc. Anita Gudelj Šk. God. 2005/06

2. Obrada administrativnih podataka o Poduzetničko planiranje resursima o Menadžment odnosa kupca o Ljudski resursni menadžment • Matematički softver o Numerička analiza o Automatizirano dokazivanje teorema o Sustavi računalne algebre • Fizika i inženjerstvo o Računalna kemija o Računalna fizika Računalne primjene

3. Život i medicinske znanosti o Bioinformatika o Računalna biologija o Medicinska informatika • Socijalne i bihevioralne znanosti • Inženjerstvo potpomognuto računalima • Robotika • Interakcija čovjek-računalo o Govorna sinteza o Inženjerstvo iskoristivosti • Telekomunikacije o Teorija redanja Računalne primjene/2

4. Sustav uredskog poslovanja (eng. Office Information System) = primjena informacijske tehnologije u uredskom poslovanju SUSTAV UREDSKOG POSLOVANJA • Značajke uredskog rada • upravljački i administrativni rutinski poslovi • ulazi i izlazi velika količina podataka i informacija • potreba organiziranja podataka (kartoteke, datoteke, baze podataka) • obveza čuvanja dokumenata • komuniciranje između odjela i prema okruženju različitim medijima • • izrada raznih izvještaja

5. Tehnologije koje je potrebno osigurati za automatizaciju ureda (Srića, V. 1994) • tehnologije obrade teksta i “stolnog izdavaštva” • komunikacijske tehnologije (e-mail, telekonferencije, ...) • tehnologije obrade poslovnih informacija (pohranjivanje i pretraživanje • baza podataka i arhive) • tehnologije organizacije osobnog rada (planiranje, terminiranje, rokovnik, kalkulator, bilješke...) • sustave za podršku odlučivanju, ekspertne sustave, modeliranje, simuliranje • tehnologije upravljanja projektima

6. Dijelovi Sustava uredskog poslovanja Izvor: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H., ur., Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb, 1998., str. 41

7. TEKST PROCESORI = programi koji omogućavaju obradu teksta : uređivanje, oblikovanje i prikazivanje • Uređivanje teksta znači unos, brisanje, zamjena, umetanje,premještanje i kopiranje teksta. • Oblikovanje teksta znači formatiziranje dijelova ili pak čitavih stranica teksta. • Prikazivanje teksta znači njegovu prezentaciju na ekranu ili papiru

8. TEKST PROCESORI / 2 • Kad je počelo ? 1976. godine s programskim sustavom WordStar. • Što je danas ? U uporabi su integrirani programski sustavi sa mogućnostima izgradnje dokumenata s: – tekstom, – tabličnim ispisom, – grafičkim prikazom i – slikom - fotografijom.

9. Što s dokumentom u osnovi možemo • OBLIKOVANJE STRANICE: izbor veličine papira određivanje margina upis zaglavlja i podnožja • OBLIKOVANJE TEKSTA: izbor fonta (oblika slova) naglašavanje teksta (podvlačenje, masni otisak, kosa slova) upis bilješki na dnu stranice (fusnote) i na kraju dokumenta (endnote) •AUTOMATSKO: numeriranje stranica numeriranje fusnota i endnota numeriranje naslova poglavlja i odjeljaka kreiranje sadržaja prema naslovima u tekstu •IZRADA TABLICA •IZBOR I IZRADA PREDLOŽAKA (Templates) i STILA •UMETANJE SLIKA I OBJEKATA •OTVARANJE VIŠE DOKUMENATA ISTOVREMENO

10. TABLIČNI KALKULATORI (proračunske tablice, spreadsheets) = programi koji omogućavaju obradu i analizu, prvenstveno numeričkih, podataka u obliku tablica • Karakteristike: • rad s tablicama (upis i obrada podataka) • korištenje formula i funkcija • povezivanje podataka iz različitih tablica • grafički prikazi • stolno izdavaštvo (uređivanje tablica i grafike za ispis) • PRIMJENA: posebno za ekonomske i financijske analize, kao što su kalkulacije, troškovnici i sl.

11. Primjeri najpopularnijih tabličnih kalkulatora: 1. VisiCalc - (1978, Dan Bricklin i Bob Frankston, studenti Harvard-a), za Apple računalo 2. Lotus 1-2-3 -je uz PageMaker najpopularniji i najbolji DTP program, pogodniji je za složene 3. Borland Quattro Pro(1987 - Quattro, klon programa Lotus 1-2-3)najpopularniji DTP program za IBM CP sukladna računala s MS-DOS i grafičkim korisničkim sučeljem GEM; proizvod tvrtke Ventura Software, kasnije Corel 4. MS Excel(1985, za Macintosh, nastao iz MultiPlan-a) 1987 - prva verzija za Windows, postupno uključivanje alata, grafičkih mogućnosti (3-D), optimizacijski alat Solver, podrška povezivanju i umetanju objekata (OLE),

12. Sustav za prezentacije U uporabi su LCD (Liquid Crystal Display) uređaji i projektori koji se povezuju na osobno računalo radi istovremenog prikaza slike na monitoru i njenom prikazu većem broju korisnika na prezentacijskom platnu. Programski alat za izgradnju prezentacijskih shema Microsoft PowerPoint

13. Integrirani programski sustavi za uredsko poslovanje Primjeri integriranih programskih paketa programa za uredsko poslovanje: MS Office (za Windows, MacOs), StarOffice (za Windows, Linux), Lotus Notes, Novell Groupware, i dr.

14. - Microsoft Office - Uređivač teksta - MicrosoftWord Sustav za prezentacije -MicrosoftPowerPoint Tablični kalkulator -MicrosoftExcel Sustav za rad s bazama podataka -MicrosoftAccess Izgradnja statičkih Web stranica –MicrosoftFrontPage MapPoint - oblikovanje mapa u posl.svrhe Microsoft Project – upravljanje projektima Outlook - upravljanje komunikacijama i informacijama (e-mail, tel, fax, i dr.) PhotoDraw - poslovna grafika Publisher- profesionalno izdavaštvo Visio - crtanje dijagrama

15. Multimedija • engl. multimedia • oblik komunikacije • spoj raznih medija - TEKSTA, GRAFIKE, RAČUNALNE ANIMACIJE, ZVUKA, VIDEA - za uspješno prenošenje informacija posredstvom računala Multimedijski sustav je interaktivan, tj. omogućuje dvosmjernu komunikaciju sustav-korisnik Sastoji se od sklopovlja (engl. hardware) i programa (engl. software)

16. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Multimedijska računala su najsnažniji PC i radne stanice opremljeni obično s: Multimedija - zahtjevi glede sklopovlja • višebojnim monitoromima visoke razlučivosti i većih dimenzija za prikaz što kvalitetnije slike, • posebnim grafičkim karticama i lokalnim sabirnicama za brz prijenos podataka od računala do monitora, • sintetizatorima zvuka i stereo zvučnicima za reprodukciju zvuka usporedo sa slikom, • priključcima na razglasne uređaje ili kućnu audio opremu, • mikrofonom i sklopovljem za raspoznavanje govora, • medijima za pohranu velike količine podataka.

17. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Hipertekst (engl. hipertext) je jedna od temeljnih tehnologijamultimedije • elektronički dokument u kojem se veza između informacijskih jedinica temelji na asocijativnim vezama, a ne na hijerarhiji, linearnim strukturama Hipertekst • Omogućuje interaktivno i višedimenzionalno pregledanje podataka, te prilagodbu tijeka čitanja teksta mislima i željama čitatelja

18. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA HIPERVEZE – omogućuju direktne skokove iz dokumenta u dokument bez obzira na njihovu lokaciju ili bilo koju formalnu povezanost. HIPERTEKST UPIT ispituje svaku informaciju u mreži u skladu s nekim unaprijed postavljenim kriterijem. FILTER – provjerava sve nove informacije i "propušta" samo ine koje su nam interesantne. PROSTORNA NAVIGACIJA oponaša stvarne sadržaje pa ćemo po informacije ići tamo gdje se one stvarno nalaze, bilo na policama knjižara, ili na šalterima agencija.

19. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Hipermedija (engl. hipermedia) je naziv za dokumente koji uz hipertekst sadrže nepokretne i pokretne slike i zvučne zapise. Međutim, često se naziv hipertekst upotrebljava i za hipertekst i za hipermedijske dokumente. HIPERTEKST - nastavak • Naziv hipertekst prvi je upotrijebio Ted Nelson 1965.g. • Razvojni sustavi za hipermedijski dokument: • OWL Guide 1986., HyperCard (Apple) 1987., FrontPage Expres ver. 2 (Microsoft) 1995-1998. • Hipertekst sustav, koji povezuje čitav svijet posredstvom interneta je WWW sustav. Zamislio ga je Tim Berners-Lee 1991.g.

20. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • Na poslovnom tržištu • Komunikacije u poduzeću (npr. videokonferencije) • Daljinska dijagnoza u medicini • Dostup do istraživačkih i razvojnih informacija • ZEMLJOPISNE BAZE PODATAKA (mape, zemljovidi, satelitske snimke, turističke informacije…) • KNJIŽNICE I MUZEJI • UREDSKO POSLOVANJE • Školovanje i izobrazba, prilagodljivi učeći sustavi • Prodaja i veleprodaja (npr. Home shoping) • Umjetna inteligencija • Daljinska dijagnoza, održavanje i popravci ( npr. Računarski sustavi, izmjena dijelova u pogonu Space Shutle…) • Virtuelna stvarnost Mogućnosti primjene multimedije

21. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • Na privatnom tržištu • Informiranje i učenje: • Vlastiti tempo učenja • Lak pristup velikoj količini informacija • Učenje postaje zabavnije • Učenje kroz istraživanje (stvaranje novih konteksta i cjelina) • Štedi na vremenu nastavnika • ZABAVA • Igre • Prividna stvarnost • Kviz / test • Glazba • OSOBNO KOMUNICIRANJE (npr. video telefon) Mogućnosti primjene multimedije

22. Videosastanci • povezuju podatke, glas i sliku, • služe skupinama korisnika, • smanjuju troškove poslovnih putovanja, • ubrzavaju donošenje neke odluke, • sele na stolna računala Sudionici vide sliku ostalih, u boji, popraćenu zvukom govornika, mogu se uključiti u raspravu, pratiti izraz ostalih te prenositi i određene podatke (preko ISDN) Konfiguracija pored računala zahtijeva daljinski upravljane ruke za rukovanje predmetima, dvosmjerne mikrofone za razgovor, TV-kamere da se vidi što se zbiva te programe za 3D grafičku simulaciju i naravno komunikacijske mreže

23. Telemedicina • Zasniva se na satelitskoj konfiguraciji, multimedijalnim aplikacijama, prijenosu slika visoke rezolucije, tona i odgovarajućih signala • To je sustav medicinske skrbi koji isporučuje kvalitetne medicinske informacije uz nisku cijenu, visoku kvalitetu medicinske skrbi • MERMAID – udruga koju je osnovala Evropska unija u cilju poboljšanja telemedicine • Ovaj program je okrenut brodovima. • Tijekom plovidbe brod je izoliran objekt pa se medicinska skrb posadi isporučuje pomoću telekomunikacijske tehnologije. • MERMAID se zasniva na dvosmjernom prijenosu slike i tona pomoću INMARSAT satelita

24. Telemedicina BROD BOLNICA INMARSAT Aplikacije: Telekonzultacije Prijenos slike On-line pristup medicinskim bazama podataka Prva pomoć • E-mail • Datoteke medicinskih zapisa • Globalna baza podataka • Audio video codec Audio videocodec Mikrofon, kamera Laptop PC Inmarsat B Zemaljska stanica ISDN X.25 X.400 Internet

25. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Prividna stvarnost (engl. virtual reality, VR) jest sustav koji se sastoji od računala, priključnih uređaja i programa koji oponašaju stvarnost, tj. čovjekov okoliš. Prividna stvarnost

26. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • Sustav prividne stvarnosti omogućava korisniku doživljaje slične onima koje ima npr. kada se nalazi u zrakoplovu, automobilu, unutar neke građevine,... • Objekti prividne stvarnosti trebaju imati svojstva što sličnija onima stvarnog svijeta: oblik, boju, dojam prostornosti i sl. • Sustav prividne stvarnosti mora biti interaktivan: korisnik treba primati informacije iz prividne stvarnosti i moći utjecati na nju (npr. vidjeti predmete i pomicati ih). Prividna stvarnost (nastavak)

27. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • ZVUČNI DOŽIVLJAJ: visokokvalitetni uređaji za reprodukciju zvuka, više izvora zvuka raspoređenih u prostoru za postizanje zvučne prostornosti (engl. 3D audio), slušalice za postizanje stereo prostornosti. • PROJEKCIJA SLIKE I STVARANJE ZVUKA: • pomoću kacige (engl. head mounted displey, HMD) ili • u posebnoj prostoriji (engl. cave), što je mnogo skuplje • INTERAKCIJA KORISNIKA SA SUSTAVOM: ostvaruje se pomoću različitih ulaznih jedinica, primjerice: • sustav za mjerenje položaja tijela (engl. spatial tracking system, tracker). Prividna stvarnost - zahtjevi glede sklopovlja

28. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • RAZLOZI PRIMJENE: 1. otklanjanje opasnosti za ljude i materijalna dobra, 2. smanjenje troškova, 3. stvaranje nemoguće stvarnosti (zabavne igre). • PRIMJENE: • obuka vozača automobila, zrakoplova, i dr., • u arhitekturi - predočavanje budućih objekata, • u medicini - za obuku i vježbu liječnika, • kod sustava za zabavu, • vojne primjene - obuka nišandžija, vozača, pilota i sl. • Ivan E. Sutherland je jedan od prvih i najvažnijih pionira multimedije i prividne stvarnosti. Prividna stvarnost - primjena

29. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • Posebno područje primjene računala jest zamjena ljudskog razuđivanja računalom, tako da imaju mogućnosti razuđivanja, razlučivanja bitnog od nebitnog, uočavanja važnih činjenica, raspoznavanje govora, pisma, slika i sl. 7.12. Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi

30. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Područje istraživanja zamjene ljudskog rasuđivanja računalnim sustavom naziva se umjetna inteligencija (engl. artifical intelligence, AI). Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi (nastavak) Ekspertni sustavi(engl. expert systems) su jedno od područja AI koji trebaju zamijeniti ljudskog eksperta u usko ograničenom ljudskom području. • U ekspertne sustave se pohranjuju: • znanja vodećih stručnih ljudi tog područja (engl. knowledge base; baza znanja), • sustav rasuđivanja (engl. inference engine; jezgra rasuđivanja).

31. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi (nastavak) • PRIMJENA EKSPERTNIH SUSTAVA: • postavljanje zdravstvene dijagnoze, • procjena kreditne sposobnosti, • otkrivanje kvara na složenim postrojenjima. Sustavi umjetne inteligencije zahtijevaju složene i snažne računalne sustave (primjena kod PC je ograničena), te razvoj posebnih programskih jezija.

32. PRIMJENA OSOBNIH RAČUNALA • LISP (engl. list processing): Razvio ga je John McCarthy (MIT, SAD) 1958.-1960. Uvodi rukovalje objektima umjesto brojevima i obradu liste simbola za izvođenje zaključaka. Primjenjuje se u području umjetne inteligencije, posebice ekspertnih sustava. • Prolog (engl. programing in logic): Razvili su ga Robert A. Kowalski (Edimburg Univ., U.K.) i Alain Colmerauer (Aix-Marseille Univ., Francuska) početkom 70.tih g. 20.st. To je jezik pete generacije. Usko je vezan za razvoj projekata umjetne inteligencije, primjerice razumjevanje govora i za razvoj ekspertnih sustava. Bio je polularniji u Europi i Japanu, nego u SAD. Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi povjesno značajni programski jezici: