1 / 88

doc. dr. sc. Mladen Vedriš Pravni fakultet Zagreb, Katedra za ekonomsku politiku

doc. dr. sc. Mladen Vedriš Pravni fakultet Zagreb, Katedra za ekonomsku politiku član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ekonomski fakultet Osijek Osijek, 17. svibnja 2008. ODREDNICE NACIONALNE KONKURENTNOSTI SADRŽAJ I SMISAO PRIMJENA I REZULTATI HRVATSKA – EU - GLOBALNO.

sondra
Download Presentation

doc. dr. sc. Mladen Vedriš Pravni fakultet Zagreb, Katedra za ekonomsku politiku

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. doc. dr. sc. Mladen Vedriš Pravni fakultet Zagreb, Katedra za ekonomsku politiku član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ekonomski fakultet Osijek Osijek, 17. svibnja 2008. ODREDNICE NACIONALNE KONKURENTNOSTISADRŽAJ I SMISAO PRIMJENA I REZULTATIHRVATSKA – EU - GLOBALNO

  2. Konkurentnost nacije Znate li…. • što je nacionalna konkurentnost? • zašto konkurentnost? • što su konkurentske prednosti? • kako se mjeri konkurentnost nacije? • što nacije poduzimaju za podizanje konkurentnosti? • ….. “Važno je ne prestati pitati.”A. Einstein

  3. Konkurentnost “Sposobnost da učite brže od svojih konkurenata može biti jedina održiva konkurentska prednost” • Arie de Geus • (nizozemski poslovni strateg, rođ. 1930.)

  4. Definicije konkurentnosti • … agresivna želja da se natječeš … • .. u onome što radiš biti uspješniji od drugih … • Sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tržištu koji omogućuje bolji standard života za sve. • Rezultat brojnih faktora, a posebno onih na razini poduzeća kao i povoljne poslovne okoline koja potiče uvođenje novih proizvoda i procesa te investicije. • Koncept koji objašnjava zašto se neke zemlje razvijaju brže od drugih. • Konkurentnost se definira kao sposobnost da se postigne uspjeh na tržištima koji vodi ka visoko produktivnom gospodarstvu i poboljšanom životnom standardu za cjelokupno stanovništvo • …

  5. Definicije konkurentnosti Nacionalna konkurentnost opsežan koncept koji sadrži niz faktora. Svrha: podržati sposobnost poduzeća da ostvare uspjeh na međunarodnim tržištima. I to na način koji: omogućuje stanovnicima pojedine države poboljšanje njihovog životnog standarda i kvalitete života. Stalan i stabilan ekonomski rast – krajnji rezultat konkurentnosti Izvor: Annual Competitiveness Report 2005, National Competitiveness Council, Ireland

  6. Filozofija konkurentnosti Konkurentnost poduzeća Konkurentnost ljudi poduzeća  profitabilnost ljudi  osobno blagostanje Prosperitet nacije država  održivi prosperitet Konkurentnost nacije

  7. Hrvatska i Irska - piramida konkurentnosti Hrvatska piramida konkurentnosti Krajnji rezultati Preduvjet Bitna razlika: međuproizvodi u irskoj piramidi su produktivnost, plaće, troškovi i cijene. Posredni ciljevi Faktori politike (okruženje) Izvor: Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004, NVK i Annual Comp. Report 2004, NCC, Ireland

  8. Obuhvaćena 131 zemlja NVK partner institut (od 2002.) Prema metodologiji vodećih svjetskih ekonomista (M. Porter, A. L. Claros, Xavier Sala-i-Martin, J. Sachs) Izvješće je važan alat u formulaciji gospodarskih politika i institucionalnih reformi U Hrvatskoj anketirano 101 poduzeće (veljača/ožujak 2007; Hendal d.o.o. Zagreb) Interpretacija rezultata: Institut za međunarodne odnose Zagreb Svjetski gospodarski forum: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. Anketa gospodarstvenika u 11 000 poduzeća svijeta Statistički podaci 2005., 2006

  9. Metodologija

  10. Trendovi konkurentnosti Hrvatske 2002-2006. • Pozicija poslovne konkurentnosti se poboljšava. • Pozicija konkurentnosti rasta nije se bitno mijenjala. • Pozicija globalne konkurentnosti značajno bolja. Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2006-2007., Svjetski gospodarski forum

  11. Najproblematičniji faktori za poslovanje u HR u 2006.Prvih 5 faktora – percepcija gospodarstvenika Napomena: Od 14 faktora ispitanici su zamoljeni da izaberu 5 najproblematičnijih faktora koji utječu na poslovanje u u njihovoj zemlji. Izvor: Svjetski gospodarski forum, GCR, Istraživanje mišljenja rukovoditelja, (2003., 2004., 2005., 2006.)

  12. Rezultati globalne i poslovne konkurentnosti Poslovna konkurentnost SAD 1. Njemačka 2. Finska 3. Švedska 4. Danska 5. Švicarska 6. ….. Češka 32. Slovenija 35. Slovačka 44. Turska 46. Mađarska 47. Poljska 56. …… Hrvatska 60. ….. Rumunjska 73. Bugarska 83. Crna Gora 85. Srbija 91. Makedonija 95. BiH 107. … Čad 127. Globalna konkurentnost SAD 1. Švicarska 2. Danska 3. Švedska 4. Njemačka 5. Finska 6. ….. Češka 33. Slovenija 39. Slovačka 41. Mađarska 47. Poljska 51. …. Turska 53. Hrvatska 57. ….. Rumunjska 74. Bugarska 79. …. Crna Gora 82. Srbija 91. Makedonija 94. BiH 106. … Čad 131.

  13. Svjetski gospodarski forum: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. • SAD i nordijske zemlje najkonkurentnije zemlje svijeta • Kina i Indija sve bliže velikim razvijenim zemljama • Uspjeh zemlje na ljestvici konkurentnosti temelji se na: • većem otvaranju tržišta, • makroekonomskoj stabilnosti, • uklanjanju unutarnjih prepreka konkurenciji, • poboljšanju poslovnog okruženja.

  14. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. Usporedba globalne konkurentnosti Češka Slovenija Slovačka Mađarska Poljska Hrvatska Rumunjska Bugarska Crna Gora Srbija • Hrvatska bliže novim članicama EU

  15. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. Stupovi globalne konkurentnosti Hrvatske Iznad prosjeka Prosjek Ispod prosjeka

  16. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007-2008:10 konkurentskih prednosti Hrvatske Rang 2007. Kvaliteta prirodoslovno-matematičkog obrazovanja 28. Broj telefonskih linija 31. Kvaliteta osnovnog obrazovanja 34. Broj korisnika Interneta 35. Kvaliteta cesta 36. Lokalna dostupnost istraživačkih i obrazovnih usluga 38. Broj mobilnih pretplatnika 40. Pristup Internetu u školama 42. Broj osobnih računala 42. Kvaliteta opskrbe električnom energijom 43.

  17. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007-2008:10 konkurentskih nedostataka Hrvatske • Rang 2007. • Trošak poljoprivredne politike 119. • Direktna strana ulaganja i transfer tehnologije 114. • Suradnja u odnosima zaposlenik-poslodavac 113. • Jačina zaštite investitora 113. • Utjecaj propisa o poslovanju na FDI 102. • Apsorpcija tehnologija na razini poduzeća 93. • Teret državnih propisa 91. • Rigidnost zapošljavanja 91. • Nezavisnost sudstva 86. • Efikasnost nadzornih odbora 85.

  18. Za više informacija molimo pogledajte www.weforum.org/gcp www.konkurentnost.hr

  19. “U modernoj globalnoj ekonomiji prosperitet je izbor nacije.” ~~~ “Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti.” M. E. Porter, The Competitive Advantage of Nations

  20. Svjetski godišnjak konkurentnosti 2007. • Objavljuje se svake godine od 1989. • Analizira i rangira sposobnost nacija i regija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća • prof. Stéphane Garelli, glavni urednik i direktor Svjetskog centra konkurentnosti IMD-a je • Hrvatska - prvi put uključena u 2006. • – NVK partner institut

  21. Svjetski godišnjak konkurentnosti 2007. • Analizira i rangira 55 zemalja • Rangiranje dobiveno temeljem: • 2/3 statističkih podataka • (međunarodni, regionalni i nacionalni izvori) • + • 1/3 podataka iz ankete • (preko 4000 ispitanika 2007.) • Jedan glavni indeks temeljen na 4 faktora konkurentnosti: • 1. gospodarski rezultati • 2. efikasnost vlade • 3. efikasnost poslovnog sektora • 4. infrastruktura

  22. Rezultati rangiranja 2007. 22. Estonija 32. Češka 34. Slovačka 35. Mađarska 40. Slovenija 41. Bugarska 42. Italija 44. Rumunjska … 48. Turska 52. Poljska 53. Hrvatska 54. Indonezija 55. Venecuela • TOP 10 • SAD • Singapur • Hong Kong • Luksemburg • Danska • Švicarska • Island • Nizozemska • Švedska • Kanada

  23. Rezultati rangiranja 2007. – Hrvatska

  24. Rezultati rangiranja 2007. – Hrvatska Poboljšanja • Direktna strana ulaganja – milijarde US$ • Direktna strana ulaganja - % BDP • Zdravstvena infrastruktura u skladu sa zahtjevima društva • Urbanizacija gradova kao potpora poslovnom razvoju • Relokacija proizvodnje ne predstavlja prijetnju budućnosti gospodarstva • Suficit/deficit državnog proračuna – % BDP • Dostupnost venture capitala za razvoj poslovanja

  25. Rezultati rangiranja 2007. – Hrvatska Poboljšanja • Relokacija R&D-a ne predstavlja prijetnju budućnosti gospodarstva • Sredstva za tehnološki razvoj su dostupna • Poduzeća na burzama nalaze adekvatne izvore financiranja • Broj korisnika mobilnih telefona • Odnos učenik-nastavnik (osnovno obrazovanje) • Uspjesi višeg obrazovnog sustava % populacije koji sudjeluje u tercijarnom obrazovanju 25-34 godine

  26. Rezultati rangiranja 2007. – Hrvatska Nazadovanja • Sposoban viši menadžment nije dostupan • Potreba za gospodarskim i socijalnim promjenama se ne razumije • Ukupan broj osoblja u R&D u zemlji per capita • Financijsko obrazovanje nije u skladu s potrebama poduzeća • Stav prema globalizaciji nije općenito pozitivan • Postojanje podmićivanja i korupcije • Direktna strana ulaganja izvan zemlje % BDP-a

  27. Rezultati rangiranja 2007. – Hrvatska Nazadovanja • Interes mladih za znanost je nizak • Nedostupnost obrazovane radne snage • Niska vjerodostojnost menadžmentu • Ukupna potrošnja na R&D • Poznavanje stranih jezika nije u skladu s potrebama poduzeća • Strani investitori slobodno dolaze do kontrolnih paketa domaćih poduzeća • Stranu visoko obrazovanu radnu snagu ne privlači poslovno okruženje u zemlji

  28. Gospodarski rezultati: Hrvatska 50. pozicija

  29. Efikasnost vlade: Hrvatska50. pozicija

  30. Efikasnost poslovnog sektora: Hrvatska 55. pozicija

  31. Infrastruktura: Hrvatska 43. pozicija

  32. Kako bliže Europskoj uniji?

  33. Kriteriji za članstvo u EU (Kopenhaški kriteriji) • Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu, poštivanje ljudskih prava i manjina • Postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva • Sposobnost poduzeća da se suoče s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU • Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije

  34. Lisabonska agenda “Unija je utvrdila novi strateški cilj za iduće desetljeće: Postati najkonkurentnija i znanjem predvođena ekonomija na svijetu & sposobna za održiv gospodarski razvoj s višom zaposlenošću i boljim poslovima i boljom socijalnom kohezijom.” Europsko vijeće Lisabon, 2000.

  35. Lisabonska agenda Cilj Lisabonske agende (2000.): za 2010. • EU će postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo temeljeno na znanju u svijetu sa održivom stopom gospodarskog rasta, povećanjem broja i kvalitete poslova te većom socijalnom kohezijom. • Ostvariti ekonomski rast od 3% i stvaranje 20 milijuna radnih mjesta • Ulaganja u istraživanje i razvoj podići na 3% bruto domaćeg proizvoda Ocjena izvršenja Lisabonske agende (2004.): • većina ciljeva je još daleko od ispunjenja • ozbiljni nedostaci u sustavu vođenja ekonomske politike EU • postizanje ciljeva zahtjeva kontinuirane napore u podizanju konkurentnosti • postizanje zadatih ciljeva danas više nije moguće u predviđenom vremenu Izvor:http://www.euractiv.com/Article?tcmuri=tcm:29-136796-16&type=News

  36. Lisabonska agenda (revidirana 2004.) • Ulaganja u mreže i znanje: • pokretanje prioritetnih projekata odobrenih od strane • “Europske inicijative za rast”; • Jačanje konkurentnosti u industriji i uslugama: • posebno u području industrijske politike, • te tržišta usluga i tehnologije koje ne zagađuju okoliš; • Povećanje uključenosti starije radne snage u tržište rada: Izvor:http://www.euractiv.com/Article?tcmuri=tcm:29-136796-16&type=News

  37. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende Ukupan rang svih zemalja članica EU Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende 2006.

  38. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende Ukupan rang svih zemalja članica EU Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende 2006.

  39. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende Rang zemalja kandidatkinja Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende 2006.

  40. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende Izvor: Svjetski gospodarski forum, Izvješće o ispunjavanju ciljeva Lisabonske agende 2006.

  41. Kako je počelo? Originalni Washingtonski konsenzus 1990. Prvotna destinacija primjene: Latinska Amerika 1. Fiskalna disciplina 2. Preorijentacija javnih troškova 3. Porezna reforma 4. Financijska liberalizacija 5. Jedinstveni i konkurentni valutni tečaj 6. Tržišna liberalizacija 7. Otvorenost prema direktnim inozemnim investicijama 8. Privatizacija 9. Smanjenje regulative 10. Pravo na zaštitu vlasništva Izvor: Rodrik, Dani: Goodbye Washington Consensus, Hello Washington Confusion?, Harvard University, January 2006

  42. Kako je danas? Dopunjeni Washingtonski konsenzus Danas Suštinski zaokret • Bitan značaj kvalitete upravljanja poduzećima • Anti-korupcija • Fleksibilno tržište radne snage • WTO aranžmani – proširenje međunarodne razmjene • Financijska pravila i standardi • «Razborito» otvaranje kapitalnim transakcijama • Režim jedinstvenog valutnog tečaja • Nezavisne centralne banke/ciljana inflacija • Socijalna sigurnost • Kontrolirano smanjivanje siromaštva Izvor: Rodrik, Dani: Goodbye Washington Consensus, Hello Washington Confusion?, Harvard University, January 2006

  43. Što je industrijska politika? “…. najbolja je industrijska politika ona koja se brine o adekvatnoj infrastrukturi, ograničava moć monopola i kartela, i obrazuje ljude kako bi uspješna industrija imala ljudski kapital. Također pruža indikativne smjernice o perspektivama pojedine grane, osigurava jednostavan i stalan porezni sistem, slobodno i fleksibilno tržište kapitala i uklanjanje sektorskog protekcionizma.” W. Corden (1980.) W. Corden: Relationships between Macro-economic and Industrial Policies, The World Economy, No. 2, 1980

  44. Elementi stvaranja industrijske politike Indeks globalne konkurentnosti – Devet stupova konkurentnosti + 13 + 19 + 10

  45. Nova industrijska politika EU Sedam novih inicijativa: • Konkurentnost • Energija i zaštita okoliša • Zaštita intelektualnog vlasništva • Poboljšanje regulative • Poticanje industrijskih istraživanja i inovacija dostupnosti tržištu • Unapređenje stručnih znanja i vještina • Unapređenje kvalitete upravljanja Izvor: www.ec.europa.eu/enterprise/enterprise_policy/industry

  46. Industrijska politika – Skandinavske države Kako to rade drugi? - FINSKA: Orijentacija prema ekonomiji znanja - ŠVEDSKA: Reforma države i reorganizacija javnih službi - DANSKA: Tržište rada društveno fleksibilno i socijalno stabilno Svi reformski zahtjevi temeljili su se na: - redukciji i reorganizaciji javne potrošnje, te - na unapređenju suvremenih tehnoloških sektora povezanih s istraživanjem i razvojem. Izvor: Novi gospodarski rast za Francusku – Michael Camdessus i suradnici – priredio dr. Branimir Lokin, 33. Sjednica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, 19. Rujan 2005.

  47. Industrijska politika – Irska

  48. Industrijska politika - uzajamnost mikro i makro sfere Kompanije ne posluju u vakumu. Njihovi uspjesi izuzetno ovise o kvaliteti ukupnog nacionalnog poslovnog okruženja. Stephane Garelli IMD Lausanne Direktor World Competitiveness Project

  49. Europska unija – Industrijska politika Dodatne specifične sektorske inicijative su: • Radna skupina za konkurentnost informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija • Serija studija o konkurentnosti • ICT sektora, • prehrambene industrije, • modne i industrije dizajna, s naglaskom na analizu konkurentnosti industrijskih sektora kako bi se dobila baza za stvaranje budućih mjera politika. Izvor:http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/05/352&type=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en

  50. Europska unija – Industrijska politika Dodatne specifične sektorske inicijative su: • Osnivanje novog farmaceutskog foruma • uključuje ministre, predstavnike industrije te ostale stakeholdere koji će se baviti pitanjima R&D-a, nacionalne regulacije te razvojem jedinstvenog tržišta. • Revizija strategije životnih znanosti te biotehnologije • suradnja poslovnog sektora kroz Savjetodavnu skupinu Konkurentnost u biotehnologiji. Izvor:http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/05/352&type=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en

More Related