slide1 n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
- ZAKON PROTIV RADNIKA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 83

- ZAKON PROTIV RADNIKA - PowerPoint PPT Presentation


  • 114 Views
  • Uploaded on

- ZAKON PROTIV RADNIKA. jer ljudi su važni !. FLEKSIBILNOST RADA. NAČIN UVOĐENJA FLEKSIBILNOSTI:. ZAKONODAVSTVO KOLEKTIVNI UGOVORI UGOVORI O RADU. ZAKONODAVSTVO. Tvrdnja: „Zakon o radu štiti samo radnike; Zakon o radu ne štiti poslodavce”

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about '- ZAKON PROTIV RADNIKA' - sine


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
na in uvo enja fleksibilnosti
NAČIN UVOĐENJA FLEKSIBILNOSTI:
  • ZAKONODAVSTVO
  • KOLEKTIVNI UGOVORI
  • UGOVORI O RADU
zakonodavstvo
ZAKONODAVSTVO

Tvrdnja: „Zakon o radu štiti samo radnike; Zakon o radu ne štiti poslodavce”

“Onoliko dugo dok obavljanje rada uključujeovisnost o kapitalu, radno će zakonodavstvo nastavit biti dijelom pravnog poretka koji jamče poštivanje pojedinca.” [1]

[1] PREGOVORI O FLEKSIBILNOSTI: ULOGA SOCIJALNIH PARTNERA i DRŽAVE, ILO 1999.

zakonodavstvo1
ZAKONODAVSTVO

„Zakonodavstvo – rezultat socijalnog dijaloga“

Usuglašena 24 pitanja – ali nisu sadržana u Prijedlogu izmjena ZOR-a:

  • rad s nepunim radnim vremenom: „potrebno je postojeći institut dopuniti izmjenama regulative mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja“
  • rad sa skraćenim radnim vremenom u slučaju viška radnika: „potrebno je razraditi regulativu kako bi se ovaj institut koristio u praksi“
  • prekovremeni rad: „potrebno je pooštriti kontrolu ovog instituta“
zakonodavstvo2
ZAKONODAVSTVO
  • kontrola sklopljenih ugovora o radu: „ potrebno je utvrditi obvezu poslodavca da vodi upisnik zaključenih ugovora o radu, na način da budu numerički označeni“
  • plaća: „dogovoreno da u ZOR-u izrijekom treba utvrditi definiciju plaće u bruto iznosu“
  • radnička vijeća: „potpuno izjednačavanje prava i obveza sindikalnog povjerenika“ /utvrđene obveze, nema prava sazivanja skupa radnika
zakonodavstvo3
ZAKONODAVSTVO
  • mirno rješavanje sporova: „ u ZOR-u instruktivno uputiti na mehanizme mirnog rješavanja putem komisija za nagodbe”
  • ovrha: „rok od 30 dana za ovrhu zbog povratka na rad, utvrditi u trajanju od 3 mjeseca“
  • inspekcija rada: „ proširenje ovlasti inspekcije rada na nadzor ostvarivanja prava iz kolektivnih ugovora, a posebno u pogledu plaća, kontrola trgovačkih društava u stečaju“
  • Ugovor na određeno vrijeme:staviti pod kontrolu, obavijest radničkom vijeću o broju i razlozima sklapanja, brojčano ograničenje
zakonodavstvo4
ZAKONODAVSTVO
  • kolektivni ugovori: „u evidenciji k.u. navesti poslodavce na koje se primjenjuje“
  • sindikalni povjerenik: „ usklađena namjera veće zaštite povjerenika u odnosu na internu fleksibilizaciju kod poslodavca; ukidanje administrativnih pristojbi za registraciju udruga“
  • štrajk: „potrebno je precizirati odredbe ZOR-a s ciljem dopustivosti štrajka u svim slučajevima zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa; sindikate u slučaju štrajka osloboditi obveze objave pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati“
kolektivni ugovori
KOLEKTIVNI UGOVORI
  • Korektivna mjera kad nastupa deregulatorno zakonodavstvo
  • Utvrđuje temelje zakonodavstva / zakonodavstvo rezultat institucionaliziranog procesa socijalnog dijaloga
kolektivni ugovori1
KOLEKTIVNI UGOVORI

ILO konvencije :

Uloga Vlade je da potiče sustav

kolektivnog pregovaranja

Kod nas:

  • U državnim poduzećima se otkazuju kolektivni ugovori;
  • Prava utvrđena k.u. za državne i javne službe suspendiraju se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna;
  • Osporava se pravo na štrajk kao sredstvo pritiska za sklapanje k.u.

– svaki štrajk postaje politički

ugovori o radu
UGOVORI O RADU
  • ODREĐENO – NEODREĐENO
  • PUNO – NEPUNO
  • PROBNI ROK
  • STJECANJE ISKUSTVA
slide13
KOLIKO SMO FLEKSIBILNI

UTUMAČENJU

FLEKSIBILNOSTI?

ili

Koje je stvarno mjesto

Hrvatske u odnosu na

zemlje EU?

slide14
Studija OECD-a koja je podloga predlagatelju nije sadržavala podatke o Hrvatskoj – računica je rađena od strane angažiranih studenata, a isto tako i redoslijed u tablicama (1. grafikon na slajdovima koji slijede)
  • Redoslijed se mogao prikazati i drukčije (2. grafikon na slajdovima koji slijede):
zaklju ak
ZAKLJUČAK
  • Niti je vrag ružičast kako se čini, niti je hrvatski ZOR nefleksibilan, kako ga Vlada prikazuje
otkazni rokovi
OTKAZNI ROKOVI

VAŽEĆE ODREDBE I PRIJEDLOG IZMJENAZOR

prigovori sindikata
PRIGOVORI SINDIKATA
  • vidljivo je značajno skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina,
  • šanse za pronalaženje novog posla za vrijeme otkaznog roka još su manje, a otpremnina u predloženim iznosima još manje udovoljava svojoj funkciji,
  • odlazak na burzu će biti još brži, a ostanak na burzi duži, naročito ako je radnik starije dobi,
  • otpremnina je sada u funkciji golog preživljavanja radnika i njegove obitelji, rijetko svojom izdašnošću može poslužiti samozapošljavanju ili potpunom financijskom prevladavanju vremena do novog zaposlenja,
  • s obzirom na način određivanja visine otpremnine nepravedna je, jer ista visina pripada radniku sa navršenih 5 ili 9 godina radnog staža kod poslodavca, odnosno radniku s navršenih 10 ili 19 godina radnog staža,
prigovori sindikata1
PRIGOVORI SINDIKATA
  • funkcija otkaznog roka je primarno zaštitna za radnika i njegovu obitelj, za to bi vrijeme radnik trebao naći drugi posao
  • čl. 113. st. 4. ZOR-a

"Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja."

slide32

59,16% nezaposlenih traži posao duže od godinu dana

26,47% traži posao duže od 3 godine

odgovor predlagatelju
ODGOVOR PREDLAGATELJU

Koga pogađaju ove promjene?

  • svakako i sada zaposlene, koji će dobiti otkaz nakon eventualnog stupanja na snagu predložene odredbe,
  • u početku naročito one radnike na koje se ne primjenjuju kolektivni ugovori,
  • kao i radnike na koje se kolektivni ugovori primjenjuju, a u kojima su visina otpremnine i otkazni rokovi uređeni pozivom na odredbe ZOR-a (to je čest način utvrđivanja tih instituta),
  • tamo gdje su ta prava uređena na povoljniji način možemo očekivati otkazivanje kolektivnih ugovora, a u svakom slučaju smanjivanje tih prava prilikom potpisivanja novih,
odgovor predlagatelju1
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • otkazni rok nije fiksni trošak, ako radnik to vrijeme uredno odrađuje, a to je pravilo,
  • poslodavac u Sloveniji mora svome radniku isplatiti i regres (najmanje u visini minimalne plaće), a i otpremninu radi odlaska u mirovinu (najmanje dvije prosječne plaće u Sloveniji ili plaće radnika ako je to za radnika povoljnije),
odgovor predlagatelju2
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • ako smanjivanje ovih prava znači veći gospodarski rast i više novih radnih mjesta tada tražimo da nam se predoče točni ili barem približni izračuni stope rasta i očekivanog broja radnih mjesta,
odgovor predlagatelju3
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • vezano na tvrdnju kako je otpremnina u funkciji naknade štete radniku, a ne smije biti nesrazmjeran teret poslodavcu, pitamo se je li otpremnina u visini 2 plaće za 19 godina rada kod istog poslodavca naknada štete radniku, te čemu će ona stvarno poslužiti?
odgovor predlagatelju4
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • precjenjuje se značaj odredbe o izjednačavanju prava na otpremninu zaposlenima na neodređeno i određeno vrijeme, jer se to pravo ostvaruje samo u slučaju otkaza ugovora o radu, a ugovor o radu na određeno vrijeme se iznimno rijetko otkazuje, taj ugovor prestaje istekom vremena na koje je sklopljen, no i u tim vrlo iznimnim slučajevima može se očekivati otpremnina u kako je predloženo visini od 1/2 plaće, a naročito u kontekstu predloženih promjena vezanih za ugovor o radu na određeno vrijeme,
odgovor predlagatelju5
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • o rezanju prava uz kompenzaciju na drugoj strani (novčane naknade za vrijeme nazaposlenosti, socijalna pomoć i druga rješenja) moguće je govoriti, ali ne rezati prava prije nego li se uvedu odgovarajuće mjere,
odgovor predlagatelju6
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • podsjetimo, novčana naknada s naslova nezaposlenosti u RH može trajati od 78 do 312 dana, uz uvjete prethodnog rada od 9 mjeseci, odnosno više od 10 godina, (iznimka muškarci s 35 god. prethodnog rada, žene 30 godina) i uz druge uvjete,
  • najniža mjesečna novčana naknada iznosi 741,40 kn, a najviša 900,00 kn, prosječna 885,12 kn (ovisno o prosjeku plaće umanjene za doprinose),
odgovor predlagatelju7
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • ili kako to izgleda u državama s kojima nas uspoređuju kada se utvrđuje tzv. "rigidnost" našeg radnog zakonodavstva u odnosu na iste države
odgovor predlagatelju8
ODGOVOR PREDLAGATELJU

dio prava s naslova nezaposlenosti

odgovor predlagatelju9
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • što se tiče obećanih razmatranja reformskih kompenzacijskih rješenja, teško je govoriti o dobrim namjerama s obzirom na činjenicu da je nedavno, donošenjem Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti bitno smanjena zaštita starijih radnika i ograničena mogućnost zarade, a time i osiguranje minimuma egzistencijalnih potreba, nezaposlenih osoba,
  • isto tako Vlada je Zaključkom od 21. studenoga 2002. (N.N. br. 145/02), usvojila dokument Strategija razvitka "Hrvatska u 21. stoljeću - makroekonomija" a u kojemu se među ostalom navodi:

"Trajanje i visinu naknada za nezaposlenost ne bi trebalo povećavati, ma koliko se to u prvi tren činilo potrebnim sa socijalnog stajališta."

odgovor predlagatelju10
ODGOVOR PREDLAGATELJU
  • "Nedavna studija OECD-a pokazuje da postoji mala ili gotovo nikakva povezanost između zakonodavstava o zaštiti zaposlenja i općih stopa nezaposlenosti."

Izvor:

Europska zaklada za unaprjeđenje uvjeta života i rada, 2001.

ugovor o radu na odre eno vrijeme1
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

POSTOJEĆI ZAKON O RADU

  • ugovor o radu može se, kada za to postoji stvaran i važan razlog sklopiti iznimno na određeno vrijeme.
  • taksativno su nabrojani slučajevi,
  • kolektivnim ugovorom može se ograničiti ili proširiti mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme (nije se koristilo u praksi)
  • rok tri godine
ugovor o radu na odre eno vrijeme2
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

PRIJEDLOG IZMJENA

  • Ugovor o radu na određeno vrijeme nije iznimka - izjednačuje se s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme
  • prema prijedlogu VRH ugovor o radu na određeno vrijeme postao bi pravilo, a ugovor na neodređeno vrijeme iznimka
  • preko 80 % ugovora sklopljenih u 2002. su ugovori o radu na određeno vrijeme

SLOVENSKI ZOR

  • Ugovor o radu je iznimka
  • taksativno su nabrojeni slučajevi u kojima se može sklopiti
  • rok dvije godine
smjernica eu iz 1999 na koju se poziva vlada rh
SMJERNICA EU IZ 1999. NA KOJU SE POZIVA VLADA RH
  • ugovori o radu na neodređeno vrijeme su opći oblik radnog odnosa.
  • pojam radnik na određeno vrijeme označava osobu koja ima ugovor o radu ili koja je zasnovala radni odnos pri kojem je otkazivanje ugovora o radu ili radnog odnosa uvjetovano objektivnim uvjetima kao što je određeni datum, izvršenje određenog zadatka ili određeni događaj.
slide51
Radnik s ugovorom o radu na određeno vrijeme:
  • jeftiniji je za poslodavca,
  • kreditno je nesposoban,
  • nije sindikalno organiziran,
  • podložan je “sivoj” ekonomiji,
  • građanin je drugog reda,
slide52
Kreditni uvjeti za radnike na određeno vrijeme
  • Raiffeisen bank: radnicima na određeno vrijeme ne odobrava kredite
  • PBZ-Gruppo Insta Bci: samo hipotekarni kredit (1/3)
  • Zagrebačka banka: samo uz sudužnika i 2 jamca (zaposlena na neodređeno)
mali poslodavci
MALI POSLODAVCI

POSTOJEĆI ZAKON O RADU

  • - Poslodavac koji zapošljava 10 i manje od 10 radnika (do 2001. 5 radnika)

PRIJEDLOG IZMJENA

  • - Poslodavac koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
  • - uz prijedlog ne prileže podaci o učincima povećanja s 5 na 10 radnika, niti analiza očekivanja učinaka povećanjem s 10 na 20 radnika

SLOVENSKI ZOR

  • - Poslodavac koji zapošljava 10 i manje od 10 radnika
mali poslodavci1
MALI POSLODAVCI

MALI POSLODAVAC

  • u slučaju viška radnika nema obvezu ponude drugog posla
  • ne mora voditi računa o starosnoj dobi, trajanju radnog odnosa niti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika
  • prema prijedlogu VRH dodatna socijalna nesigurnost bi se proširila na 241.000 radnika
izrada programa zbrinjavanja vi ka radnika
IZRADA PROGRAMA ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA

POSTOJEĆI ZAKON O RADU

- poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika i koji u 6 mjeseci namjerava otkazati više od 10% ugovora, a najmanje petorici radnika

PRIJEDLOG IZMJENA

  • poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora
  • prema prijedlogu VRH poslodavac koji zapošljava npr. 100 radnika mogao bi u jednoj godini otkazati ugovore o radu 76-orici radnika bez mogućnosti utjecaja radničkog vijeća i Zavoda za zapošljavanje
najni a pla a
NAJNIŽA PLAĆA

POSTOJEĆI ZAKON O RADU

  • najniža plaća određena je kolektivnim ugovorom, koji se primjenjuje na sve zaposlene
  • najniža plaća vezana je uz najnižu osnovicu za uplatu doprinosa

PRIJEDLOG IZMJENA

  • najnižu plaću bi imala pravo jednostrano određivati vlada RH, samo uz pribavljeno mišljenje GSV-a
  • najniža plaća bi mogla biti niža od osnovice za uplatu doprinosa, a u tom slučaju bi radnici s plaćom nižom od te osnovice plaćali doprinose na iznose koje ne primaju
radna knji ica
RADNA KNJIŽICA

PRIJEDLOG IZMJENA

  • radna knjižica se ukida, te umjesto nje uvodi iskaznica socijalnog osiguranja
  • tražimo da se radna knjižica, kao javna isprava zadrži sve dok se predložena iskaznica ne potvrdi u praksi kao kvalitetna zamjena.
slide67
jer ljudi su važni- i radnici su ljudi- radnici su važni?- i dužnosnici su radnici- dužnosnici su važniji
promjene zakona o radu stajali ta i ankete
Promjene Zakona o radu -stajališta i ankete
  • MMF je “za”
  • VLAST je “za”
  • OPORBA je “protiv”
  • VLAST je bila “protiv” dok je bila oporba.
  • OPORBA je bila “za” dok je bila vlast.

Zaključak:

  • Ili vlast zamućuje pogled, ili u Hrvatskoj nema trajne politike.
poslodavci
POSLODAVCI?
  • HUP je “za”.
  • Dapače, ovo je za njih premalo: “Ovo su samo kozmetičke promjene!”.
  • Međutim, poslodavci pojedinačno nisu "za", tj. sadašnji im Zakon o radu ne smeta.
odgovori poduzetnika
ODGOVORI PODUZETNIKA:

Jesu li “prevelika” prava radnika prepreke novom zapošljavanju

sindikati su protiv
SINDIKATI su "protiv"
  • GRAĐANI?
  • Građani pojma nemaju. Nažalost istinito.

Puls:

Znaju li GRAĐANI koji se zakoni iz radnog zakonodavstva mijenjaju:

  • 79% NE – 20% Da.
  • 52% radne populacije loše je upoznato s radnim zakonodavstvom.
ele li gra ani promjene
ŽELE LI GRAĐANI PROMJENE ?

88% građana smatra da bi se radni zakon u Hrvatskoj trebao prilagoditi normama najrazvijenijih zemalja svijeta.

problem je o ito u za titi
Problem je očito u zaštiti.
  • Vlada nije osigurala veću zaštitu.
  • Sudski postupak
  • Ovršni postupak
  • Sudovi za prekršaje
  • Naknada za nezaposlene – i to je zaštita.
  • Jačanje pozicije sindikata i kolektivnih pregovora – i to je zaštita.
sudovi
Sudovi:
  • Ovo je Toni Zavišek .
  • Otkaz je dobio 1996. a prva rasprava zakazana je 2002. godine.
slide79
Umanjivanje prava mora ići s uvećavanjem efiskasnosti zaštite!
  • Manja prava mogu biti prihvatljiva samo ako je efikasnost zaštite veća.
  • U zapadnoj Europi radni sporovi završavaju za manje od 90 dana.
  • U Hrvatskoj traju od 1000 do 1500 dana.
rad na odre eno
Rad na određeno :
  • 24% nezaposlenih ne bi prihvatilo rad na određeno ni u kojem slučaju
  • 20% zaposlenih prihvatilo bi rad na određeno, ali ovisi o kojem je poslu riječ.
  • Dakle, niti nezaposleni baš neće na određeno. Zašto?
koliko zakon o radu utje e na konkuretnost
Koliko Zakon o radu utječe na konkuretnost?

Prema ljestvici konkurentnosti Hrvatska je:

  • Ukupno: 52. mjesto
  • Korupcija: 45-57 mjesto
  • Pesimizam: 60 mjesto
  • Odnos radnik – poslodavac: 77 mjesto
  • U povećanju dostupnosti kredita: 1 mjesto (svi smo prezaduženi).
  • Gdje tu utječe radno zakonodavstvo?
koliko zakon o radu utje e na konkuretnost1
Koliko Zakon o radu utječe na konkuretnost?

Finska je najkonkurentnija zemlja na svijetu.

  • Ima prosječno radno zakonodavstvo.
  • Međutim, npr. na 1. mjestu je po nekorumpiranosti.
  • Je li Finskoj prepreka radno zakonodavstvo?
  • Je li finsku konkurentnost stvara radno zakonodavstvo, ili nešto drugo?
slide83
jer ljudi su važni- i radnici su ljudi- radnici su važni?- i dužnosnici su radnici- dužnosnici su važniji