pojmovno odre enje poduzetni tva n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Pojmovno određenje poduzetništva PowerPoint Presentation
Download Presentation
Pojmovno određenje poduzetništva

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 46

Pojmovno određenje poduzetništva - PowerPoint PPT Presentation


  • 174 Views
  • Uploaded on

Pojmovno određenje poduzetništva. marijan.cingula@foi.hr. Program i sadržaj kolegija. Određenje poduzetništva Poduzetnik Funkcije poduzetništva Poduzeće i poduzetničko okruženje Izrada poslovnog plana Pokretanje poduzetničkog projekta Komparativna analiza poduzetništva

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Pojmovno određenje poduzetništva' - roz


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
program i sadr aj kolegija
Program i sadržaj kolegija
  • Određenje poduzetništva
  • Poduzetnik
  • Funkcije poduzetništva
  • Poduzeće i poduzetničko okruženje
  • Izrada poslovnog plana
  • Pokretanje poduzetničkog projekta
  • Komparativna analiza poduzetništva
  • Izazovi poduzetništva u 21. stoljeću
pojam poduzetni tva 1
Pojam poduzetništva - 1
  • Poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskorištavanja prigode
  • Uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača i novih tehnologija
  • Naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete neizvjesnosti, krize i promjene u okružju
pojam poduzetni tva 2
Pojam poduzetništva - 2
  • Poduzetništvo je proces u kojem pojedinci pokušavaju ostvariti ideju, bez obzira na resurse koje trenutačno posjeduju
  • Bit poduzetničkog ponašanja jest prepoznavanje prilika i ostvarivanje ideja
  • Skupina zadataka, kojom se bave poduzetnici, može ostvariti pojedinac ili skupina osoba. Ta vrsta zadataka zahtijeva kreativnost, motivaciju i volju za preuzimanjem rizika
slide5

U svijetu postoji ogromno zanimanje za poduzetništvo

Prema GEM

(Global Entrepreneurship Monitor)

istraživanju iz 2005. godine,

oko 330 milijuna ljudi

ili 14% odraslih u 35 zemalja,

obuhvaćenih istraživanjima,

uključeni su u formiranje

novog poduzeća

to je poduzetni tvo
Što je poduzetništvo
  • Podrijetlo riječi ˝poduzetnik˝
    • Tom su se riječi isprva opisivali ljudi koji preuzimaju rizik koji se javlja tijekom poslovanja između kupaca i prodavača ili za ljude koji na sebe preuzimaju zadatak otvaranja novog poduzeća
  • Razlika između izumitelja i poduzetnika
    • Izumitelj stvara nešto novo.
    • Poduzetnik skuplja sve potrebne resurse- novac, ljude, strategije i preuzima rizik kako bi transformirao izum u održivi posao
korporacijsko poduzetni tvo
Korporacijsko poduzetništvo
  • Konceptualizacija poduzetništva na razini poduzeća
  • Sva poduzeća spadaju u konceptualni kontinuum koji ima raspon od izrazito konzervativnog do izrazito poduzetničkog
  • Položaj poduzeća u tom kontinuumu se naziva poduzetničkim intenzitetom
prvi potpuni tekst o poduzetni tvu
Prvi potpuni tekst o poduzetništvu
  • Benedikt Kotruljević (oko 1400.-1468.)
  • “O trgovini i savršenom trgovcu” Detaljan opis poduzetničkog djelovanja i načina njegova ponašanja
poduzetni tvo u prvim teorijskim zapisima 1
Poduzetništvo u prvim teorijskim zapisima 1.
  • Richard Cantillon (1680-1734.) Iskovao je riječ Entrepreneur; ne definira poduzetništvo izravno niti cjelovito, ali prikazuje što rade pojedini poduzetnici: prijevoznici dovoze namirnice iz sela u grad; trgovci ih kupuju i prodaju građanima; manufakturist kupuje vunu i proizvodi sukno itd., a svi nastoje postići višu, ali neizvjesnu, cijenu pa se tako može dogoditi da im poduzeće bude unosno ili pak da bankrotiraju
poduzetni tvo u prvim teorijskim zapisima 2
Poduzetništvo u prvim teorijskim zapisima 2.
  • Adam Smith (1713-1790.) govori o poduzetničkoj aktivnosti koja se ostvaruje:

1. marljivošću i štedljivošću

2. poslovnim špekulacijama

3. poslovnim inovacijama

  • Jean Baptiste Say (1767-1832.) navodi da poduzetništvo nikako nije ograničeno samo na ekonomsku sferu, već na svekoliku ljudsku djelatnost, i to manje na egzistencijalnu, a više na društvenu
poduzetni tvo u prvim teorijskim zapisima 3
Poduzetništvo u prvim teorijskim zapisima 3.
  • Alfred Marshall (1842-1924.) govori o poduzetništvu kao slobodnoj djelatnosti po izboru poduzetnika, ali upozorava da u okviru izborne aktivnosti i njezine realizacije mora biti više smotrenosti i više samopouzdanja
  • Joseph Schumpeter (1883.-1950.), austrijski i američki ekonomist i sociolog u ekonomsku teoriju uvodi pojam poduzetnika inovatora
poduzetni tvo u novijim teorijskim zapisima 1
Poduzetništvo u novijim teorijskim zapisima 1.
  • Drago Gorupić navodi ove osnovne aktivnosti poduzetništva:

1. Organizacija proizvodnje i poslovanja

2. Inovacije, razvoj i poboljšanje

3. Borba i suradnja s radnicima

4. Borba i suradnja na tržištu robe i kapitala

5. Uređivanje odnosa s državom te s neposrednom društvenom i prirodnom okolinom

  • R. Ronstadt poduzetništvo određuje još konkretnije, to jest kao dinamičan proces stvaranja uvećane vrijednosti koju stvaraju pojedinci preuzimajući velik rizik uloženih sredstava vremena ili karijere, odnosno «pronalaze» vrijednosti nekim robama i uslugama. Ove robe ne moraju uvijek biti ni nove ni jedinstvene, ali im poduzetnik mora dati novu vrijednost time što je priskrbio i alocirao nužne izvore i vještine.
poduzetni tvo u novijim teorijskim zapisima 2
Poduzetništvo u novijim teorijskim zapisima 2.
  • Peter Drucker: Poduzetništvo je stvaranje novog tržišta i novog potrošača kako je to, na primjer, učinio McDonald's definiranjem vrijednosti svog finalnog proizvoda
  • Nicholas C. Siropolis: Poduzetništvo je nadahnuće idejom, borba muškaraca i žena s premoćnim okolnostima i zadovoljstvo koje slijedi iz uspjeha na vlastitom putu
poduzetni tvo u novijim teorijskim zapisima 3
Poduzetništvo u novijim teorijskim zapisima 3.
  • Po R. L.Heilbronru i J. K. Galbraithu bitna je značajka poduzetništva organiziranje pa je ono četvrti čimbenik proizvodnje. U uvjetima čiste konkurencije poduzetništvo obavlja ove osnovne zadaće:
    • utvrđivanje veličine poduzeća u skladu s ekonomijom obujma (kao smanjenja troškova koje nastaje iz povećanja količine učinaka);
    • kombiniranje proizvodnih činilaca po načelu marginalni prihod veći od marginalnog troška kako bi se time maksimirao profit i
    • utvrđivanje optimalne količine učinaka pri kojoj su marginalni prihod i marginalni trošak izjednačeni
poduzetni tvo u novijim teorijskim zapisima 4
Poduzetništvo u novijim teorijskim zapisima 4.
  • Poduzetništvo, kao poslovna djelatnost,teži razumijevanju kako nastaju prigode da se stvori nešto novo (novi proizvodi ili usluge, nova tržišta, novi proizvodni procesi ili sirovine i materijali, novi načini organiziranja postojeće tehnologije), te kako daroviti pojedinci pronalaze ili stvaraju te prigode, a zatim ih istražuju i koriste za postizanje različitih učinaka.

Shane and Venkataraman (2000). The promise of entrepreneurship as a field of research. Acadamy of Management Review,25, 217-226.

poduzetni tvo u novijim teorijskim zapisima 5
Poduzetništvo u novijim teorijskim zapisima 5.
  • Poduzetništvo je specifičan pristup stvaranju bogatstva, a poduzetnik je:
    • Menadžer koji poduzima specifičnu aktivnost i provodi je na specifičan način
    • Agent ekonomskih promjena po načinu na koji tim promjenama utječe na gospodarski razvoj
    • Osoba, s određenim psihološkim osobinama i crtama ličnosti, uključujući znatiželju i strategijski način promišljanja

Wickham, Philip A. (2006). Strategic entrepreneurship. FT Prentice Hall, Harlow.

tradicionalno poduzetni tvo 1
Tradicionalno poduzetništvo 1.
  • Poduzetništvo u malim i srednjim poduzećima u ekonomskoj literaturi poznato je pod nazivom tradicionalno poduzetništvo
  • Prvi poznati zapisi o malom poduzeću pojavili su se prije 4000 godina. Povijesni razvoj malog poduzetništva pokazuje da je malo poduzeće cvjetalo u gotovo svim starim kulturama
  • U malom poduzetništvu posebno su se isticali: Arapi, Babilonci, Egipćani, Grci, Feničani, Rimljani...
tradicionalno poduzetni tvo 2
Tradicionalno poduzetništvo 2.
  • U srednjem vijeku Rimska katolička crkva držala je male poduzetnike na marginama gospodarskog života
  • Trgovce se često spaljivalo kao grješnike jer nisu unapređivali proizvod,već samo podizali cijene koje je odredio proizvođač
  • Sve do devetnaestog stoljeća Crkva je naglašeno govorila i protiv prakse zaračunavanja kamata na zajmove (Islam i danas ne dozvoljava lihvarstvo)
tradicionalno poduzetni tvo 3
Tradicionalno poduzetništvo 3.
  • Po Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva RH (NN 29/2002.) malo gospodarstvo (eng. Small Business ili Small and Medium-sized Entreprises-SMEs), obuhvaća obrte, zadruge, mala i srednja trgovačka društva, te druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti koji u ukupnosti svojih različitosti dijele velik broj zajedničkih obilježja po kojima se razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata
  • Subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu
tradicionalno poduzetni tvo 4
Tradicionalno poduzetništvo 4.
  • Mikro subjekti – pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju manje od 10 zaposlenih
  • Mali subjekti – pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju manje od 50 zaposlenih, u poslovanju su neovisni te ostvaruju ukupni godišnji promet od 16 milijuna kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u vrijednosti do 8 milijuna kuna
  • Srednji subjekti – pravne i fizičke osobe koje zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 djelatnika, u poslovanju su neovisni te ostvaruju ukupni godišnji promet do 60 milijuna kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u vrijednosti do 30 milijuna kuna
va nost malog gospodarstva
Važnost malog gospodarstva
  • Malo gospodarstvo u 2004. godini čini 98,68% ukupnog broja hrvatskih poduzeća
  • zapošljava 54,9% djelatnika
  • ostvaruje 25% ukupnog prihoda i cca 39% dobiti ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske
slide22

Usporedni pregled stanja malog gospodarstva u nekim europskim zemljama i EU

Izvor: Industrial Policies (ECE) prema:

http://www.momsp.hr/docs/analiza_stanja_u_malom_gospodarstvu.doc (2004.)

poduzetni tvo u velikim poduze ima intrapreneurship
Poduzetništvo u velikim poduzećima - Intrapreneurship
  • Povećanje konkurencije i stalne promjene okoline na tržištima diljem svijeta tjeraju velika poduzeća na inovativnost i fleksibilnost.
  • Ujedinjavanje prednosti malih poduzeća (kreativnosti, fleksibilnosti, inovativnosti, poznavanja tržišta, ...) sa tržišnom snagom i financijskim resursima velikog poduzeća
  • Organizacijsko poduzetništvo, poduzetništvo u već uhodanim poduzećima, bez obzira na to da li su ona velika, neprofitna, u vlasništvu države ili mala poduzeća
metode poduzetni kih organizacija 1
Metode poduzetničkih organizacija-1.
  • korisnicima internih usluga omogućen je slobodan izbor dobavljača
  • poduzetnicima u velikim poduzećima garantiran je udio u vlasničkim pravima nad kreiranim internim inovacijama
  • inzistiranje na istini i odanosti u marketingu i povratnim informacijama sa tržišta
  • timovi poduzetnika tretiraju se kao profitni centri, a ne troškovni centri - otvaranjem posebnih bankovnih računa za svaki tim
metode poduzetni kih organizacija 2
Metode poduzetničkih organizacija-2.
  • članovima tima pruža se širok raspon mogućnosti u poslu, inovacijskim naporima, savezima i razmjeni
  • zaposlenici se potiču na razvoj putem obrazovnih programa
  • interna poduzeća imaju službeni položaj u poduzeću
  • sustav ugovora između internih poduzeća definiran je od strane organizacije
  • sustav utvrđivanja odnosa između internih poduzeća i zaposlenika utvrđen je planom poduzetničke organizacije
prijelaz s tradicionalnog na b2b elektroni ko poslovanje

Plasman proizvoda Orjentacija na kupce

PROIZVODNIKAPITAL

Fokusiranje na proizvodnju Fokus na tržište

LJUDSKIKAPITAL

Visok (vlastita dobra) Nizak (direktna dostava)

RADNI KAPITAL

Visok (vlasništvo nad proizv.) Nizak (outsourcing)

FIZIČKI KAPITAL

Mreža dob.

TRADICIONALNO POSLOVANJE

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

PRIJELAZ S TRADICIONALNOG NA B2B ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

KORPORACIJSKO PODUZETNIŠTVO

razlike tradicionalnog i korporacijskog poduzetni tva
Razlike tradicionalnog i korporacijskog poduzetništva
  • Poduzetnici u velikim poduzećima djeluju unutar granica postojećeg poduzeća, posjeduju slobodu u vođenju određenog aspekta poslovanja, najčešće novog proizvoda ili podružnice, ali uvijek trebaju dozvolu središnjice
  • U velikim poduzećima znaju da će im poduzeća, ako i ne uspiju, osigurati plaću, barem neko vrijeme
  • U velikim poduzećima napreduje se na temelju korporativnih standarda, a ne poduzetničkog uspjeha
  • Poduzetnici u pravilu ne moraju brinuti o svom obrazovanju i kretanju u «pravim» društvenim krugovima – oni se brinu o zarađivanju novca kako bi podmirili plaće i ostale obveze
  • Poduzetnici u velikim poduzećima se odabiru od strane korporativne hijerarhije i ne trebaju brinuti o izgradnji potrebne strukture za poslovanje (npr. tehnička potpora, ljudski resursi ili marketing i prodaja)
prepreke poduzetni tvu u velikim korporacijama
Prepreke poduzetništvu u velikim korporacijama
  • Priroda velikih organizacija – pet faktora koji rade protiv razvoja poduzetničke kulture: (a) međuljudski odnosi, (b) previše razina odlučivanja (c) potreba za kontrolom (d) korporativna kultura (e) vremenska dimenzija - proračunski ciklusi
  • Potreba za kratkoročnim profitima
  • Nedostatak poduzetničkog talenta
  • Neprikladne metode kompenzacije
pretpostavke za razvoj poduzetni tva u velikim korporacijama
Pretpostavke za razvoj poduzetništva u velikim korporacijama
  • Shvaćanje korporativnog poduzetništva kao načina stjecanja konkurentske prednosti
  • Utvrđivanje korporativnog poduzetničkog modela
  • Razvijanje poduzetničke kulture u velikim poduzećima
  • Identificiranje poduzetničkog talenta;
  • Nagrađivanje poduzetnika u velikim poduzećima
  • Utvrđivanje sustava za administriranje i procjenu projekata
korporativni poduzetni ki modeli
Korporativni poduzetnički modeli
  • Organska organizacija. Cijela organizacije primjenjuje poduzetništvo i razvija se organska struktura; rezultira gubitkom ekonomije razmjera, ali u uvjetima stalnih promjena, brzine, fleksibilnosti i usredotočivanja na manje segmente i nije prevelik nedostatak; omogućuje osamostaljivanje poduzetničkih poslovnih jedinica i njihovo približavanje potrošaču, a ujedno promiče fleksibilnost i eksperimente; individualne jedinice mogu rasti u skladu s razvojem tržišta, dok se rizik može preuzimati bez mogućih posljedica za cijelu organizaciju
  • Nove grupe proizvoda.Poslovne jedinice koje se formiraju u cilju razvoja novih proizvoda
  • Podružnice novih proizvoda.Osnivanje poluovisnih struktura koje prihvaćaju prijedloge od pojedinaca, procjenjuju ih i utvrđuju da li je projekt vrijedan financiranja
  • Poduzeća za financiranje korporativnih pothvata.Samostalna poduzeća kojima je cilj financiranje internih ili eksternih prijedloga koji zadovoljavaju postavljene kriterije
  • Posebni ogranak u poslovnoj jedinici upravljanja ljudskim potencijalima.Cilj ovakvih ogranaka je obrazovanje menadžera putem seminara i konferencija o poduzetništvu u velikim poduzećima
poduzetni ka kultura
Poduzetnička kultura
  • Samoopredjeljenje. Poduzetnici u velikim poduzećima sami ostvaruju svoje ideje, oni nisu ljudi koji samo provode dane zadatke
  • Nema odriješenih ruku. Postoji konstantna uključenost; inovator ili inicijator je uključen u cjelokupni razvoj projekta
  • Pokretaču ideje mora biti omogućeno njezino ostvarenje dok god ona ili on vjeruje u nju
  • Osigurati pristup financijama
  • Treba shvatiti da neće svi projekti dovesti do velikog uspjeha
  • Toleriranje rizika, neuspjeha i pogrešaka
  • Postojanje volje za investiranje sredstava u poduzetničke pothvate bez očekivanja brzog povrata
  • Korporaciju - obitelj timova koji rade zajedno u svrhu ostvarivanja istog cilja
  • Formiranje timova bez obzira na specijaliziranost pojedinih članova
  • Pružanje brojnih mogućnosti za ostvarivanje projekata
socijalno poduzetni tvo
Socijalno poduzetništvo
  • «Postoji mnogo kreativnih, altruističnih, etičnih ljudi s inovativnim idejama. No samo jedan od tisuću posjeduje i poduzetničku kvalitetu potrebnu za pokretanje velikih društvenih promjena»William Drayton ASHOKA
  • Socijalni poduzetnik ne daje nekome ribu ili kruh, niti uči nekoga kako se riba lovi ili kruh peče, nego mijenja i unapređuje ribolov i pečenje kruha, nadilazeći tako sve ranije pristupe poslovanju
  • Ne zadovoljava se trenutačnim rješenjem problema nego pokušava promijeniti svoje okružje: lokalnu zajednicu, društvo i čitav svijet
tradi c ional no i s oci j al no poduzetni tvo organizacijska odgovornost
Tradicionalno i socijalnopoduzetništvo; organizacijska odgovornost

Klasična politička ekonomija

Tradicionalno poduzetništvo

Predatorski kapitalizam

Maksimalan profit

Cilj

Socijalno poduzetništvo

Moralni kapitalizam

Korporativna društvena odgovornost

Održiv profit

Cilj

slide34
Levels of Entrepreneurial responsibilityWickham,P.A., Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, pp 199

Diskrecijska odgovornost

Dodana odgovornost vidljiva kroz indivudualne poduzetnikova mjerila ili kao razlika spram drugih poduzeća

Moralna odgovornost

Pridržavanje moralnih i etičkih načela

Zakonska

odgovornost

Poslovanje u skladu sa zakonom

Ekonomska

odgovornost

Profitabilna proizvodnja dobara i usluga

sastavnice socijalnog poduzetni tva
Sastavnice socijalnog poduzetništva
  • Naglašena društvena odgovornost u odabiru poslovne djelatnosti (socijalne djelatnosti!?)
  • Povećana odgovornost spram društvene zajednice i pojedinca u tijeku obavljanja poduzetničke djelatnosti (pojedinačan ili opći interes; odricanje od dijela profita; trenutačan ili dugoročan uspjeh!?)
uspje no i odr ivo poslovanje stephen young moralni kapitalizam croma zagreb 2006
Uspješno i održivo poslovanjeStephen Young: Moralni kapitalizam, CROMA, Zagreb, 2006.

Financijski kapital

Društveni kapital

Izlazni rezultat

Održivi profit

Niski beta

Maksimalna vrijednost

Fizički kapital

Proces prerade

ULAGANJA

Klijenti

Kapital poslovnog ugleda

Ljudski kapital

Roba/Usluge

Povrat na kapital zadržava primjerenost ulaganja kapitala

socijalni poduzetnici 1
Socijalni poduzetnici 1.
  • Socijalni poduzetnici posjeduju isti temperament kao njihovi «tradicionalni» kolege, no razlika je u tome što oni svoje talente koriste za rješavanje društvenih problema, kao što su obrazovanje, nejednaka pristupačnost tehnologije, zagađenje okoliša, itd.
  • Oni istovremeno djeluju kao agenti društva sagledavajući propuštene prilike za unapređenjem sustava, uvođenjem novih pristupa i rješenja s ciljem kreiranja društvene vrijednosti
  • primarno teže generiranju «društvene vrijednosti», a ne profita
socijalni poduzetnici 2
Socijalni poduzetnici 2.
  • prilagođavaju misiju stvaranju i održavanju društvene vrijednosti (ne samo privatne vrijednosti)
  • prepoznaju i prepuštaju se novim prilikama koje služe navedenoj misiji
  • objedinjuju procese kontinuirane inovacije, adaptacije i učenja
  • nisu ograničeni trenutno raspoloživim resursima
  • teže ostvarivanju maksimalnog outputa uz dane uvjete
  • Willim Drayton naglašava ove značajke:
    • snažnu, novu ideju koja može promijeniti sustav
    • kreativnost
    • «revolucionarski» potencijal
    • poduzetničku kvalitetu
    • moral
prednosti ulaska u poduzetni tvo
Prednosti ulaska u poduzetništvo
  • Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom
  • Mogućnost mijenjanja stvari
  • Mogućnost iskorištavanja svojih potencijala
  • Ostvarivanje neograničenih profita
  • Priznatost u društvu
  • Raditi stvari koje volite
nedostatci ulaska u poduzetni tvo
Nedostatci ulaska u poduzetništvo
  • Nesigurnost dohotka
  • Rizik gubitka uloženog kapitala
    • Što se najgore može dogoditi ako moje poduzeće propadne?
    • Kolika je vjerojatnost najgore solucije? (Jesam li istinski spreman na ostvarenje
    • poduzeća?)
    • Kako mogu umanjiti rizik propadanja poduzeća?
    • Ako moje poduzeće propadne, koji je moj rezervni plan?
  • Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad
  • Niska kvaliteta života za vrijeme uspostavljanja poslovanja
  • Visoka razina stresa
  • Neograničena odgovornost
  • Obeshrabrenje
vanjski utjecaji na poduzetni tvo
Vanjski utjecaji na poduzetništvo
  • Političko okružje
  • Gospodarsko okružje
  • Pravno okružje
  • Kulturno okružje
politi ko okru je
Političko okružje
  • Kolektivizam ili individualizam: razlike u društvenim odnosima spram uloge pojedinca (sloboda, vlasništvo, djelovanje)
  • Demokracija ili totalitarizam: razlike u mogućnostima političkog djelovanja pojedinaca ili društvenih skupina
  • Socijalizam ili kapitalizam: društveno i političko okružje koje određuje stupanj demokracije i tržišne slobode
liberalan pristup
Liberalan pristup
  • J. S. Mill:
  • Svako ljudsko biće slobodno je u djelovanju, dok drugima ne nanosi štetu
  • Gospodarska sloboda jest temelj političke slobode i demokracije
  • Gospodarstvo se mora osloboditi svakog utjecaja države i njezinih tijela (prihvaća ipak, progresivno oporezivanje, na pr. alkohola
gospodarsko okru je
Gospodarsko okružje
  • Tržišno gospodarstvo (privatno vlasništvo)
  • Plansko gospodarstvo (državno vlasništvo)
  • Mješovito gospodarstvo (tržišno-plansko)
  • Gospodarstvo upravljano od strane države (država planira i usmjerava investicije)
pravno okru je
Pravno okružje
  • Skup pravila (zakona) kojima država regulira gospodarsko djelovanje (poticanje i zaštita poslovnih ulaganja, porezi, integracija):
    • Imovinsko pravo (privatna zaštita ili zaštita državnom akcijom) surogati, patvorine, falsifikati, …
    • Intelektualno vlasništvo (Pariška konvencija koju je potpisalo 96 zemalja) zaštita od piratskih proizvoda
    • Sigurnost proizvoda i odgovornost za proizvode
    • Ugovorni zakon
kulturno okru je
Kulturno okružje
  • Svekoliko postignuće ljudskog društva: materijalna i nematerijalna dobra
  • Znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni, običaji i druge sposobnosti koje su čovjeku potrebne kao članu zajednice
  • Vrijednosti i norme (postupci, običaji, tabui)
  • Korporacijska kultura i menadžerski stilovi