1 / 19

Politička ekonomija

Politička ekonomija. “Nigde čovek nije toliko mali kao ispred šaltera, ni toliko velik, kao iza šaltera” Matija Bećković. Politička ekonomija. Oblast ekonomske nauke u kojoj se primenom ekonomskih principa analizira političko odlučivanje

ronli
Download Presentation

Politička ekonomija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Politička ekonomija “Nigde čovek nije toliko mali kao ispred šaltera, ni toliko velik, kao iza šaltera”Matija Bećković

  2. Politička ekonomija Oblast ekonomske nauke u kojoj se primenom ekonomskih principa analizira političko odlučivanje Demokratska društva koriste različite sisteme glasanja kako bi odlučivala o javnim rashodima - Neposredna i posredna demokratija

  3. Neposredna demokratija – Pravila o jednoglasnosti 0’ DrE Evin udeo (SE) S* Adamov udeo (SA) DrA 0 r godišnje r* Lindahl-ov model

  4. Neposredna demokratija – Većinski sistem glasanja • Paradoks glasanja – Većinski sistem glasanja može dovesti do toga da preferencije zajednice budu nekonzistentne, bez obzira na to što su preferencije pojedinaca konzistentne. • Manipulisanje redosledom – Redosled glasanja je organizovan na način koji obezbeđuje određeni poželjan ishod. • Ciklično glasanje – Glasanje po većinskom sistemu, između parova alternativa (kada postoje više od dve alternative), koje traje beskonačno, a rešenje se nikada ne postiže. Većinski sistem glasanja – da bi neka mera bila usvojena, za nju se mora opredeliti više od polovine glasača

  5. Grafički prikaz preferencija Korisnost Dzen Brad Angelina Količina B C A

  6. Vrhovi u preferencijama • Vrh • Tačka na grafiku preferencija pojedinca, u odnosu na koju sve susedne tačke imaju nižu korisnost. • Preferencije s jednim vrhom • Korisnost kontinuirano opada kako se glasač udaljava od svog najpoželjnijeg ishoda. • Preferencije s dva vrha • Udaljavanjem glasača od svog najpoželjnijeg ishoda, korisnost najpre opada, a zatim se ponovo povećava. • Razlozi za postojanje preferencija sa dva vrha • Postojanje privatnih supstituta • Izbor između različitih javnih dobara, a ne između različitih količina istog javnog dobra

  7. Teorema medijalnog glasača • Medijalni glasač • Glasač čije se preferencije nalaze u sredini skupa preferencija svih glasača; polovina glasača želi veću količinu javnog dobra, a polovina manju. • Teorema medijalnog glasača • Dokle god sve preferencije imaju jedan vrh, a zadovoljeni su i neki drugi uslovi, ishod glasanja po većinskom sistemu odražava preferencije medijalnog glasača.

  8. Razmena glasova • Nedostatak većinskog sistema glasanja – glasanje ne ukazuje na intenzitet preferencija glasača - npr. ukoliko glasač glasa protiv nekog predloga, da li je to zato što mu se taj predlog čini nepovoljnim ili zato što mu se oštro protivi • Razmena glasova - Trgovina glasovima da bi se osiguralo izglasavanje nekog paketa zakonskih predloga • Razmena glasova može dovesti do ispravljanja rezultata većinskog sistema glasanja (tako da se društveno blagostanje poveća), ali može dovesti i do suprotnog ishoda

  9. Neposredna demokratija – Razmena glasova

  10. Erouova teorema nemogućnosti • Pravila o kolektivnom odlučivanju u demokratskom društvu treba da zadovolje sledeće kriterijume: • Da omoguće donošenje odluka bez obzira na konfiguraciju preferencija glasača • Da obezbede mogućnost rangiranja svih mogućih rezultata glasanja • Da uvažavaju preferencije pojedinaca • Da su konzistentna • Mora postojati nezavisnost od irelevantnih alternativa • Nije dozvoljen diktatorski izbor

  11. Predstavnička demokratija • Indirketan način izjašnjavanja • Kategorije koje direktno sprovode odluke - izabrani političari - državni službenici • Posebni fenomeni: - posebni interesi - traganje za rentom

  12. Predstavnička demokratija- ponašanje izabranih političara - 0 Broj glasova M S Liberal Konzervativac

  13. Niskanenov model birokratije- ponašanje državnih činovnika - C $ V stvarna proizvodnja efikasna proizvodnja 0 Q* Qbc Q godišnje

  14. Predstavnička demokratija – traganje za rentom • Traganje za rentom • Korišćenje države kako bi se ostvarili prinosi viši od uobičajenih („rente“). • Primer: kvote za proizvodnju kikirikija u SAD • Kartel • Sporazum proizvođača koji se udružuju kako bi ograničili proizvodnju i povećali cene. • Čist gubitak • Gubitak koji se javlja prilikom trgovine u kojoj granični troškovi prevazilaze graničnu korist, odnosno, prilikom trgovine u kojoj granične koristi nisu veće od graničnih troškova. • Ostali akteri: sudije, novinari, stručnjaci raznih profila...

  15. Posebni fenomeni- traganje za rentom - $ f b c Pkartel Rente Čist gubitak S=MC Pk a d e D tona kikirikija godišnje Qkartel Qk MR

  16. Zadatak 9. (str. 146) • Pretpostavite da je kriva tražnje za mlekom iskazana jednačinom Q = 100 – 10P gde P predstavlja cenu po galonu, a Q je godišnja količina tražnje. Kriva ponude je horizontalna i jednaka je 2. • Pod pretpostavkom da je tržište konkurentno, kolika je cena galona mleka i koliko će galona biti prodato? • U dosluhu sa nekim političarima, mlekari su u situaciji da formiraju i održavaju kartel. (Takav kartel, u stvari, i funkcioniše u severoistočnom delu Sjedinjenih Država.) Koliko iznosi kartelska cena i koliko galona mleka se kupuje? [Napomena: kriva graničnog prihoda (MR) iskazuje se jednačinom MR = 10 – Q/5. Setite se da kriva ponude pokazuje granične troškove koji odgovaraju bilo kom nivou proizvodnje.] • Koje se rente povezuju s kartelom? • Pretpostavite da proizvođači mleka, kako bi očuvali kartel, jednostavno daju paušalne priloge za kampanju relevantnim političarima. Koliki maksimalni prilog bi bili spremni da daju? • Koliko iznosi čist gubitak kada je reč o ovom kartelu?

  17. Zadatak 11. (str. 146) - domaći • Zamislite društvo u kojem postoje tri osobe (Džon, Elinor i Abigejl) koje većinskim glasanjem treba da odluče koliko će se novca potrošiti na javni park. Postoje tri opcije za finansiranje javnog parka: H (visoko), M (srednje) i L (nisko). Ovi pojedinci tri mogućnosti rangiraju na sledeći način: Rang Džon Elinor Abigejl 1 M L H 2 L M M 3 H H L ............................................................................................ • Razmotrimo glasanje o svim mogućim parovima alternativa: M nasuprot H, H nasuprot L i L nasuprot M. Kakav će biti ishod svakog glasanja? Da li bi u ovom slučaju, kako se čini, većinsko pravilo dovelo do stabilnog ishoda u vezi s ulaganjem u javni park? Ukoliko je to tako, kakav će biti izbor? Da li bi davanje jednoj osobi mogućnosti da odredi radosled glasanja uticalo na ishod? Objasnite to. • Sada pretpostavite da je Elinor promenila poredak svojih preferencija na sledeći način: prvi izbor = L, drugi izbor = H i treći izbor = M. Da li bi većinsko glasanje dovelo do stabilnog rezultata? Ako bi, šta bi bilo izabrano? Da li bi davanje jednoj osobi mogućnosti da odredi redosled glasanja uticalo na ishod? Objasnite.

  18. Domaći zadatak 7, str. 115 (za danas) • Zamislite da se farma „Prasići“ (LP) nalazi u blizini vinograda „Mamurluk“. Na tabeli su za svaki nivo proizvodnje na farmi svinja navedeni granični troškovi po jednoj svinji, granična korist za farmu i granična šteta koja se nanosi vinogradu: Proizvodnja MC MB MD 1 3 13 5 2 6 13 7 3 10 13 9 4 13 13 11 5 19 13 13 6 21 13 15 • Koliko svinja proizvodi LP? • Koliko iznosi efikasan broj svinja? • Pošto su joj dosadile pritužbe vlasnika vinograda na njenu farmu, vlasnica kupuje „Mamurluk“. Koliko će svinja farma proizvoditi posle fuzionisanja? • Kako fuzionisanje utiče na zajednički profit koji ostvaruju farma i vinograd?

  19. Domaći zadatak 9, str. 75 (za danas) • Pretpostavite da postoje samo dva ribara, Zak i Džejkob, koji pecaju duž određene obale. Obojica bi imala koristi ukoliko bi se na toj obali podigli svetionici. Granični trošak izgradnje svakog dodatnog svetionika iznosi 100 $. Granična korist od svakog dodatnog svetionika za Zaka je 90 – Q, a za Džejkoba 40 – Q, gde je Q brojsvetionika. • Objasnite zašto ne bismo mogli da očekujemo da duž te obale bude podignut efikasan broj svetionika. • Šta je efikasan broj svetionika? Šta bi bile neto koristi za Zaka i Džejkoba ako bi se obezbedio efikasan broj?

More Related