Download
1 / 19
230 likes | 1.18k Views
Patronažna skrb u očuvanju i promidžbi zdravlja Mr.sc. Aleksandar Ljubotina spec. obiteljske medicine i psiholog. Patronažna skrb. ...je medicinsko socijalna djelatnost u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca obitelji i zajednice.
E N D
Patronažna skrb u očuvanju i promidžbi zdravlja Mr.sc. Aleksandar Ljubotina spec. obiteljske medicine i psiholog
Patronažna skrb... • ...je medicinsko socijalna djelatnost u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca obitelji i zajednice. • ...provodi se uglavnom izvan zdravstvenih ustanova, na “terenu”, gdje ljudi žive, rade i uče. • ...je edukativna djelatnost, usmjereno prvenstveno osobama i skupinama s povećanim rizikom za zdravlje. • ...je preventivna djelatnost usmjerena na rano otkrivanje bolesti,anomalija i rizičnog ponašanja kroz posjete obiteljima,školama i vrtićima.
Patronažnu skrb... • ...provode patronažne sestre - više medicinske sestre sa završenim dvogodišnjim studijem sestrinstva u sustavu domova zdravlja ili trogodišnjim studijem sestrinstva (prvostupnice sestrinstva) • ...financira HZZO, za korisnike je besplatna. • ...provodi jedna patronažna sestra na 5100/5800 stanovnika određenog lokaliteta (teritorijalna organizacija).
Ciljevi patronažne skrbi • Provođenje zdravstvene zaštite izvan zdravstvenih ustanova. • Aktivno pronalaženje osoba kojima treba zdravstvena ili socijalna skrb. • Pomoć pojedincima, obiteljima i drugim skupinama u provedbi mjera zaštite. Prioritet imaju: zaštita zdravlja djece i žena , briga o starima, nemoćnima i samima,te kroničnim bolesnicima.
Vrste preventivne zaštite u patronažnoj djelatnosti • Primarna prevencija – zdrava populacija, promicanje zdravog načina života, izgrađivanje pozitivnih stavova o očuvanju zdravlja. • Sekundarna prevencija – rano otkrivanje bolesti, kod osoba koje još nemaju simptome, ali postoje čimbenici rizika (screening metode). Održavanje zdravlja i sprječavanje komplikacija (npr. hipertoničari, dijabetičari) • Tercijarna prevencija – teži kronični bolesnici ( srčani infarkt, cerebrovaskularni inzult, malignomi) sprječavanje daljnjih komplikacija i invaliditeta
Povijest patronaže u RH • 1921g. je u Zagrebu osnovana prva Škola za sestre pomoćnice. • Prve medicinske sestre su radile monovalentnu patronažu, usmjerenu ka jednoj bolesti(TBC,trahom, venerične bolesti) ili skupini (dojenčad, trudnice)–radile su u dispanzerima i posjećivale štićenike na terenu.
Povijest patronaže u RH • Medicinska sestra Lujza Wagner Janović – zaslužna za osnivanje Središta za socijalno - higijenski rad sestara 1930. • 1933. sestre preuzimaju ulogu prvih socijalnih radnika u nas. • 1935. patronažne sestre provode sistematsko odgojni rad (tečajevi “Majka i dijete”, “Njega bolesnika u kući”)
Povijest patronaže u RH • 1952. osnivaju se Domovi zdravlja, patronažne sestre postupno preuzimaju polivalentni način rada. • Od 1961. sestre rade na određenom lokalitetu u sastavu tima liječnika opće medicine. • Osniva se Viša škola za medicinske sestre pri MF u Zagrebu
Povijest patronaže u RH • 1997. dolazi do osnivanja ustanova za kućnu njegu, koje su privatne i imaju ugovore sa HZZO, dok patronažna djelatnost ostaje pri domovima zdravlja.
Razlike između zdravstvene njege u kući i patronažne djelatnosti
Patronažna medicinska sestra • Lat. patronus = zaštitnik, pokrovitelj, branitelj, zagovornik. • Dio šireg tima primarne zdravstvene zaštite. • Djelokrug rada: • procjena zdravstvenih potreba pojedinca, obitelji i skupina korisnika zdravstvene zaštite. • utvrđivanje čimbenika koji utječu na zdravstveno stanje pojedinca i obitelji. • provođenje mjera patronažne prevencije • u suradnji s obiteljskim liječnikom utvrđivuje potrebu, predlaže postupke i nadzire provođenje zdravstvene njege u kući.
Djelokrug rada: • zdravstveni odgoj (promicanje zdravlja pojedinca,obitelji i zajednice). • pomoć pri zbrinjavanju bolesnih, nemoćnih i ugroženih. • poticanje samozbrinjavanja i samokontrole kroničnih bolesnika. • izvješćivanje obiteljskog liječnika o stanju korisnika zdravstvene zaštite. • komunikacija između zdravstvenih, socijalnih i prosvjetnih ustanova.
Skupine stanovništva prema kojima je posebno usmjerena patronažna skrb: • Trudnice, babinjače • Novorođenčad i dojenčad • Mala i predškolska djeca • Školska djeca, adolescenti • Kronični bolesnici (hipertenzija, dijabetes i njihove komplikacije, malignomi...) • Ovisnici • Socijalno ugrožene osobe i obitelji • Osobe s posebnim potrebama (invalidi)
Planiranje patronažnih posjeta • Dio patronažnih posjeta obavlja se nakon obavijesti voditeljice patronažne skrbi, koja je smještena u upravi Doma zdravlja, a koja svakodnevno prikuplja informacije iz rodilišta i drugih zdravstvenih ustanova. • U posjet se odlazi i po obavijesti obiteljskoga liječnika, na poziv obitelji, susjeda ili samog korisnika. Dio posjeta provodi se vlastitim pronalaženjem i praćenjem određene vulnerabilne populacije, a prema programu HZZO-a.
Patronažna sestra najčešće u radu komunicira sa slijedećim subjektima: • liječnikom (timom) obiteljske medicine • centrima za kućnu njegu • centrom za socijalnu skrb • udrugama bolesnika • karitativnim ustanovama (Crveni križ, Caritas i sl.)
Radni dan patronažne sestre • Radi lakše dostupnosti, patronažne sestre raspoređene su po centrima primarne zaštite, gdje imaju svoje prostorije i opremu. • Radno je vrijeme na svim lokalitetima ujutro ( 7-15h), a podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio (7-9h) sestra provodi u ambulanti, u patronažnoj sobi, kada je dostupna za telefonske kontakte i dogovore, a zatim odlazi na teren. U sobi patronažne sestre provode se i preventivne kontrole i savjeti za korisnike koji dolaze sami ili po uputi liječnika.
Patronažna skrb u svjetlu brojki • Prema najnovijim podacima u Republici Hrvatskoj djeluje 845 patronažnih sestara. Za rad u patronaži sestra mora završiti trogodišnju višu sestrinsku školu (prvostupnica sestrinstva). U skrbi ima oko 5100/5800 stanovnika koji stanuju na definiranom području (kriterij obuhvata je prebivalište). • Godišnji opseg rada:1 286 021 patronažnih posjeta. Od toga posjeti trudnicama 30 602, babinjačama 138 723, ostalim ženama 36 587, novorođenčadi 149 975, djeci 113 096, školskoj djeci 1 652, zbog higijenskih prilika 5 648, kroničnim bolesnicima 714 229, te ostalima 38 129. (istraživanje Visoke zdravstvene škole u Zagrebu)
