Karl Marx

1. Karl Marx Predavanja 2006/7 ponedjeljak, 9. listopad 2006

2. Marx i Satan U mladenačkoj pjesmi Karl Marx je napisao: Izgubio sam raj I to sad sigurno znam,Moja duša, nekad vjern bogu,Sad je osuđen na pakao. Marx and Satan - By Richard Wurmbrand.This book is must reading.133pgs $10.95 http://www.netfunny.com/rhf/jokes/92q3/godwho.html

3. Marx i marksizam • “Ja nisam marksista”-Marx • Je li Gadafi marksista? • Odgovornost za politiku- je li kriv? • Predznanje marksizma • Drugi nazivi za marksizam

4. Karl Marx • 1818-1883 • Rođen u Trieru • Otac mu je bio odvjetnik –Židov konvertit u protestantizam • Majka Nizozemka iz bogate obitelji

5. BIOGRAFIJA.1 • Karl Marx studirao je od1835 u Bonnu te potom u Berlinu, prvo pravo a kasnije filozofiju 1841 s dizertacijom o grčkoj filozofiji . Iste godine vraća se u Bonn nastojeći dobiti posao kao nastavnik kod svoj prijatelja teologa Brune Bauera, koji pak biva izbačen odlukom vlade sa sveučilišta. Za Marxa nema karijere. Works of Frederick Engels 1892Biography of Marx • Postaje novinar

6. BIOGRAFIJA.1 • Marx odlazi u Pariz 1843 • Ženi Jenny von Westphalen, • Marx and Ruge objavljuju Deutsch-Französische Jahrbücher, • Studij političke ekonomije, socijalista utopista, i povijesti Rezultat je konverzija u socijalistu.

7. BIOGRAFIJA.2 • U rujnu 1844, započinje suradnju s Fr. Engelsom • Rezultat: Sveta porodica ili kritika kritičke kritike protiv B.Bauera Frankfurt a. M., 1845.

8. BIOGRAFIJA.2 U siječnju 1848 zajedno s Engelsom , piše Komunistički manifest prema narudžbi Centralnog odbora Saveza komunista , tajne organizacije kojoj se pridružuje. 1847

9. MLADI Filozof Polemičar Pitanja alijenacije,. smisla razvoja Novinar, aktivista STARI analitičar i znanstvenik ekonomska analiza Uzroci društvene promjene Revolucionar- organizator Mladi i stari Marx

10. Doktrina Društvo se prema Marxu sastoji od promjenjive ravnoteže dijalektičkih snaga koje stvaraju društvene promjene u neprekidnim napetostima i sukobima. U osnovi to je evolucionističko i historicističko stajalište. Za njega je pokretač takvog razvoja dijalektika odnosa proizvodnje i ljudskih uloga u njoj, odnosa podčinjenih i eksploatiranih, društvenog sukoba i mogućnosti da se on prevlada

11. Historija svakog dosadašnjeg društva jest historija klasnih borbi Die Geschichte aller bisherigen Gesellschaft ist die Geschichte von Klassenkämpfen Manifest

12. Manifest Gdje god je došla na vlast, buržoazija je razorila sve feudalne, patrijarhalne i idilične odnose. Ona je nemilosrdno pokidala šarolike feudalne veze koje su čovjeka vezivale za njegovog prirodnog pretpostavljenog, i nije ostavila između čovjeka i čovjeka nikakvu drugu vezu osim golog interesa, osim bezdušnog plaćanja u gotovu. Ona je u ledenoj vodi sebičnog računa potopila svete drhtaje pobožnog zanosa, viteškog oduševljenja, malograđanske osjećajnosti

13. Država i pravo “Pravni odnosi isto kao i oblici države ne mogu se razumjeti iz sebe samih ili iz takozvanog općeg razvoja ljudskog uma već prije imaju svoje korijene u materijalnim uvjetima života, svega što Hegel naziva civilnim društvom .. Anatomija civilnog društva treba se naći u političkoj ekonomiji."

14. The change of social systems could not be explained, according to Marx, by extra-social factors such as geography or climate, since these remain relatively constant in the face of major historical transformations. Nor can such change be explained by reference to the emergence of novel ideas. The genesis and acceptance of ideas depend on something that is not an idea. Ideas are not prime movers but are the reflection, direct or sublimated, of the material interests that impel men in their dealings with others. L.Coser

15. I nadgradnja mijenja društva “Politički, pravni, filozofski i umjetnički razvoj počiva na ekonomiji. Ali oni utječu jedan na drugog i na ekonomski bazu. Ne radi se o tome da je ekonomska situacija jedini aktivni čimbenik i da sve ostalo ima jednostavno pasivan učinak. Postoji prije recipročnost između područja ekonomske nužnosti koja se u posljednjoj instanci izražava”.6

16. Tehnologija Odnosima proizvodnje Marx ne naziva samu tehnologiju već društvene odnose ljudi koji sudjeluju u ekonomskom životu. “Tehnologija nije više no ekonomska kategorija no što je vol koji vuče plug. Moderna radionica, koja se temelji na upotrebi strojeva , je društveni odnos proizvodnje, i takva ekonomska kategorija."7

17. Historijski materijalizam “U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje koji odgovaraju određenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga…Cjelokupnost tih odnosa proizvodnje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svijesti. Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces socijalnog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno njihovo društveno biće određuje njihovu svijest8

18. Promjena Na izvjesnom stupnju svoga razvitka dolaze materijalne proizvodne snage društva u proturječje s postojećim odnosima proizvodnje …ti se odnosi pretvaraju u njihove okove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije.. Nikada neka društvena formacija ne propada prije no što budu razvijene sve proizvodne snage, za koje je ona dovoljno prostrana, i nikad novi, viši odnosi proizvodnje ne nastupaju prije no što se materijalni uvjeti njihove egzistencije nisu već rodili u krilu samog starog društva Prilog kritici političke ekonomije

19. Promjena.1 New social relationships begin to develop within older social structures and result from contradictions and tensions within that structure at the same time as they exacerbate them. For example, new modes of production slowly emerged within late feudal society and allowed the bourgeoisie, which controlled these new modes of production, effectively to challenge the hold of the classes that had dominated the feudal order. As the bourgeois mode of production gained sufficient specific weight, it burst asunder the feudal relations in which it first made its appearance. "The economic structure of capitalist society has grown out of the economic structure of feudal society. The dissolution of the latter sets free the elements of the former." Coser

20. Ideologija “Ideje vladajuće klase su, u svakom dobu, vladajuće ideje : odnosno, klasa koja je dominantna materijalna snaga u društvuu isto vrijeme je i njena dominantna intelektualna snaga. Klasa koja raspolaže sredstvima materijalne proizvodnje , u isto vrijeme ima kontrolu nad duhovnom proizvodnjom ."11

21. Klase • Klase nastaju temeljem razvoja proizvodnih snaga • Primitivna društva i stvaranje viška proizvoda • Antagonizam klasa • Klasna dihotomija • Eksploatacija • Problem određenja pojma

22. Klase: za sebe i po sebi Class interests are fundamentally different from, and cannot be derived from, the individual interests imputed by the utilitarian school and classical British political economy. Potential common interests of members of a particular stratum derive from the location of that stratum within particular social structures and productive relations. But potentiality is transformed into actuality, Klasse en sich (class in itself) into Klasse fuer sich (class for itself), only when individuals occupying similar positions become involved in common struggles; a network of communication develops, and they thereby become conscious of their common fate.

23. Alijenacija Čovjek se nalazi u situacijama neslobode. Naša priroda ogleda se u našim proizvodima rada. “Our products would be so many mirrors in which we saw reflected our essential nature” J.S.Mill. Odnosi su recipročni, što se pojavljuje na mojoj strani ima odraz i na nekog drugog.

24. Rad bi trebao biti slobodan izraz života, uživanje u životu. Trenutkom u kojem mi pretpostavimo privatno vlasništvo nad sredstvima rada, počinju odnosi otuđenja od rada, od života, od proizvoda rada. Živim da bi radio ali ne ono što želim već prodavajući dio sebe radnu snagu. Moj rad nije moj život. Dakle specifična narav moje individualnosti treba se izraziti i kroz moj rad. Takav rad bio bi pravi izraz mog bitka. Alijenacija. 1

25. Kada se radi o privatnom vlasništvu pojedinac je otuđen u toj mjeri od svoje aktivnosti da ju mrzi . Otuda rad je prisilna aktivnost nametnuta vanjskim silama potreba a ne mojim unutrašnjim trebanjem . Rad se pojavljuje kao gubitak samog sebe i izraz nemoći koja je objektivna, dostupna osjetu i dakle nesumniva. Alijenacija

26. Feuerbach VI To abstract from the historical process and to fix the religious sentiment as something by itself and to presuppose an abstract - isolated - human individual. Essence, therefore, can be comprehended only as "genus", as an internal, dumb generality which naturally unites the many individuals. Die Philosophen haben die Welt nur verschieden interpretiert; es kömmt drauf an, sie zu verändern.

27. Feuerbach.1 XI die Philosophen haben die Welt nur... interpretiert, es kommt drauf an, sie zu verändern

28. Internacionala 1863 U slijedećih deset godina Marx postaje aktivista i sve manje piše. Postaje osnivačem Internacionale asocijecije pokreta, sindikata i drugih udruga. Bori se protiv dominacije anarhista u pokretu, svojih vlastitih učenika (Blanqui, Proudhon). Uspijeva stvoriti homogen pokret.

29. Dvije varijante osvajanja vlasti Pariška komuna 1871, koja je bila prvi slučaj političke pobjede proletarijata. Ironijom sudbine većinu u Komuni imali su prudonisti i jakobinci a ne marksisti. Ali uskoro nakon krvavog gušenja pobune razlike su se izgubile. Neki su se prestrašili (engleski sindikati), neki razočarali ili izgubili u emigraciji i anarhisti su pokušali preuzeti Internacionalu. Marx sjedište seli u SAD gdje ima potpunu kontrolu. Greška i Intrenationala nestaje1876.

30. Revizionizam: Druga Internacionala, 1889-14 • Druga Internacionala pojavljuje se kao posljedica stranačke legalizacije komunizma • Social Demokratska stranka Njemačke, nakon godina ilegale, postaje priznata ui okupšlja i preko granica pokrete i povezuje stranke Tijekom godina raste utjecaj marksizma kao ideologije (Kritika gotskog programa) Vodeći teoretičar je Karl Kautsky – suradnik F. Engelsa.. • Cilj je ništa kretanje je sve

31. Boljševici Diktatura proletarijata Avangarda Demokratski centralizam => Diktatura i totalitarizam