Download
glavobolje i orofacijalna bol n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL PowerPoint Presentation
Download Presentation
GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL

GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL

450 Views Download Presentation
Download Presentation

GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL DOC.DR.SC.VANJA VUČIĆEVIĆ BORAS

  2. Glavobolje koje se mogu manifestirati orofacijalnom boli • migrena • tenzijska glavobolja • klaster glavobolja • paroksizimalna hemikranija • “SUNCT”

  3. MIGRENA • jaki oblik glavobolje koja se javlja u 16% populacije • Ž:M=3:1 • traje uglavnom cijeli život • genetska predispozicija (50-60% oboljelih ima roditelje koji pate od migrene) • obično se javlja u 30-tim godinama • može se javiti u bilo koje doba dana, ali najčešće ujutro i traje 4-72 sata nakon toga. • unilateralno se javlja u 60%, a uvijek na istoj strani u 20% bolesnika. • bol je umjerena do jako intenzivna, ima kuckajuću kvalitetu. • bol se pojačava pokretima glave ili fizičkom aktivnošću.

  4. TRIGERI ZA NASTANAK MIGRENE • hrana koja sadrži nitrite (hot dog), mononatrij glutamat, crveno vino, alkohol, nekad previše, a nekad premalo sna, promjene vremena, jaki mirisi, visina. • u žena je povezana s hormonskim stanjem-u 60% se pojavljuje s menstruacijom • stres i anksioznost

  5. NAPADI MIGRENE • 1. PRODROM • 2. AURA • 3.GLAVOBOLJA • 4. POSTDROM

  6. Prodromalni simptomi se mogu javiti satima ili danima prije. • Aura je skup fokalnih neuroloških simptoma koji prethode glavobolji 5-20 minuta i traju najduže 1 sat u 20% oboljelih. • Vizualni, senzorni i motorni fenomeni su prisutni • FOTOPSIJA (bljesak svjetla ispred očiju) • SKOTOMI (parcijalni gubitak vida) • TEIHOPSIJA (krivudavi, bljeskavi fenomeni koji prelaze ispred oka) • FORTIFIKACIJSKI SKOTOM (obojene, pulzirajuće, nazubljene crte) -SENZORNI SIMPTOMI U VIDU PARESTEZIJE U 2/3 BOLESNIKA -mogu početi i kao gubitak osjeta na ruci koji prelazi na lice, usne i jezik. -MOTORNI SIMPTOMI-18% bolesnika u vidu umora i poteškoća govora FOTOFOBIJA, FONOFOBIJA, OSMOFOBIJA 70% BOLESNIKA POVRAĆA KADA ZAVRŠI MIGRENA ZA VRIJEME POSTDROMA JE BOLESNIK UMORAN, APATIČAN, ISCRPLJEN I IMA BOL I SLABOST MIŠIĆA.

  7. SIMPTOMI POVEZANI S PRODROMOM PSIHOLOŠKI NEUROLOŠKI OPĆI -DEPRESIJA -FOTOFOBIJA -UKOČEN VRAT -HIPERAKTIVNOST -SMETNJE KONCENTRACIJE -ŽELJA ZA POSEBNOM HRANOM -EUFORIJA -FONOFOBIJA -OSJEĆAJ HLADNOĆE -PRIČLJIVOST -DIZFAZIJA -ANOREKSIJA -IRITABILNOST -HIPEROSMIJA -DIJAREJA ILI OPSTIPACIJA -NEMIR -ZIJEVANJE -ŽEĐ -POSPANOST -ČEŠĆE MOKRENJE -RETENCIJA URINA -TROMOST

  8. LIJEČENJE MIGRENE • edukacija bolesnika • izbjegavanje trigera-regularni raspored jer promjena rutine dovodi do migrene (vikendom produženi sat spavanja dovodi do migrene) • ne-medikamentozno liječenje (tehnike relaksacije-biofeedback, hipnoza, kognitivna terapija) • medikamentozno liječenje -u malog broja bolesnika su djelotvorni aspirin, acetaminofen, NSAID -u težim slučajevima-ergotamin, triptani Preventivno se mogu dati betablokatori, blokatori kalcijevih kanala, antagonisti serotonina, triciklički antidepresivi.

  9. TENZIJSKA GLAVOBOLJA • tupa, nepulzirajuća bol poput stezanja i pritiska (neki pacijenti ju opisuju kao osjećaj stisnutog zavoja oko glave ili osjećaj kao da nose usku kapu) • blagi do umjereni intenzitet, u 90% slučajeva bilateralna i tipično zahvaća okcipitalno, parijetalno, temporalno i frontalno područje. • podjednako zahvaća oba spola • obično traje 12 sati, ali i od 30 minuta do 72 sata • javlja se između 20-40 godine života.

  10. nejasne etiologije • povezuje se sa stresom, anksioznošću, depresijom, a predisponirajući faktori su stres tijekom dana, nefiziološki radni položaj, mišićna napetost, neispavanost, promjena vremena i menstruacija. • često su posljedica zloupotrebe analgetika kad ih pacijent prestane uzimati (tzv. rebound glavobolja) • do tenzijske glavobolje može dovesti i poremećaj mišića žvakača (bruksizam ili previsoki okluzalni kontakt)

  11. liječenje se temelji na edukaciji bolesnika o smanjenom unosu kofeina (kava, čaj, bezalkoholna pića), izbjegavanje alkohola i lijekova, smanjenje stresa (relaksacija, biofeedback, odlazak psihijatru) te propisivanje analgetika i niskih doza tricikličkih antidepresiva. • ako je tenzijska glavobolja sekundarna drugoj bolesti (npr. nakon buđenja je znak bruksizma) • katkad je tenzijska glavobolja posljedica disfunkcije vratnih mišića i terapija se tad temelji na primjeni topline, masaži, ultrazvuku i nekad injekcijama u triger točke mišića.

  12. KLASTER GLAVOBOLJA Internacionalno Društvo za Ispitivanje Boli: Unilateralni, neopisivo jaki napadi boli koji se uglavnom javljaju u orbitalnom, frontalnom ili temporalnom području zajedno sa istostranim suzenjem oka, upalom konjunktive, fotofobijom, kongestijom nosa ili rinorejom.

  13. DIJAGNOSTIKA KLASTER GLAVOBOLJE Dijagnoza: Nema specifičnih testova, ali se u svakog bolesnika treba napraviti KKS, SE, urea, elektroliti i testovi jetrene funkcije. Manzoni je našao u 40% bolesnika polipozu paranazalnih sinusa (pa je potreban radiološki nalaz, bolje MR nego CT). Diferencijalno-dijagnostički: -aneurizme i primarni tumori (paraselarni meningeomi i pituitarni adenom) kao i sekundarni (faringealni karcinom) mogu imati simptome slične klaster glavobolji. -paroksizimalna hemikranija, SUNCT, atipična trigeminalna neuralgija (triger će biti jedenje, govor, dodir lica), temporalni arteritis, Readerov paratrigeminalni sindrom te miješani sindromi glavobolje (migrena i klaster zajedno), trigeminalna neuralgija, akutni glaukom, patološke promjene na zubima mogu dovesti isto tako do ovakvih bolova.

  14. LIJEČENJE KLASTER GLAVOBOLJE • Edukacija bolesnika o benignosti stanja, iako je bol jaka i identifikaciji te izbjegavanju triger faktora (pravilan san i odsustvo stresa) • Oboljeli trebaju izbjegavati pušenje, otapala, benzin ili boje, bijes, frustraciju, pretjerane fizičke aktivnosti, visine, putovanje avionom i popodnevno spavanje. • Kod nekih bolesnika je od pomoći komprimiranje površinske temporalne arterije, kod drugih stavljanje leda. • Budući da je početak iznenadan koriste se inhalacije (najučinkovitiji je 100 % kisik) iako se mogu inhalirati i ergotamin i lidokain. • Po Zakrzewskoj se daje 40-60 mg prednizolona tijekom 5 dana i zatim smanjenje na 10 mg svaka tri dana, ukupno tri tjedna. • Mikrovaskularna dekompresija, perkutana termokoagulacija trigeminalnog ganglija, presjecanje živca, rizotomija s glicerolom

  15. PAROKSIZIMALNA HEMIKRANIJA • može se javiti bilo kada, ali najčešće oko 30. godine života. • nejasne etiologije. • Ž:M=2,3x češće. • manifestira se unilateralnom boli koja je štipajuća, kuckajuća, pulzirajuća i poput pritiska u području orbite, slijepoočnice, obraza, čela, vrata, ramena i zatiljka. • bolesnik ima 8-15 ataka na dan.

  16. bol polako nastaje i traje 15-30 minuta, a bolovi su najgoreg mogućeg intenziteta. • faktori koji doprinose njenom nastanku su savijanje vrata ili okretanje glave, pijenje alkohola i kašljanje. • faktori koji dovode do smanjenja simptoma su menstruacija, stres i veselje. • prateći simptomi mogu biti suzenje iz oka, kongestija nosa ili rinoreja, katkad upala konjunktive, istostrano znojenje čela ili lica te uznemirenost. • kliničkim pregledom se za vrijeme atake može vidjeti mioza i/ili ptoza na istoj strani lica, eritem lica između napada i edem vjeđe.

  17. Diferencijalno-dijagnostički može se raditi o: -vaskularnim malformacijama (aneurizme ili tumori blizu kavernoznog sinusa), povećanju intrakranijalnog tlaka i Pancoasteovom tumoru. Treba napraviti magnetsku rezonancu (nalaz u većini slučajeva normalan) Hematološki nalaz koji isključuje trombocitopeniju i povišenu sedimentaciju a samim time i vaskulitis Radiološku snimku pluća da se isključi Pancoasteov tumor EKG da se isključe aritmije koje su često povezane s paroksizimalnom hemikranijom. Liječenje-indometacin (25 mg pa 50 mg nakon dva tjedna zajedno sa antagonistima H2 zbog hiperaciditeta) Mogu se dati i acetilsalicilna kiselina, verapamil, steroidi, naproksen.

  18. SUNCT(engl. short-lasting unilateral neuralgiform headache with conjunctival injection and tearing) • može se javiti u bilo kojoj dobi, ali češće oko 50-te godine • M:Ž=2,25:1 • nejasne patogeneze • klinički se manifestira unilateralnom boli poput pečenja, probadanja ili bušenja u području oka i oko njega, te se širi na čelo i sljepoočnice (ali može i na nos, obraz i nepce s iste strane) • bol je umjerena do jaka, nastaje iznenada i atake boli traju manje od 2 minute. • bolesnici mogu imati 1-30 ataka na dan i u periodima između ataka nema boli.

  19. Klinička slika SUNCT može biti jako raznolika, može biti bilateralna, a kod nekih bolesnika se atake mogu javljati samo dva puta na godinu. • Faktori koji pospješuju nastanak SUNCT:pokreti vrata, dodirivanje triger zona (čelo, kosa), žvakanje, ispuhivanje nosa. • Popratni faktori mogu biti suzenje iz oka, upala konjunktive, rinoreja ili kongestija nosa, edem vjeđe.

  20. Diferencijalno-dijagnostički: -oftalmička neuralgija (traje kraće i ima simptome od strane AŽS), -vaskularne malformacije oko cerebelopontinog kuta ili kavernozni hemangiom moždanog debla Liječenje: obično spontana remisija, a kod nekih traje mjesecima tj. godinama. -medikamentozno: karbamazepin, kortikosteroidi, lamotrigin, gabapentin -u refrakternim slučajevima se radi retrogaserijanska rizotomija s glicerolom (djeluje 2-4 godine zatim se postupak ponavlja).