xii stru ni sastanak 28 12 2011 godine n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine PowerPoint Presentation
Download Presentation
XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 52

XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine - PowerPoint PPT Presentation


  • 93 Views
  • Uploaded on

Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO. XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine. Džanana Jatić. Dnevni red.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine' - raphaela


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
xii stru ni sastanak 28 12 2011 godine

Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine

Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina

PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO

XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine

Džanana Jatić

dnevni red
Dnevni red
  • Novosti iz porodične medicine – 20 min
  • Predavanje sponzora – 15 min
  • Diskusija – 30-40 min
  • Osjveženje
mi smo porodi ni ljekari
Mi smo porodični ljekari
  • Različit spol
  • Dob
  • Različiti problemi
  • Različite i brojne bolesti
  • Kontinuitet tokom dužeg vremena
  • Odgovornost
  • Stres na poslu

Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!

njava niji uzrok oboljevanja i smrti
Njavažniji uzrok oboljevanja i smrti

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

slide9
KVO
  • Preventibilna oboljenja
  • Ulaganje u prevenciju je najprikladnije sredstvo za borbu protiv epidemije KVO
  • U razvijenim zemljama pada poboljevanje i smrtnost od KVO zbog ulaganja u prevenciju

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

kardiovaskularni rizici
Kardiovaskularni rizici
  • Bihejviroalni rizici
  • Metabolički rizici
  • Drugi rizici

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

kardiovaskularni rizici1
Kardiovaskularni rizici

Bihejviroalni rizici:

  • Pušenje
  • Tjelesna neaktivnost
  • Nezdrava ishrana (bogata sa kuhinjskom soli, mastima i kalorična)
  • Štetna upotreba alkohola

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

kardiovaskularni rizici2
Kardiovaskularni rizici

Metabolički rizici:

5. Povišen krvni pritisak (HTA)

6. Povišena glukoza u krvi (dijabetes)

7. Povišeni lipidi u krvi (npr. cholesterol)

8. Prekomjenra težina i gojaznost

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

kardiovaskularni rizici3
Kardiovaskularni rizici

Drugi rizični faktori:

9. Siromaštvo i nizak nivo obrazovanja

10. Dob

11. Spol

12. Nasljedna (genetska) predodređenost

13. Psihološki faktori (npr. stres, depresija)

14. Drugi rizici (npr. povišen homocistein)

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

kardiovaskularni rizici4
Kardiovaskularni rizici

Najznačajniji su bihejvioralni i metabolički rizici.

Nasreću, na njih možemo najviše i da djelujemo!

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

slide17

Kontrola kolesterola

Presanak pušenja

Kontrola TT

Manji KVO rizik

Kontrola HTA

Kontrola GUK-a

Više fizičke aktivnosti

Manje stresa

slide18

Šta je starije?

Kokoš ili jaje?

slide19

ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE PACIJENTE?

ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA NAŠE PACIJENTE?

slide20

ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ?

ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT INVESTICIJE?

slide24

Kontrola kolesterola

Prestanak pušenja

Kontrola TT

Manji KVO rizik

Kontrola HTA

Kontrola Guk-a

Više fizičke aktivnosti

Manje stresa

definicija dovoljne tjelesne aktivnosti
Definicija dovoljne tjelesne aktivnosti
  • >5x20 min/sedmično umjerene tjelesne aktivnosti
  • >3x30 min/sedmično intenzivnije tjelesne aktivnosti
prevalenca tjelesne neaktivnosti
Prevalenca tjelesne neaktivnosti
  • 31, 1% starijih od 15 godina su tjelesno neaktivni
    • 28,2% muškaraca
    • 34,4% žena
uticaj tjelesne aktivnosti
Uticaj tjelesne aktivnosti

150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje

  • 30% rizik za ishemičnu bolest srca
  • 27% rizik za dijabetes

World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

uticaj tjelesne aktivnosti1
Uticaj tjelesne aktivnosti
  • Poboljšava endotelnu aktivnost
  • Povećava vazodilataciju i vazomotornu funkciju krvnih sudova

Cornelissen VA, Fagard RH. Effects of endurance training on blood pressure, blood pressure-regulating mechanisms, and cardiovascular risk factors. Hypertension, 2005, 46(4):667–675.

uticaj tjelesne aktivnosti2
Uticaj tjelesne aktivnosti
  • Smanjuje oksidativni stres – poboljšava antioksidativnu odbranu (osobito umjereno vježbanje)

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

uticaj tjelesne aktivnosti3
Uticaj tjelesne aktivnosti
  • Antiinflamatorno djelovanje

Stabilizira plakove

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

slide32

Potencijalni mehanizmi djelovanja tjelesnog vježbanja

  • Pojačana antioksidativna odbrana
  • Povećana dostupnost NO
  • Cikličan krvni pritisak
  • Smanjen stres
  • Smanjena aktivnost simpatičnog nervnog sistema
  • Smanjen vaskularni tonus

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

uticaj tjelesne aktivnosti4
Uticaj tjelesne aktivnosti
  • Smanjenje tjelesne težine
  • Poboljšavanje glikemičke kontrole
  • Smanjuje inzulinsku rezistenciju
  • Regulira krvni tlak
  • Poboljšava lipidni profil
  • Cornelissen VA, Fagard RH. Effect of resistance training on resting blood pressure: A meta-analysis of randomized controlled trials. Journal of Hypertension, 2005, 23(2):251– 259.
  • Kelley GA, Kelley KS, Vu Tran Z. Aerobic exercise, lipids and lipoproteins in overweight and obese adults: A meta-analysis of randomized controlled trials. International Journal of Obesity Related Metabolic Disorders, 2005, 29(8):881–893.
smanjue smrtnost od karcinoma digestivnog trakta
Smanjue smrtnost od karcinoma digestivnog trakta

1: Peel JB et al. Cardiorespiratory fitness and digestive cancer mortality: findings from the aerobics center longitudinal study. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2009 Apr;18(4):1111-7

uticaj na karcinom dojke
Uticaj na karcinom dojke
  • Tjelesno vježbanje (30-60 min/dan) smanjuje rizik kod pre- (20%) i postmenopauzalnih žena (15- 30%), kao i žena koje su preživjele Ca dojke kod kojih povećava procenat preživljavanja.
  • 5 h/sedmično brzog hoda je dovoljno da smanji rizik za nastanak karcinoma dojke.

Eliassen AH et al. Physical activity and risk of breast cancer among postmenopausal women. Arch Intern Med. 2010 Oct 25;170(19):1758-64. PubMed PMID: 20975025; PubMed Central PMCID: PMC3142573.

Ballard-Barbash R, Physical Activity, Weight Control, and Breast Cancer Risk and Survival: Clinical Trial Rationale and Design Considerations. JNCI J Natl Cancer Inst (2009)101 (9): 630-643.

drugi karcinomi
Drugi karcinomi
  • Redukcija rizika za Ca pluća – 20%
  • Redukcija rizika Ca prostate, usporavanje progresija nastalog Ca
  • Redukcija rizika endometrijalnog Ca – 30-40%
  • Lee I, Oguma Y. Physical activity. In: Schottenfeld D, Fraumeni JF, editors. Cancer Epidemiology and Prevention. 3rd ed. New York: Oxford University Press, 2006.
  • Giovannucci EL, Liu Y, Leitzmann MF, Stampfer MJ, Willett WC. A prospective study of physical activity and incident and fatal prostate cancer. Archives of Internal Medicine 2005; 165(9):1005–1010. 
rr od svih uzroka smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost crs
RR od svih uzroka smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)

P<0,001

najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše

Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

rr od kvo smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost crs
RR od KVO smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)

P<0,001 (M)

P<0,005 (Ž)

najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše

Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

slide39

Gojaznost

+ Neaktivnost

=

slide40

Gojaznost

+ Tjelesna aktivnost

=

sistematski pregeld 36 istra ivanja
Sistematski pregeld 36 istraživanja
  • Podaci ukazuju da je rizik za smrt od svih uzroka, uključujući i KVO, bio manji kod osba koji imaju povišen ITM i dobru kardiorespiratornu spremnost od osba s normalnim ITM ali sa lošim kardiovaskularnom spremnošću.
  • Ovi rezultati nisu primjenljivi za osobe s ITM > 35.

Fogelholm M. Physical activity, fitness and fatness: relations to mortality, morbidity and disease risk factors. A systematic review. Obes Rev. 2010 Mar;11(3):202-21.

ako je tjelesno vje banje lijek
Ako je tjelesno vježbanje lijek
  • Koja je doza?
  • Koliko često?
  • Koji intenzitet?
uticaj tjelesne aktivnosti5
Uticaj tjelesne aktivnosti

150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje

  • 30% rizik za ishemičnu bolest srca
  • 27% rizik za dijabetes

World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

u principu to vi e to je bolje
U principu što više to je bolje!
  • Minimum je umjerena doza >20 min/dan ili viša doza >30 min/2-3 dan

10 min

10 min

+10 min

=30 min

1x30 min =30 min

ili

Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

hodanje do posla i hpertenzija
Hodanje do posla i hpertenzija

0-10 min

11-20 min

>21 min

RR za HTA

Smanjen rizik za HTA

1,0

0

0,88

12%

0,71

29%

hodanje do posla i hta
Hodanje do posla i HTA

Povećanje vremena hodanja na posao za svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12% smanjuje rizik za HTA!!!

Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

perkutana koronarna angioplastika ptca nasuprot vje banja njema ka
Perkutana koronarna angioplastika (PTCA) nasuprot vježbanja (Njemačka)

AP pacijenti 51

20 min/dan bicikl ili 60 min aerobik/sedmično

AP pacijenti 50 - stent

Dr. Mike Evans:23 and ½h: What is the best single thing we can do

Dostupno na http://minnesota.publicradio.org/display/web/2011/12/21/hallberg/

slide48

Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

perkutana koronarna angioplastika nasuprot vje banja
Perkutana koronarna angioplastika nasuprot vježbanja
  • Nakon 12 mjeseci, CCS klasa angine pektoris i miokardijalna perfuzija su bili unaprijeđeni u obje grupe u sličnom stepenu, ali su samo pacijenti u grupi koja je vježbala imali signifikantno veći kapacitet za tjelesno vježbanje.
  • Sama intervencija (PTCA) kod KSO nije dovoljana da pacijenti napuste sjedeći način života.

Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

puno nauke da doka e ono to je dobro poznato
Puno nauke da dokaže ono što je dobro poznato

HODANJE JE NAJBOLJI LIJEK ZA ČOVJEKA!

460– 370 pne

slide51

Za pola sata kupujete godine

  • 23, 5 sata radite sve ostale aktivnosti
sretna nova 2012 godina
Sretna Nova 2012. godina
  • Uz želju za puno zdravlja i sreće i
  • Da propisujete najbolji lijek sebi, svojoj porodici i svojim pacijentima.