1 / 15

MENTALNA HIGIJENA

MENTALNA HIGIJENA. POJAM MENTALNog zdravlja PSIHOSOCIJALNA OBJAŠNJENJA MENTALNOG POREMEĆAJA. POJAM MENTALNOG ZDRAVLJA. DEFINICIJA MENTALNOG Z DRAVLJA. Kisker : dve grupe modela mentalnog zdravlja (Vlajković, str. 359-360):

raja
Download Presentation

MENTALNA HIGIJENA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MENTALNA HIGIJENA POJAM MENTALNog zdravlja PSIHOSOCIJALNA OBJAŠNJENJA MENTALNOG POREMEĆAJA

  2. POJAM MENTALNOG ZDRAVLJA

  3. DEFINICIJA MENTALNOG ZDRAVLJA Kisker: dve grupe modela mentalnog zdravlja (Vlajković, str. 359-360): • Deskriptivni – naglasak na spoljašnje indikatore mentalnog zdravlja • Eksplanatorni – fokus na procese koji takve indikatore uslovljavaju

  4. DESKRIPTIVNI MODELI MZ Subjektivni model • Kriterijum: ličnost i norme procenjivača • Zdravo je ono što odgovara normi procenjivača Normativni model • Kriterijum: usvojena norma mentalnog zdravlja • Usvojena norma je najčešće predstavljena nekim idealom, savršenstvom koji se otelotvoruje kod samoostvarenih ljudi Statistički model: • Kriterijum: prosek populacije • Misli, osećanja i ponašanja većine se smatraju zdravim Kulturalni model • Kriterijum: standardi kulture • Zdravo je ponašanje koje je u skladu sa kulturnim, socijalnim i etičkim standardima određenog društva

  5. EKSPLANATORNI MODELI MZ Model bolesti - medicinski model • Kriterijum: odsustvo simptoma bolesti • Mentalno zdravlje: nedostatak mentalnog poremećaja Psihodinamski model • Kriterijum: normalan razvoj po psihoanalitičkoj teoriji • Mentalno zdravlje: uravnotežena dinamika ličnosti (Id, Ego, Superego), genitalni stadijum razvoja, zreli mehanizmi odbrane, ego-snage… Model učenja • Kriterijum: ponašanje adaptirano situaciji • Mentalno zdravlje: dobro naučeno adaptivno ponašanje • Mentalni poremećaji su vezani za procese pogrešnog učenja Stres model • Kriterijum: reakcija na nagle i iznenadne promene • Mentalno zdravlje: sposobnost pojedinca da brzo, uspešno i na kreativan način uspostavlja ravnotežu narušenu promenama

  6. Metalno zdravlje = zrelost ličnosti? Zrelost - ravnoteža između identiteta i integriteta osobe: bitna svojstva osobe (identitet) usklađena (integrisana) sa socijalnim zahtevima • konformizam; osobenjaštvo; opšta nezrelost • fizička, seksualna, emocionalna, socijalna, moralna, intelektualna… Vojin Matić - zrela osoba je: • Sposobna za rad i ljubav • Tolerantna na frustracije • Ne eksploatiše niti dozvoljava da bude eksploatisana • Sposobna da prihvata obaveze i odgovornosti • Sposobna da se široko prilagođava na životne promene • Realna u proceni situacije, izboru partnera, prijatelja i saradnika • Sposobna da se odmara i uživa  Normativni model – norma kao utopija?

  7. ETIČKE DILEME Implikacije određenja mentalnog zdravlja - bolesti: • Uračunljivost • Poslovna sposobnost • Radna sposobnost • Pravo na besplatno lečenje

  8. PODELAOBJAŠNJENJA MENTALNOG POREMEĆAJA Teorije i objašnjenja mentalnog poremećaja i zdravlja (Opalić, str. 47-80): • Psihosocijalne teorije • Sociološke teorije u užem smislu

  9. PSIHOSOCIJALNA OBJAŠNJENJA MENTALNOG POREMEĆAJA • Psihoanalitičko objašnjenje • Grupno-analitička teorija

  10. PSIHOANALITIČKO OBJAŠNJENJE/1 • Indiviudalni razvoj prate različiti konflikti. Duševno zdravlje – sposobnost pojedinca da uspešno pomiri unutrašnje i spoljašnje konflikte koji su: • izraz ranijih nerešenih sukoba tokom ličnog razvoja • izraz realnih konflikata u društvenim grupama • Za razumevanje individualnog razvoja važno je prepoznavanje unutrašnjih konflikata između etičkih normi (Super-Ego) i bazičnih nagona (Id) • Individualno i kolektivno nesvesno se prepoznaje u psihičkim poremećajima pojedinca i društva

  11. PSIHOANALITIČKO OBJAŠNJENJE/2 4. Psihoanalitički teoretičari dali originalna objašnjenja društvenih fenomena (Frojd, Bastid, Karuzo, Leš) 5. Mehanizmi odbrane Ega – nesvesni, odbrana od straha, napetosti, depresije – održanje psihičkog integriteta u socijalnim situacijama • Regresija, projekcija (Jevreji), introjekcija (zapadnih normi) • Negacija, Potiskivanje, pomeranje, • Reaktivna formacija (zvanične društvene situacije) • Izolacija (traume) • Racionalizacija, intelektualizacija (sigurnost, samopouzdanje) • Idealizacija, maksimalizacija, minimalizacija • Sublimacija

  12. GRUPNO-ANALITIČKA TEORIJA/1 Frojd: pojedinac savladava psihičku krizu birajući ili druženje u grupi ili neurozu Bion - mala terapijska grupa (do 12 članova) - okuplja se zbog solidarnosti, da štiti mentalno zdravlje članova. Bezuslovna podrška, ali lišava nezavisnosti i odgovornosti. Vođa grupereprezentuje bit bazične atmosfere grupe. Faze: 1. Početno haotično stanje– korelat intrapsihičkoj dezorganizaciji 2. Atmosfera bori se i beži (haotična međusobna borba) 3. Faza zavisne grupe - Potiskuje individualnost članova, Progoni one koji misle drugačije osećanje spoljne ugroženosti 4.Zrela grupa – definisane uloge i ciljevi jasno i društveno prihvatljivo

  13. GRUPNO-ANALITIČKA TEORIJA/2 Maks Veber (sociolog)-faze razvojavelike druš. zajednice: • Faza haotične revolucionarne atmosfere • Atmosfera uzajamnog rivaliziranja ili besa • Klima iščekivanja i nadanja – atmosfera zavisnosti • Usvajanje racionalnih obrazaca ponašanja i mišljenja (zakoni, društv. institucije) Harizma vođe - prenesena moć pristalica vođe koji ga slepo slede

  14. GRUPNO-ANALITIČKA TEORIJA/3 • Mala terapijska grupa ili velika društvena zajednica nisu u stanju da deluju racionalno dok njima upravlja emocionalna atmosfera ili harizmatski vođa-određuje granice socijalne realnosti, spoljne granice • Društvene norme – spoljašnji socijalni okvir za unutrašnji psihički integritet čoveka. • Nedostatak društvene kohezije, neravnotežapotreba i mogućnosti zadovoljenja, ugrožavaju društveni i psihički integritet • iscrpljuju adaptacionepotencijale ljudi • ne daju podršku i orijentaciju – strah, ugroženost, unutrašnji raspadmentalniporemećaj

  15. Literatura • Vlajković, J, Prevencija mentalnih poremećaja. U: Biro, M. (ur.), Klinička psihologija, str. 359-360. • Opalić, P. (2008), Psihijatrijska sociologija. Beograd, Zavod za udžbenike, str. 62-76.

More Related