kreiranje benchmarka za ocjenu performanski pojedinog modela n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA PowerPoint Presentation
Download Presentation
KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 59

KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA - PowerPoint PPT Presentation


  • 102 Views
  • Uploaded on

KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA. Prof.dr.sc. Ivo Družić. Zašto disharmonije. - Nema etički jednoznačnog odgovora trebaju li pojedinci biti potpuno slobodni da mame, dezinformiraju, tajno dogovaraju ograničenja trgovini, seksualno uznemiruju, diskriminiraju? -Zapad;

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA' - padma


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
za to disharmonije
Zašto disharmonije

- Nema etički jednoznačnog odgovora trebaju li pojedinci biti potpuno slobodni da mame, dezinformiraju, tajno dogovaraju ograničenja trgovini, seksualno uznemiruju, diskriminiraju?

-Zapad;

Dezinformiranje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju – kriminalizirati – isključiti iz nesputane opće ravnoteže

Nagovaranje, konzultacije, ometanje pristupa tržištu – nema konsenzusa oko granica

slide3

-zato „zakon“ potražnje, „zakon“ ponude, „zakon“ uravnoteženja potražnje i ponude imaju brojne interpretacije i tipu –A i u tipu-B ekonomskih sustava

-zbog toga

nesputana i konkurencija (tržište) i savršena raspodjela/alokacija resursa (plan) bitni za postizanje opće ravnoteže u točci E na svakom tržištu (ili pri svakom planu) imaju višestruke posljedice

razmjeri višestrukosti posljedica ovise o granicama koje individualnoj slobodi nameću društveni ugovori ili neformalni konsenzusi

bilo koja socijalno prihvaćena forma antikonkurentskog ponašanja uključujući „mamljenje – zavođenje“ u tipu A može biti modificirana i „uljepšana“ u tipu B diktatorskim (pojedinačnim) ili komunalnim (grupnim) utjecajem na motivaciju, mehanizme i institucije

vlast i nagodba ugovor
VLAST I NAGODBA/UGOVOR
  • (Ko)egzistencija višestruke opće ravnoteže i u tipu A i B ekonomskih sistema odnosno „disharmonija“ ima višestruke posljedice;
    • dovodi u pitanje i samu mogućnost postizanja nesputanog individualističkog ideala
    • neće svi pristati ili pomiriti se sa od većine nametnutim pravilima dopuštenog ekonomskog ponašanja i međusobne razmjene
    • i u ekonomiji i u diplomaciji ispregovarana /dogovorena pravila ponašanja često se tretiraju prije kao instrumenti utjecaja nego kao ozbiljna obveza
slide5

Iako je lako zamisliti ekonomske režime (sustave) u kojima pojedinci dogovorom slobodno utvrđuju državna i privatna pravila i obveze u stvarnosti je to neostvarivo

U praksi malo je ljudi angažirano u dogovoru oko stvaranja zakona i etičkih kodeksa

Stvarni ekonomski sistemi imaju nepromjenljive elemente vlasti i nagodbe od kojih su neki kompatibilni s tipom A a neki s tipom B

slide6

Razdjelnica tipova

    • da li državni/grupni programi potrošnje i proizvodnje grubo narušavaju individualne opcije ili ne
    • da li su ti programi u suglasju s željama većine
    • ekonomije s velikim državnim sektorom i snažnim grupnim/komunalnim obligacijama mogu biti u tipu A
      • ako su njihovi ciljevi odraz individualne volje
      • ako objektivno promoviraju svačije programe potrošnje i ponude u suglasju za „zakonom“ uravnoteženja potražnje i ponude
    • ako ne zrcale opći konsenzus ekonomije su tipa B
mehanizmi i institucije
MEHANIZMI I INSTITUCIJE
  • Analiza mehanizama i institucija omogućuje
    • nijansiranje sustava unutar tipa A odnosno uključivanje planskog modela
    • nijansiranje između tipa A i B
  • Vlade po definiciji;
    • nisu kompetitivna profitno orijentirana poduzeća
    • stalno ometaju neke od načela efikasnosti „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude
    • pokušavaju istu svrhu ostvariti administriranjem i nizom planskih tehnika i tehnika raspodjele (alokacije) resursa
slide8

Površan uvid u realne ekonomske sisteme sa državnim sektorom;

    • vidi ih kao mehaničku mješavinu
    • uobičajena podjela na tržišne i planske sustave zato daje tek djelomičan uvid u njihove potencijale i performanse
  • Dublji uvid u:
    • administriranje, planiranje i raspodjelu/dodjelu faktora i proizvoda otkriva da li se radi o tipu A ili B
  • Planski sustav pripada tipu A ako;
    • ima otvorene i transparentne institucije koje reagiraju na javno mnijenje
    • je osjetljiv na zainteresiranost biračkog tijela
    • ne pada pod utjecaj „posebnih“ interesa
slide9

Ekonomski sistem pripada tipu B (bez obzira na „dobre“ namjere) ako;

    • ima zatvorene i neprozirne institucije
    • se nalazi pod vlašću diktatora ili povlaštenih grupa
  • „Vjeruje“ se kako otvorene institucije i slobodna konkurencija vode superiornim ekonomskim rezultatima
  • Međutim otvorenost ili zatvorenost sama po sebi nije dovoljna za determiniranje relativnih potencijala i efikasnosti
  • Teorija može kreirati blagu/slabu pretpostavku u korist otvorenosti
  • Praksa jedina može riješiti stvarne komparativne prednosti
makroekonomski kriteriji razlikovanja sustava
MAKROEKONOMSKI KRITERIJI RAZLIKOVANJA SUSTAVA

Ravnoteža u bilo kojoj ekonomiji varira u odnosu na prihvaćeni sustav

Sve ekonomije, bez obzira na sustav, povremeno pokazuju nesposobnost (neefikasnost) korištenja svojih potencijala (neravnoteža)

Ponekad se radi o distributivnoj neefikasnosti (uzrokovana raspodjelom)

Češće je u pitanju agregatna zaposlenost i rast, poslovni ciklusi, nestabilnost cijena i kamata, nestabilnost tečaja

slide11

Makroekonomija je analiza ovih tema/problema

“Zakon” makroekonomskog uravnoteženja - načela kojima se ova pitanja razlikuju od ostalih aspekata „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude

Makroteoretičari sljedbenici J.M.K. polaze od mikro načela tržišnih A sustava

Polaze od njihove univerzalnosti i proširuju je i na nesavršene uvjete

Prihvaćaju Walrasijanski i Marshallijanski mehanizam

Međutim potraga za ravnotežom kada dođe do pomaka (promjene) potražnje skopčana je s rizikom nefunkcioniranja

slide12

Razlika „klasika“ i JMK

  • JMK
    • Kad god proizvodnja investicijskih dobara (onako kako su definirani u računima nacionalnog dohotka) poraste ili padne u odnosu na početnu točku neravnoteže to će promijeniti raspoloživi osobni dohodak.
    • Ova će promjena (investicija) prouzročiti pomak (shift) krivulja potrošnje u desno ili lijevo u cjenovno – količinskom prostoru.
    • Ovi (komplementarni) pomaci potrošnje u odnosu na investicije su dopušteni “zakonom” uravnoteženja ponude i potražnje.
    • Novost JKM tvrdi da su oni događaju u pravilu (dominantno) a ne kao izuzetak a poznati su pod nazivom – efekt dohotka
slide13

„Klasici“ – zagovornici „automatskog“ povratka u ravnotežu

    • kada „optimizam“ poduzetnika pada to smanjuje graničnu efikasnost investicija (očekivana stopa povrata od novih investicija) uzrokujući njihovu kontrakciju
    • međutim, izvori novca tako oslobođeni odmah će biti uporabljeni u potrošnji jer;
      • Pojedinci nemaju razloga držati višak transakcijskog gotovog novca
      • Financijski posrednici će uvijek posuđivati novac ako je stopa povratka viša od njihovog troška novca
    • Kako su potrošnja i investicije supstituti, proizvodnja i zaposlenost moraju biti uvijek blizu ravnoteže
    • Čak i drastične fluktuacije u ponudi novca nemaju utjecaja jer (MV=PQ)
slide14

JMK – nema „automatskog“ povratka u ravnotežu

    • „pesimizam“ poduzetnika stimulira da se transakcijskoj potražnji „pridodaje“ špekulativna potražnja za gotovim novcem
    • cijene i nadnice su „ljepljive“ sporo reagiraju
    • gomilanje gotovine i „otpor“ cijena i nadnica su životne činjenice
  • Dvije posljedice stavova JMK
    • zamka likvidnosti-kamatne stope (kao cijena držanja zaliha gotovine) ne mogu potaknuti ekonomsku aktivnost jer;
      • su „ljepljive“ kao i nadnice
      • izuzetno su visoke (u depresiji-pesimizmu) zbog špekulativne potražnje
      • i jedno i drugo smanjuje raspoloživa kreditna sredstva (uzajmljive fondove)
    • spekulativna potražnja za novcem poništava efikasnost monetarne politike
      • dodatna emisija novca potiče daljnje gomilanje gotovine zbog očekivanja još teže situacije
slide15

Javni optimizam - porezne olakšice, subvencije investicija, javni rashodi – državna intervencija (potrošnja) kao lijek za privatni pesimizam, podinvestiranje i gomilanje gotovine

  • Kasnija teorijska „poliranja“ i „dodaci“ ne mijenjaju suštinu modela
    • pojašnjavanje okolnosti pod kojima monetarna i fiskalna politika mogu pomoći oporavku, stabilizaciji i održanju visokih stopa rasta
    • IS-LM analiza - razrada „menija“ zajedničke fiskalne i monetarne ravnoteže pri punoj zaposlenosti
    • učinak liberalizma i protekcionizma na povećanje tržišnosti
    • Ukazivanje na razmjere nedragovoljnog gubitka dohotka radnika kao posljedice izbjegavanja poduzetničkog rizika izlaskom sa tržišta, što radnike gura u slabije plaćene forme samozaposlenosti
    • propitivanje drugih eksternih šokova i konstruktivne uloge države u reguliranju kamatnih stopa na otvorenom tržištu
slide16

„Core“ modela – koncepti efekta dohotka, rigidnosti nadnica, cijena, kamatnih stopa i tečaja – nepromijenjen

  • „Core“ i „dodaci“ kompatibilni sa tipom-A ekonomski sustava;
    • Država „kirurški“ intervenira kako bi spriječila nefunkcioniranje Walrasijanskog/Marshallijanskog mehanizma
  • Grafička prezentacija „core“ JMK modela kao „benchmark“ u razlikovanju tipa A od tipa B ekonomskih sustava
grafikon 2 10 keynesijanske mogu nosti makroprodukcije
Grafikon 2.10. Keynesijanske mogućnosti makroprodukcije

potrošnja

GDP

A’

E

CE

A

CA

investicije

IA

IE

makrorefleksija mikroekonomskih programa uravnoteženja ponude i potražnje u točci E

ravnotežna točka E kao rezultat odnosa programa potrošnje i investicija (krivulja indiferencije) i programa ponude (krivulja granice proizvodnih mogućnosti)

zraka iz ishodišta kroz točku E predstavlja alternativne veličine C i I u fiksnim omjerima.

samo točka E osigurava razinu pune zaposlenosti BDP (BDP=C+I )

prosječna i granična sklonost potrošnji fiksna

β=ΔC/ΔY

grafikon 2 11 poslovni opitmizam i keynesijanske agregatne investicije
Grafikon 2.11. Poslovni opitmizam i Keynesijanske agregatne investicije

Maginalna efikasnost investicija i kamatna stopa

i

MEI

MEI’

IA

IE

investicije

  • racionalni investitori neće ulagati u projekte kojima je stopa povrata niža
  • kada se krivulja MEI pomakne prema dolje investicije padaju od IE na IA
  • „klasika“ i generalno konkurentni tipovi A ekonomskih sustava
    • predviđaju da će se padom investicija resursi preusmjeriti na proizvodnju potrošnih dobara (pomak ulijevo po granici proizvodnih mogućnosti od E na A′) u novu ravnotežu pri punoj zaposlenosti
  • Keynes
    • potrošnja će pasti za iznos multiplikatora
mulitiplikator
Mulitiplikator

dvije dimenzije

definiranje

vremenski horizont multiplikatora

Definicija

shift i move

statički uvjeti ravnoteže

dinamika multiplikatora

autonomne i inducirane promjene

slide21

Investicije i ravnoteža

Planirane I, Y i E

Planirane investicije i funkcija potrošnje

Tablični mulitiplikator

Smanjenje investicija

za to multiplikator djeluje
Zašto multiplikator djeluje

uvećanje autonomne promjene

porast ravnotežnog dohotka

Grafikon - Prikaz krivulje AE

kako multiplikator djeluje1
Kako multiplikator djeluje

E

700

600

500

400

300

200

100

0

300

400

500

600

700

Y

slide24

AE₁

E₁

AE₀

Inducirano

C+I

F

Autonomno

E₀

Y₀

Y

Y₁

Grafikon - Dvije krivulje AE

prikaz autonomnih i induciranih promjena

grafikon djelovanje multiplikatora
Grafikon: Djelovanje multiplikatora

800

700

AE1

E1

AE0

600

30

70

F

100

G

500

E0

400

100

300

200

100

0

0

100

200

300

400

500

600

700

800

slide26

dvije razine investicija

„krivulja jednakosti“

promjena ravnoteže

pomak krivulje AE

suprotno djelovanje

tabli no rje enje multiplikatora
Tablično rješenje multiplikatora

pola puta

lančana reakcija

kamen i jezero

investicije i nova ravnoteža

prva etapa

druga etapa

treća etapa

četvrta etapa i dalje

tablica 3 prikaz multiplikatora
Tablica 3. Prikaz multiplikatora

beskonačan niz i determinacija zbroja

drugi način

beskonačan geometrijski niz

algebarsko rje enje
Algebarsko rješenje
  • alternativni ravnotežni Y
  • rješenje pomoću MPC
  • rješenje pomoću MPS
  • vrijednost mulitplikatora
  • veličina multiplikatora
  • temeljni oblik
  • temeljni odnos
  • otežana spoznaja
  • valjanost multiplikatora
  • uzroci nestabilnosti
  • lijek za nestabilnost
  • „ispravljanje“ nedostataka
iskustvo fluktuacija
Iskustvo fluktuacija
  • spontana gospodarska aktivnost
  • „riječni i željeznički“ ciklusi
  • narušena regularnost
  • katastrofa
  • naučena lekcija
  • američki ciklusi
  • duboki i plitki ciklusi
  • karakter proizvodnog kapitala
  • razdoblje prosperiteta
  • varijacije ciklusa
  • promjene u očekivanjima
  • konkurencija
paradoks tednje
Paradoks štednje

individualna štednja

makro razina

rast potražnje

paradoks

slide33

privatna vrlina i javna mana

  • jeftin novac i profitni izgledi
  • rat i kriza
  • kriza i izdaci
  • kućanstva
  • poduzetnici
  • banke
  • država;
    • socijalna pomoć
    • državni izdaci
    • vanjskotrgovinska razmjena
slide34

prema Keynes-u čitav učinak mulitiplikatora je u smanjenju proizvodnje potrošnih dobara kao posljedice pada investicija

pretpostavka - investicije i potrošnja kao komplementi

pretpostavka – štednja se gomila u zalihama gotovine – ne realocira (automatski) u alternativne proizvodnje

polazište – novac nije samo sredstvo razmjene

novac je i „hedge“ protiv bankrota i nezaposlenosti

novac je špekulativno sredstvo – kapitalizacija na nižim cijenama

Banke-zalihe gotovine-smanjuju kredite

slide35

posljedica – umjesto novčanih transakcija – sterilizacija

  • nema dovoljno brze prilagodbe cijena (nadnice, kamate, tečaj)
  • nema rasta granične efikasnosti investicija – vraćanja aktivnosti u E
  • nefleksibilnost cijena
    • radnici štrajkaju
    • poslodavci čekaju
    • financijeri- kamatne stope zamrznute iznad konkurentske razine - špekulativna potražnja
grafikon 2 12 klasi no tr i te kredita loanable funds
Grafikon 2.12. Klasično tržište kredita (loanable funds)

kamate

D

S

iE

E

iN

N

LE

Sredstva za pozamljivanje

  • Keynes priznaje valjanost klasičnih postavki
    • suzdržanost poduzetnika smanjuje potražnju za novcem i kreditom – pomak ulijevo
    • kamatna stopa pada
  • Keynes ne otpisuje ove teze – ne spominje „presušivanje“ ponude
  • Keynes tvrdi kako se kamatna stopa ne određuje na tržištu kredita – špekulativna potražnja ometa pad kamatne stope dovoljan da potakne oporavak
  • kamatna stopa se određuje na novčanom tržištu
grafikon 2 13 keynesijansko tr i te slobodnog novca gotovine
Grafikon 2.13. Keynesijansko tržište slobodnog novca (gotovine)

Kamatna stopa

Ms

iN

N

Md(T+P+S’)

iE

E

Md(T+P+S)

Md(T+P)

Md(T)

Zalihe gotovog novca

slide38

potražnja za „novcem u čarapi“ M funkcija stope povrata na ostalim financijskim tržištima

veća količina smanjuje želju za držanjem gotovine (sve je niža cijena gotovine)

moguće je na isti način dodati funkcije potražnje za novčanom pričuvom/oprezom P i špekulacija S

sjecište je najviše krivulje potražnje i krivulje ponude (fondovi novca za zgrtanje koje emitira središnja banka) – točka E

fondovi za zgrtanje su rezidual između ukupne gotovine i novca raspoloživog za posuđivanje i kreditiranje

fondovi za zgrtanje su fiksni – ne zavise o kamatnoj stopi (vertikalni)

rafiniranje keynes ove paradigme
„Rafiniranje“ Keynes-ove paradigme

„Neoklasična sinteza“ – Hicks-Hansen – IS-LN analiza

Kako povratiti ravnotežu pune zaposlenosti pri različitim kamatnim stopama, kombinacijom državne monetarne i fiskalne politike

prilagodba keynes ovih postulata
Prilagodba Keynes-ovih postulata

Fiksira se “prevladavajuća” granična efikasnost krivulje investicija

Fiksira se krivulja ponude slobodnog novca (gotovina)

Fiksiranje ovih komponenti važi za sve razine BDP pretpostavljajući da su štednja i potražnja za gotovinom pozitivne funkcije Y(BDP)

prilagodba keynes ovih postulata1
Prilagodba Keynes-ovih postulata

Respecifikacija omogućuje dodavanje “porodice” krivulja štednje/dohotka na Keynesijanski dijagram agregatnih investicija

Za razliku od originalnog Keynes-a ovdje se pretpostavlja kako je granična sklonost potrošnji osjetljiva na promjenu kamatne stope (znatan otklon-psihološki zakon)

graf 2 14 a hicks hansen parcijalna ravnote a na tr i tu slobodne gotovine
Graf 2.14.a Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine

Kamatna stopa

S(Y1)

S(Y2)

S(Ym)

i1

i2

im

i1

I1

I2

Im

investicije

prilagodba keynes ovih postulata2
Prilagodba Keynes-ovih postulata

Respecifikacija obuhvaća i dodavanje “porodice” krivulja potražnje za slobodnom gotovinom u dijagram preferencija likvidnosti

graf 2 14 b hicks hansen parcijalna ravnote a na tr i tu slobodne gotovine
Graf 2.14.b Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine

Kamatna stopa

Ms

in

i2

Md(yn)

Md(y2)

i1

Md(y2)

is lm model
IS-LM model

ravnotežne točke iz oba dijagrama transformiraju se u prostor (grafikon) kamata i dohotka

ovdje su investicije i štednja (IS) i

likvidnost i novac (LM) u ravnoteži pri različitim kombinacijama kamata i dohotka

grafikon 14 c ravnote ni bdp pri podzaposlenosti i punoj zaposlenosti
Grafikon 14.c. Ravnotežni BDP pri podzaposlenosti i punoj zaposlenosti

Kamatna stopa

IS

IS’

N

iN

iE

E**

E*

LM’

LM

YN

YE

BDP

is lm model1
IS-LM model

IS krivulja predstavlja tržište uzajmljivih fondova (kredita)

LM krivulja predstavlja tržište novca (slobodne gotovine)

Tržište kredita je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele IS krivulje – I=S

Tržište novca je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele LM krivulje – Md=Ms

is lm model2
IS-LM model

Nalaze se u zajedničkoj ravnoteži (točka N) – podzaposlenost – nema pune zaposlenosti

Ovakva ravnoteža “izmiruje” Keynes-ovu tvrdnju o značajnoj nedragovoljnoj nezaposlenosti koju rutinski proizvode konkurentska tržišta, sa klasičnim pogledom kako može postojati samo jedna kamatna stopa kojom se dostiže tržišna ravnoteža

is lm model3
IS-LM model

IS-LM koncept zahtijeva državnu monetarnu i/ili fiskalnu politiku kako bi se IS i/ili LM krivulje pomicale sve dok se ne dostigne ravnotežni dohodak Ye pri nekoj od mogućih (brojnih) kamatnih stopa

Problem – nesuglasje s Keyne-ovom koncepcijom makroekonomske kauzalnosti koja pretpostavlja kako ni granična efikasnost investicija ni potražnja za gotovinom nisu fiksne-fluktuiraju sukladno oscilacijama poslovnih očekivanja i špekulativne potražnje za novcem

Dobra ilustracija mogućnosti monetarne i fiskalne politike (pod “kvazi” Keynesijanskim pretpostavkama) ali ne i potpuna interpretacija stavova

slide50

noseći stup Keynes-ove makroekonomike

    • psihološki „zakon“ – pojedinci imaju (ne)negativnu sklonost potrošnji (iz vlastitog raspoloživog dohotka)
    • ako država smanji poreze, neće se smanjiti izdaci za agregatnu potrošnju
  • Keynesov (makro) kriterij za distinkiciju tipa A i B
  • Japan smanjenje poreza 1998 – smanjenje ukupnih izdataka za potrošnju
  • komunalna/kolektivistička tip B
    • promjene (shift) granične efikasnosti investicija ne uzrokuju uvijek efekt dohotka
    • osobna potrošnja ne mora uvijek zaustaviti pad agregatne tražnje
slide51

Zašto?

    • Pad poslovnog optimizma koji dovodi do potencijalne nestabilnosti prevladava se kolektivističkim društvima
      • Ili oklijevanjem u smanjenju proizvodnje investicijskih dobara
      • Ili oklijevanjem u otpuštanju radnika (ali kumulativne subvencije dugoročno smanjuju konkurentnost)
    • Kolektivistička etika sprječava gomilanje zaliha gotovog novca
      • Ljudi drže depozite u štedionicama pri kamatama blizu 0%
      • To omogućuje gotovo besplatne zajmove članovima zajednice (ali besplatno posuđivanje degradira financijsku likvidnost sustava, dugoročno slabi sustav i kulminira u panici -1997 i još snažnijem gomilanju gotovine
slide52

Institucije i mehanizmi

    • Keynes-ov mehanizam može biti repliciran u planskim sustavima s djelomičnom ili potpunom supstitucijom tržišta
    • Uvjet – planeri moraju simulirati individualističko traženje korisnosti (utilitarizam)
    • Teoretski moguće u praksi teško izvedivo
    • Rusija – antikonkurentsko poticanje FIG (financijsko industrijske grupe) – uskraćivanje kredita domaćoj industriji – kontrola povećanog uvoza
    • Rezultat;
      • Državna distribucija supstituira Walrasijansko i Marshallijansko uravnoteženje – održanje depresije
      • Država njeguje institucije zainteresirane za održanje nepovoljnog stanja
slide53

Institucije i mehanizmi mogu utjecati na razlikovanje tipova A i B

  • Mogu izmijeniti;
    • Mikroekonomske zakone individualnog utilitarističkog ponašanja potražnje, ponude i uravnoteženja
    • Mogu utjecati na makroekonomsku uzročnost, mogućnost intervencije i agregatne ishode
uobi ajene tipologije
UOBIČAJENE TIPOLOGIJE

izložena klasifikacija – snažno sredstvo identifikacije faktora koji bazične mikro/makro zakone potražnje, ponude i uravnoteženja tipa A transformira u tip B

razlika u odnosu na tradicionalan koncept

da li su tradicionalni termini kapitalizam, socijalizam, komunizam, fašizam, anarhizam, liberalizam i konzervativizam i dalje korisni?

da li tip B sustavi trebaju biti svrstani u neku podgrupu ove klasične tipologije?

slide55

Kapitalizam – karakterizira ga

    • privatno i korporativno vlasništvo kapitalnih dobara, investicije su stvar privatne odluke a ne državne kontrole
    • Tržišno određivanje cijena, proizvodnje i raspodjele
    • Kapitalisti su ljudi koji ulažu u poslovnu aktivnost, često su bogati odnosno po definiciji plutokrati
  • Socijalizam – bilo koja ekonomska i politička teorija koja zagovara državno vlasništvo i upravljanje sredstvima proizvodnje i raspodjele dobara
slide56

Komunizam – teorija koja zagovara ukidanje privatnog vlasništva, zajedničko posjedovanje dobara i korištenje prema potrebama

  • Fašizam – politička filozofija ističe naciju i rasu iznad pojedinca, zalaže se
    • Centraliziranu autokratsku vlast
    • Diktatorskog lidera
    • Oštra ekonomska i socijalna disciplina
    • Nasilno sprječavanje oporbe
slide57

Merkantilizam;

    • ekonomski sustav razvijan tijekom propadanja feudalizma
    • cilj – povećanje moći i novčanog bogatstva nacije
    • sredstvo – politika akumulacije zlata, pozitivna bilanca plaćanja, razvoj poljoprivrede i manufakture, utemeljenje monopola vanjske trgovine
  • Anarhizam – politička teorija;
    • Svi su oblici državnog autoriteta nepotrebni i nepoželjni
    • Društvo mora počivati na dobrovoljnoj kooperaciji i udruživanju pojedinaca i grupa
slide58

Liberalizam – ekonomska teorija

    • Individualno moralno suzdržavanje
    • Slobodna konkurencija, samoregulirajuće tržište
    • Zlatan standard
    • vjerovanje u progres
    • u esencijalnu ljudsku dobrotu
    • autonomija pojedinca
    • zalaganje za političke i ekonomske slobode
  • Konzervativizam – politička teorija bazirana na tradiciji i socijalnoj stabilnosti
    • Naglašava se etabliranost institucija
    • Preferira se postupan razvoj u odnosu na nagle promjene
slide59

Svi su kompatibilni s suštinom tipa A

Političko-ideološka kategorizacija

Ne osigurava kriterije razlikovanja sistema

Implicira kako nekoj grupi može biti bolje (kapitalistima u kapitalizmu i liberalizmu bolje nego u socijalizmu i komunizmu) u jednom u odnosu na neki drugi sistem

Nije dovoljno opisati tržišne ekonomije kao kapitalističke jer to ne govori dovoljno o stvarnim potencijalima blagostanja

Stare navike u izučavanju komparativnih sistema moraju se mijenjati