USKRSNI OBIČAJI U DALMACIJI

1. USKRSNI OBIČAJI U DALMACIJI

2. Veliki tjedan • Veliki tjedan je vremensko razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa. • Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom muke Gospodnje. Prije mise svećenik blagoslivlja maslinove grančice koje vjernici kasnije nose u svoje domove i stavljaju za križ na zidu, a dio nose u staju i polja. Nakon blagoslova grančica vjernici u procesiji ulaze u crkvu. Misno evanđelje je opis Isusove muke.

3. Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večeri. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja na kojoj se posvećuje krizma, te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. • Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju se orgulje što traje sve do Uskrsnog bdijenja. Pranjem nogu svećenik ponavlja ono što je Isus učinio svojim učenicima, Gospodin se je ponizio kao sluga. Na kraju mise svećenik prenosi i pohranjuje Sveto otajstvo u svetohranište uz klanjanje vjernika, a potom se vrši raskrivanje oltara.

4. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Slavi se samo liturgija riječi. Bogoslužje je smireno, svečano i dostojanstveno. • Uskrs je najveći kršćanski blagdan, slavi se središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano Vazmeno bdijenje.

5. Pučki običaji i zanimljivosti • U Dubrovniku bi mlada morala svom dragom darovati tucet jaja, a budućoj svekrvi pletenicu od tijesta. • Na Braču se morao pojesti koji listić maslinove grančice prije blagoslovljenog jela. • Bojanje jaja nije dalmatinski običaj: on je bio specifičan za nizinski kraj, no s vremenom se stopio s dalmatinskim običajima. • Jaja su se, dok nije bilo umjetnih bojila, ukrašavala svim što se u prirodi moglo naći: ciklom, ljuskom luka, crvenim radićem, špinatom, koprivom… Umivanje vodom i laticama cvijeća na Cvjetnicu jedan je od poznatih običaja.

6. U prošlosti je grijeh bio mirisanje i jedenje blagoslovljene hrane prije Uskrsa. Smatrali su i da se prije jedenja blagoslovljenog jela treba ispovjediti. Vjerovali su da je na Veliki petak dobro popiti što više crnog vina, kojem prema vjerovanju jača krv. Uskršnji zec kod nas se pojavio tek u 18.st. Kao kontrola djece: ako budu dobri, zec će im donijeti jaja.

7. Velik je broj postupaka koji označavaju posebnost triju dana što prethode Uskrsu. Najrasprostranjenija je zabrana obrađivanja zemlje na Veliki petak, ponegdje održavana tijekom sva tri dana. • U Poljicima se blagoslovljena vatra na komadu drva prenosila do kuća i smatralo se da blagoslov ne napušta kuću dok se vatra ne ugasi. • “Za križen” naziv je za tradicionalnu noćnu procesiju, koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru. Procesija “Za križen” kao nematerijalna kulturna baština pod zaštitom je UNESCO-a.

8. Korizmeni i Uskrsni jelovnik Na Veliki petak se tradicionalno posti, jedu se nemasna jela i riba, najčešće bakalar. Jede se tri puta u danu, jednom do sitosti i dva puta simbolično. Na Veliki petak se prave posne fritule. U Dalmaciji se na Veliku Subotu priprema sirnica. To su jelo već stoljećima spravljale naše bake. Ta tradicija je i danas prisutna u svakome domu. Sirnice i jaja se nose na blagoslov.

9. Blagoslovljena jela su bila prvo jelo koje se konzumira na Uskršnje jutro. Ništa se od blagoslovljenog jela nije smjelo bacati. Uskršnji ručak je obilan. Jede se najbolja bijela riba, janjetina uz obilje priloga, a nakon toga mnoštvo slastica. Ovime se obilježava kraj četrdesetodnevnog posta koji je započeo na Čistu srijedu.

10. ŽELIMO VAM SRETAN USKRS! Božena, Josipa i Ana