Standardi za male i srednje subjekte MSFI za MSS

1. Standardi za male i srednje subjekte MSFI za MSS Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

2. Zašto MSFI za MSS / IFRS for SMEs? • MSFI za MSS – Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja za male i srednje subjekte; • Uočen je značaj malih i srednjih preduzeća, i shodno tome potreba za unificiranjem njihovih finansijskih izvještaja; • Međunarodni odbor za računovodstvene standarde (IASB) je 2003. godine započeo proces donošenja MSFI za MSS; • MSFI for SMEs objavljeni od strane IASB u julu 2009.; • U Republici Srpskoj u primjeni (dobrovoljnoj) od 01.01.2011.; • U FBiH objavljeni, očekivana primjena od 01.01.2013.; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

3. Tok projekta donošenja MSFI za MSS Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

4. Primjena računovodstvene regulative za MSS u svijetu • Države su raznoliko riješile problem primjene rač. standarda za mala i srednja preduzeća: • Primjena “velikih” MRS i MSFI za finansijsko izvještavanje MSS (primjer FBiH, Republike Srbije ...); • Primjena nacionalnih računovodstvenih standarda za finansijsko izvještavanje MSS(primjer Republike Hrvatske); • Primjena MSFI za MSS za finansijsko izvještavanje MSS (primjer Republike Srpske). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

5. Primjena računovodstvene regulative za MSS u svijetu Južna Amerika:Argentina, Brazil, Chile, Guyana. Peru, Suriname, Venezuela, Ecuador; Karibsko područje: Antigua & Barbuda, Aruba, Bermuda, Bahamas, Barbados, Cayman, Dominica, Dominican Republic, Guadeloupe, Jamaica, Montserrat, St Kitts-Nevis, St Lucia, Trinidad and Tobago, Samoa; Centralna Amerika: Belize, Costa Rica, El Salvador, Guatemala, Honduras, Nicaragua, Panama; Afrika: South Africa, Botswana, Egypt, Ethiopia, Ghana, Kenya, Lesotho, Malawi, Mauritius, Namibia, Nigeria, Sierra Leone, Tanzania, Swaziland, Uganda, Zimbabwe, Zambia; Azija: Cambodia, Republic of the Fiji, Hong Kong, Malaysia, Myanmar, Nepal, Philippines, Singapore, Sri Lanka, Bangladesh; Srednji Istok: Jordan, Lebanon, Palestine, Qatar; Eurazija: Azerbaijan, Kyrgyzstan, Moldova, Turkey; Evropa: Dostupno za upotrebu: Switzerland. Planirana upotreba: United Kingdom, Ireland, Denmark, Latvia; Sjeverna Amerika: Dostupno za upotrebu: United States, Canada; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

6. Aktuelne aktivnosti EU u pogledu finansijskog izvještavanja MSS Najznačajnije aktivnosti koje je Evropska unija provodila od objavljivanja MSFI za MSS ogledaju se u sljedećem: • Objavljivanje Zbirnog izvještaja o odgovorima primljenim u vezi sa konsultacijama Evropske komisije sa primjenom MSFI za MSS - maj 2010. godine. • Osnova razmatranja su procjena adekavatnosti primjene MSFI za MSS, odnosno (ne)usaglašenost sa računovodstvenim Direktivama EU; • Nakon ovog Izvještaja nije dato zeleno svjetlo za primjenu MSFI za MSS u zemljama članicama EU; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

7. Razlozi ZA uvođenje MSFI za MSS • Pojačana hamonizacija i uporedivost je među najznačajnijim argumentima u podupiranju MSFI za MSS; • MSFI za MSS može olakšati prekograničnu trgovinu / razmjenu, strana ulaganja i spajanja i međunorodni uspon kompanija; • Univerzalni računovodstveni kod je neophodan u privlačenju stranih investitora i smanjenju troškova kapitala; • Veća usaglašenost informacija i lakše upoređivanje bi moglo koristiti stranim korisnicima fin. izvještaja kao investitorima, poslovnim partnerima i kreditorima i moglo bi rezultirati smanjenju troškova kapitala; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

8. MSFI za MSS bi mogao donijeti redukciju troškova u pripremi i reviziji konsolidovanih izvještaja za multinacionalne grupacije jer bi potreba za pomirenjem / usaglašavanjem razlika u nacionalnim standardima mogla nestati; • MSFI za MSS su lakši za praćenje u odnosu na pune Standarde i kompanije mogu željeti da ih primjene u godini uvođenja na tržište kapitala; • Razvoj zajedničkog edukacionog okvira za računovođe je takođe pomenuto kao dodatna korist od postojanja zajedničkog Standarda, moguća pogodnost za kretanje računovodstvenih i revizijskih usluga širom EU. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

9. Razlozi PROTIV uvođenja MSFI za MSP • MSFI za MSS se možda neće smatrati prikladnim za neke velike nelistajuće kompanije. • Kompleksnost za MSS, posebno u pogledu veoma malih komp.; • MSFI za MSS bi pojačao i povećao troškove pripreme i revizije odvojenih finansijskih izvještaja; • Veza između poreza, raspodjele profita i računovodstvenih pravila u nekoliko MSFI za MSS bi mogla rezultirati izradom dodatnog seta Standarda i da MSFI za MSS nisu prikladni za interno upravljanje. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

10. Redizajniranje internog procesa, obuka osoblja u novom računovodstvenom sistemu kao i ponovno formulisanje uporednih informacija su navedeni kao značajni početni troškovi koji učestvuju u uvođenjem Standarda za MSS; • Zapaženo je da MSS nedostaje stručnost i možda zatraže profesionalno savjetovanje pri uvođenju novog Standarda, što je opet dodatni trošak. • MSFI za MSS je uglavnom ciljan na pribavljače dioničkog kapitala prije nego na druge grupe korisnika MSS kao što su robni kreditori, porezni organi, vlasnici i zaposlenici, koji bi bili bliži aktuelnom nacionalnom okviru / režimu. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

11. Objavljen je Izvještaj o studiji računovodstvenih zahtjeva za MSS, juni 2011. godine. • Cilj studije: - pružiti uvid u računovodstvene zahtjeve koji su na snazi i dobru računovodstvenu praksu u 20 odabranih evropskih zemalja; - identificirati uočene potrebe korisnika za računovodstvenim informacijama iz finansijskih izvještaja MSS u Evropi, zajedno sa potrebama njihovih vlasnika; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

12. Prijedlog izmjena ili ukidanje računovodstvenih Direktiva 78/660/EEC i 83/349/EEC – IV i VII Direktiva – akuelno. Računovodstvene Direktive obuhvataju: • Četvrtu direktivu Vijeća EU – (78/660/EEC) - Godišnji financijski izvještaji društava sa ograničenom odgovornošću (donešena 1978. godine) i • Sedmu direktivu Vijeća EU– (83/349/EEC)– Konsolidovani financijski izvještaji (donešena 1983. godine). One, između ostalog, posebnu pažnju posvećuju računovodstvenom tretmanu malih i srednjih preduzeća kao važne pokretačke snage ekonomskog razvoja većine zemalja članica EU; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

13. Moguće izmjene u ovom smislu mogu biti: • Scenarij - bez promjena; • Bolje korištenje postojećih mogućnosti u Direktivama od strane država članica; • Revizija i modernizacija Direktivaprema trenutno odabranih zahtjevima kako bi se smanjila administrativna opterećenja na društva u EU, a posebno za MSS; • Stvaranje potpuno novog EU računovodstvenog okvira i usvajanje MSFI za MSS (IFRS for SME) za obvezno korištenje unutar EU; • Ukidanje Direktivai dopuštanje državama članicama staviti omogućiti bilo koji računovodstveni režim, za „nelistajuća“ društva. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

14. Harmonizacija finansijskog izvještavanja MSS / MSE u BiH • Sredinom 2000- tih godina započet je proces usaglašavanja i harmonizacije finansijskog izvještavanje u Bosni i Hercegovini na dva nivoa; • Prvi nivo je unutarnja harmonizacija, odnosno usaglašavanje računovodstvene regulative između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko; • Drugi nivo harmonizacije su aktivnosti na usaglašavanju sa aktuelnom regulativom i praksom finansijskog izvještavanja u Evropskoj uniji; • Na oba nivoa harmonizacije se još uvijek obavljaju značajne aktivnosti; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

15. Formalne karakteristike malih i srednjih preduzeća u BiH • Nemaju javnu odgovornost; • Objavljuju finansijske izvještaje opšte namjene za eksterne korisnike (npr. vlasnik/ci kapitala, agencije, finansijske institucije i sl.); • Kvantitativne karakteristike: • Malo preduzeće je ono koje ispunjava najmanje dva uslova: • Prosječan broj zaposlenih je manji od 50; • Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine je manja od 1.000.000 KM i • Ukupan godišnji prihod je manji od 2.000.000 KM • Srednje preduzeće je ono koje ispunjava najmanje dva uslova: • Prosječan broj zaposlenih je od 50 do 250; • Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine je između 1.000.000 KM i 4.000.000 KM • Ukupan godišnji prihod je od 2.000.000 KM do 8.000.000 KM Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

16. Kvalitativne karakteristike malih i srednjih preduzeća u BiH • Nepostojanje podatka o tačnom broju malih, srednjih i velikih preduzeća u FBiH; • Značajan broj preduzeća u BiH ne trguje vrijednosnim papirima, što ih svrstava u grupu malih i srednjih preduzeća; • Mala i srednja preduzeća u BiH nemaju razvijen trend ulaganja u druga – povezna pravna lica; • Mala i srednja preduzeća u BiH su više okrenuta ka unutrašnjem tržištu (BiH), a manje ka izvozu; • U grupi malih i srednjih preduzeća preovladavaju mikro preduzeća; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

17. Iskustva primjene MSFI za MSS / MSE u Republici Srpskoj • U 2010. godini u RS je postojalo 14.482 MSE, što je činilo 99,5% ukupnog broja preduzeća; • Izmjenama Zakona o računovodstvu i reviziji u RS („Sl. glasnik RS”, broj 52/11) MSFI za MSE su prihvaćeni kao jedna od osnova za sastavljanje finansijskih izvještaja – u primjeni od 01.01.2011. godine; • Primjena MSFI za MSE je na dobrovoljnoj osnovi; • Prisutna neusaglašenost finansijskog izvještavanja jer određeni broj MSE primjenjuje MSFI za MSE, a ostali i dalje pune MRS i MSFI; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

18. MSFI za MSS – struktura Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

19. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

20. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

21. Razlike između „velikih” MRS i MSFI i MSFI za MSS Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

22. Zalihe • Nema suštinskih izmjena u odnosu na MRS 2 – Zalihe; • Ne iskazuje se posebno imovina namijenjena prodaji (MSFI 5) Ulaganja u zajedničke poduhvate • MSFI za MSS zahtijeva da preduzeća odabere računovodstvo za ulaganja u zajednički kontrolisana pravna lica u svojim odvojenim financijski izvještajima koristi jedan od tri različita modela: • kapitalni model, • troškovni mode ili • model fer vrijednosti. • Puni Standardi zahtijevaju da se ulaganje u zajednički kontrolisana pravna lica računovodstveno tretira koristeći kapitalni metod u ulagačevim odvojenim financijskim izvještajima ili proporcionalnu konsolidaciju (odabrana računovodstvena politika). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

23. Investicijske nekretnine • Puni Standard (MRS 40) dozvoljava izbor jedne od računovodstvenih politika fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ili model amortizacije (sa nekim ograničenjima). Od preduzeća koje primjenjuje model amortizacije zahtijeva se dodatno objavljivanje fer vrijednosti ulagačke nekretnine. • Prema MSFI za MSS, ako preduzeće zna ili može mjeriti fer vrijednost neke stavke ulagačke nekretnine bez neprikladnih troškova, potrebno je koristiti model fer vrijednosti iskazan kroz dobit ili gubitak za te ulagačke nekretnine. • U ostalim slučajevima se koristi model nabavne vrijednosti. • Za razliku od MRS 40, Standard za MSS ne zahtijeva objavljivanje fer vrijednosti ulagačkih nekretnina mjerenih po trošku nabave. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

24. Nekretnine, postrojenja i oprema: • Puni Standardi dopuštaju mogućnost korištenja modela revalorizacije za naknadno mjerenje, nakon početnog priznavanja. • MSFI za MSS ne dozvoljava tu mogućnost. • Ne predviđa se godišnja provjera korisnog vijeka trajanja sredstva, ostataka vrijednosti niti metode amortizacije. • Puni Standardi dozvoljavaju opciju korištenja modela revalorizacije za mjerenje nematerijalnih sredstava poslije početnog priznavanja. MSFI za MSS to ne dozvoljava. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

25. Nematerijalna imovina: • Puni Standardi dozvoljavaju korištenje modela revalorizacije za mjerenje nematerijalnih sredstava poslije početnog priznavanja, zahtijevaju godišnje preispitivanje preostale vrijednosti, korisnog vijeka i metoda amortizacije nematerijalnih sredstava. • MSFI za MSS ne dozvoljava revalorizaciju. • MSFI za MSS zahtijeva samo preispitivanje ako ima indikacija da je bilo značajnih promjena od posljednjeg izvještajnog datuma. • Troškovi razvoja se priznaju uvijek kao rashod kada nastanu. • Ne priznaje se kao nematerijalna imovina interno nastalo sredstvo. • Nematerijalna imovina UVIJEK ima konačan vijek trajanja (ako nije moguće utvrditi, standard odeđuje da je to 10 godina). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

26. Troškovi pozajmljivanja: • MRS 23 – Troškovi pozajmljivanja zahtijeva da se troškovi pozajmljivanja direktno pripisuju sredstvu prilikom sticanja / nabavke, izgradnje ili proizvodnje kvalifikovanog sredstva (uključujući i neke zalihe) i budu kapitalizirani / uključeni kao dio troškova (nabavke) sredstva. • MSFI za MSS zahtijevaju da ti troškovi budu rashod perioda. Državna davanja: • MSFI za MSS je pojednostavio priznavanje prihoda od donacije: prihod se priznaje odmah ako su ispunjeni uslovi koji su postavljeni donacijom, čak i ranije, ako uslova nema; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

27. Jednostavnost primjene računovodstvenih metoda i tehnika • Propisana je jednostavnija struktura financijskih izvještaja, posebno Bilansa uspjeha i to u dijelu izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti; • Za značajan dio dugoročne materijalne imovine ne predviđa se revalorizacija kao metod naknadnog vrednovanja; • Za nematerijalnu imovinu se takođe ne predviđa metod revalorizacije; • Za investicijske nekretnine se ne potencira na metodu fer vrijednosti niti se insistira na objavljivanju; • Troškovi pozajmljivanja su uvijek rashod; • Nepostojanje obaveze preispitivanja ostatka vrijednosti, vijeka trajanja i sl.; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

28. Razlike između „punih” MRS i MSFI i MSFI za MSS • Pravno lice koje ima promjene u kapitalu za vrijeme perioda u kojem su prezentirani finansijski izvještaji koji proizilaze samo iz dobiti ili gubitka, isplata dividendi, korekcije grešaka iz prethodnog perioda, i promjene u računovodstvenim politikama mogu prezentovati jedan izvještaj o prihodu i zadržanoj zaradi umjesto izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti i izvještaja o promjenama u kapitalu; • Ova pojednostavljena prezentacija nije dostupna za preduzeća koja izvještavaju po punim Standardima; • Nema dijela ostale sveobuhvatne dobiti; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

29. Bilans stanja i Bilans uspjeha • Nema iskazivanja imovine namijenjene držanju za prodaju i obaveza povezanih sa time u Bilansu stanja; • U Bilansu uspjeha se iskazuje sljedeće: • Efekti ispravaka grešaka i promjena računovodstvenih politika se iskazuju kao retroaktivna ispravka ranijeg perioda, a ne kao dobit ili gubitak perioda u kojem su nastali; • Tri vrste ostale sveobuhvatne dobiti se priznaju kao dio sveobuhvatne dobiti ili gubitka: • preračunavanje finansijskih izvještaja iz inozemnih poslova, • neke promjene u fer vrijednosti instrumenata zaštite i • aktuarskih dobitaka i gubitaka od definisanih penzionih planova; • Puni Standardi imaju više stavki veobuhvatne dobiti (npr. kumulativne promjene fer vrijednosti finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju i dobitaka od revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme, i nematerijalnih sredstava). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

30. Zabilješke uz finansijske izvještaje • Zahtjevi za objavljivanjem u Standardu za MSP su bitno reducirani u odnosu na zahtjeve za objevljivanjem u punim Standardima. Razlozi za reduciranja su zbog četiri osnovne karakteristike: • Neka objavljivanja nisu uključena zbog toga što se odnose na ciljeve uključene u pune Standarde, koji su izostavljeni u Standardima za MSP; • Neka objavljivanja nisu uključena jer se odnose na principe / pravila priznavanja i mjerenja u punim Standardima, koja su zamijenjena sa jednostavnijim u Standardima za MSP; • Neka objavljivanja nisu uključena jer se odnose na opcije / mogućnosti u punim Standardima koje nisu uključene u Standardima za MSP; • Neka objavljivanja nisu uključena na osnovu potreba korisnika ili razmatranja o odnosu troškova i koristi. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

31. Ko će primjenjivati MSFI za MSS? • U Republici Srpskoj je jasno definisano koja pravna lica (ne)mogu primjenjivati MSFI za MSE; • Pravna lica koji spadaju u kategoriju malih i srednjih po kvantitativnim pokazateljima (broj zaposlenih, vrijednost imovine i ukupan godišnji prihod); • Ali ne pravna lica koja imaju “javnu odgovornost” i pravna lica koja su decidno nabrojana u Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH; • U FBiH još uvijek nije definisan ovaj segment; • Postoji klasifikacija pravnih lica na mala, srednja i velika, što je usaglašeno sa Republikom Srpskom; • Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH nije predvidio kategoriju subjekata od javnog interesa; • MSFI za MSS kao osnovni kriterij tretira javnu odgovornost. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

32. Otvorena pitanja i konstatacije: • Jasna je potreba za pojednostavljenjem računovodstva za MSS, međutim MSFI za MSS koje je predložio IASB ne pomažu puno. • Sporna je uloga IASB. Po čemu je to IASB dobio politički mandat za donošenje MSFI za MSS? • Hoće li situacija u kojoj samo neke zemlje članice odluče primijeniti MSFI za MSP dovesti do fragmentacije unutrašnjeg tržišta i oštetiti uniformno računovodstvo za MSS u okviru EU? Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

33. Prema Evropskom parlamentu IV. i VII. Direktiva EU su, i trebaju ostati, osnova za računovodstvo MSS unutar EU. • EU treba pažljivo procijeniti kolike su koristi od primjene MSFI za MSS ili će razviti vlastita nezavisna i sveobuhvatna rješenja za MSS. • Nemoguće je u rješavanju problematike računovodstvenog izvještavanja za MSS zaobići poreznu regulativu. • Računovodstvo koje se temelji na fer vrijednosti za koje se zalaže IASB suprotno je načelu održavanja kapitala i nije uvijek u najboljem poreznom interesu MSS. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

34. Korisnici financijskih izvještaja MSS prije svega su vlasnici, kreditori, poslovni partneri i zaposleni a ne anonimni investitori, kao što je slučaj kod finansijskih izvještaja društava čiji vrijednosni papiri kotiraju na berzi. • Kriteriji za razvrstavanje društva prema veličini razlikuju se od zemlje do zemlje, što dodatno otežava proces harmonizacije financijskog izvještavanja za MSP; • Zbog razlike u kriterijima za razvrstavanje, MSP jednake veličine u dvije različite zemlje mogu biti svrstana u različite grupe i primjenjivati različite standarde financijskog izvještavanja; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012. godine

35. HVALA NA PAŽNJI