dobrodo li u kolsku knji nicu n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
DOBRODOŠLI U ŠKOLSKU KNJIŽNICU PowerPoint Presentation
Download Presentation
DOBRODOŠLI U ŠKOLSKU KNJIŽNICU

Loading in 2 Seconds...

  share
play fullscreen
1 / 28
Download Presentation

DOBRODOŠLI U ŠKOLSKU KNJIŽNICU - PowerPoint PPT Presentation

nickolas-macris
122 Views
Download Presentation

DOBRODOŠLI U ŠKOLSKU KNJIŽNICU

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. DOBRODOŠLI U ŠKOLSKU KNJIŽNICU

  2. Elvira Katić SKRIPTORIJ SAMOSTANA SV. KRŠEVANA U ZADRU Nastavni sat u knjižnici Zadar, 2006.

  3. Zadaci: • Upoznati se sa sv. Benediktom; srednjovjekovnim skriptorijima s naglaskom na skriptorij Samostana sv. Krševana u Zadru • Ostvariti istraživački pristup u učenju uz korištenje različitih izvora znanja i informacija • Razviti naviku korištenja “izvora” znanja te svijest o njegovanju i očuvanju povijesne, kulturne i duhovne baštine

  4. Skriptorij Samostana sv. Krševana u Zadru

  5. Ključne riječi • Samostan:Zgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnici • Skriptorij:pisarnica; Skriptor:pisar • Kodeks:najstariji oblik knjige, zbirka rukopisa (povijesnih, vjerskih itd.) • Iluminacija:umijeće ukrašavanja knjiga pisanih rukom • Minijaturist:u srednjem vijeku slikar koji je rukopise ukrašavao minijaturama • Pergamena (pergament) :pisaći materijal (podloga)

  6. Samostanska kultura (?) • Samostanima ostajemo dužni što su unutar svojih zidina sačuvali mnoga djela antičkih i srednjovjekovnih pisaca (povijesno i kulturno nasljeđe) (Vivarium, osnovao 525. godine Kasidor) -Udario jasne temelje formiranju svijesti o potrebi intelektualnog rada i čuvanja antičke baštine. • Osim benediktinaca, irski i anglosaksonski misionari, ali i drugi redovi – dominikanci i franjevci “udaraju” kulturni pečat ranom srednjem vijeku. (1381. franjevci imaju najbogatije knjižnice toga vremena)

  7. Monte Casino (529.) - utemeljitelj sv. Benedikt iz Nursije, 480.-547. • Samostani koji su proizašli iz Monte Casina – riznice pismenosti, duhovnoga života i kulture (Bilo ih je u 8. st. oko 37 000) • Benediktinci - prenositelji pismenosti i učenosti u mnogim dijelovima Europe • U 8. st. prepisivačka aktivnost

  8. U samostanima se najčešće proizvodio i pisaći materijal – pergamena. • Rad samostanskih skriptorija treba razlikovati od gradskih - laičkih, nastalih već u 12. st. koji vrlo brzo postaju “pogoni” i rentabilno posluju kao obrtnička radionica. Rade za kruh, ne pišu krasopisom. • U 13. st. kriza je zahvatila europsku samostansku kulturu – propada prepisivačka djelatnost, a lovci na rukopise odnose sve što se godinama mukotrpno stvaralo. Knjige više nema tko prepisivati.

  9. Prepisivačka djelatnost (?) • Scriptores: (lat.: pisar) • Scriptorium (lat.: pisarnica) prostorija u samostanu u kojoj su redovnici prepisivali knjige • Svaki pisar (3-12 u većim samostanima) je imao stolicu, pribor, stalak za držanje knjige i još jedan stalak na kojemu je pisao

  10. Kad bi pisari završili rukopis bi preuzimali majstori koji su izrađivali inicijale ili ispisivali naslove. Minijaturisti (iluminatori ili sitnoslikari) bi likovno ili slikama ukrašavali rukopis • Na kraju bi se knjiga uvezala ... umjetnički obrtnici bi ukrašavali korice umjetničkim predmetima ...

  11. Samostan sv. Krševana • Benediktinski samostan (spominje se već 918.) • Obnavljanje samostana uz Crkvu sv. Krševana, uz suglasnost zadarskih plemića i puka, zadarski prior Madije, (Majo) do tada benediktinski monah u Monte Casinu, 986. • Propadanje samostana počinje 1447. kada je Opatija pretvorena u komendu. • 1807. francuska je vlada samostan dokinula

  12. 1986. – “1000 godina Samostana sv. Krševana” - Značaj Skriptorija uspoređen sa značajem Bašćanske ploče! “Kodeksi svetokrševanskog skriptorija mogu se svrstati uz bok najdragocjenijem dokumentu pisanom na hrvatskom jeziku, glagoljskim pismom.” (A. Mohorovičić)

  13. Samostanski skriptorij • Već u 11. stoljeću nastaje u Samostanu skriptorij-pisarna - najvrijednija kulturna (pismenost), povijesna, crkvena, duhovna i društvena ustanova ranosrednjovjekovnog grada • Za vrijeme opata Deodata Venijera došlo je do materijalnog i duhovnog procvata Samostana. – četiri obredne rukopisne knjige

  14. Prepisivačka aktivnost od osnutka do opata Deodata • Isprava iz 995. • Redovnici ne njeguju samo crkvenu literaturu, u 11. stoljeću nastaju neki anali, dokumenti, ... • Darovnica bana Stjepana iz 1070. • Časoslov opatice Čike, 1081. • Većenegin evanđelistar, 1095./96. • Evanđelistar sv. Šimuna, 1090.

  15. Među 53 naslova rukopisnih knjiga u Katalogu Krševanske knjižnice (s početka 15. stoljeća) 16 je rukopisa napisano beneventanskim pismom (Marijan Grgić “Scriptura beniuentana”, disertacija) • Većina ih je nestala • (Preko 600 liturgijskih tekstova čuva se u Državnom arhivu u Zadru, a sadržaj knjižnice obogatio je mnoge crkvene ustanove.

  16. Prepisivačka aktivnost za vrijeme opata Deodata • Deodat Venijer (1459.-1488.) • Uz njegovo se ime vezuje izrada četiriju rukopisnih knjiga, liturgijskih kodeksa bogato ukrašenih minijaturama: misala, epistolara, evanđelistara i obrednika

  17. Epistolarium (Knjiga poslanica) • Napisan prije opatove smrti (1479.) • U uvodnom teksu Epistolara i Evanđelistara se navodi da su izrađeni prema običaju svetokrševanskog samostana (“secundum morem huius sancti manasterii”) • Epistolarium ( knjiga poslanica) je kodeks br. 1807 veličine 225x312mm, 98 fol. Pisan na pergameni u dva stupca visine 190, a širine 70 mm. Prva str. je naslovna. Čitav tekst je pisan knjiškom goticom. Prva str. ima naslovnu minijaturu s inicijalom i likom sv. Pavla koji drži mač u ruci. Ispod toga je grb opata Deodata Venijera

  18. Naslovna stranica In nomine Domini Dei omnipotentis ad Futurorum memoriam. Reverendus in Christo pater et dominus Deodatus Venerius patritius Jadertinus, abbas Monasterii sancti Chrysogoni Jadrensis hoc epistolarium scribi fecit ad honorem ipsius divi Chrysogoni martyris patroni et protectoris nostri ac beatissimi patris nostri Benedicti secundum morem huius sancti monasterii et in choro eius assignari. Anno Domini millesimo quadringentesimo septuagesimo nono.

  19. Euangelistarium (Knjiga evanđelja) • Napisan nakon opatove smrti, (1489.) • Kodeks br. 1806 veličine 225x312 mm, 123 fol. na pergameni, pisan na dva stupca 190x70 mm, osim prve stranice. • Naslovna str. ima slike četiriju evanđelista smještena u četiri ugla. Početni inicijal ima sliku Krista koji u rukama drži kuglu zemaljsku. S desne strane je grb opata Veniera, u sredini medaljon s likom sv. Krševana na konju, a na lijevoj strani grb komendatora - biskupa Bernarda Rossija. Na kraju je bilješka o pisaru. Naznačeno je i vrijeme pisanja tog rukopisa.

  20. Pismo je pravilna knjiška gotica talijanskog tipa (kao i Evanđelistaru) • Kodeks je uvezan u drvene korice na kojima su se nalazile zakovice i kopče. I Evanđelistar i Epistolar je Dvorskoj biblioteci u Beču prodao Ivan de Ponte za 20 forinti (1830.)

  21. Naslovna stranica In nomine Domini Dei omnipotentis ad futurorum memoriam. Reverendus in Christo et dominus Deodatus Venerius abbas monasterii sancti Chrysogoni Jadrensis hoc evangelistarium scribi fecit ad honorem ipsius divi Chrysogoni martyris, patroni et protectoris nostri ac beatissimi patris Benedicti secundum mores huius sui sancti monasterii et in choro eius assignari. Anno Domini millesimo quadringentesimo septuagesimo nono.

  22. Missale • Poznat po reprodukcijama i opisu H. Folnesicsa • 1921. netragom nestaje zajedno s Kartularom sv. Krševana ( u posjedu zadranina J. Berčića, šibenskog biskupa koji ga daruje Sjemenišnoj knjižnici /Bianchi: Zara christiana 1877.) • Kodeks je na pergameni, veličine 256x357, s 476. fol. (1480.-1488.) • Knjiška gotica talijanskog tipa • Tekst dvostupačan u 26 redaka (osim prve stranice) • Kodeks urešen šarenim inicijalima na zlatnoj podlozi u svijetlim bojama

  23. Naslovna stranica Opatova naredba Lik sv. Krševana Grb s opatovom mitrom Tri medaljona

  24. Rituale (obrednik) • Jedini dostupan (SICU Zadar) • Kodeks na pergameni, veličine 170x260 mm, s 132 fol. • Pravilna knjiška gotica talijanskog tipa • Tekst jednostupačan (po cijeloj strani) • Nedostaje mu prvi list (nemamo uvodni tekst)

  25. Svaki obred ili molitva počinju inicijalom crvene ili plave boje, a iz njih se izvijaju vitice u ljubičastoj boji, prelaze tekst račvajući se u tri spirale ukrašene plodovima. Početna slova unutar teksta su također obojana.

  26. Zadaci za samostalan istraživački rad • Sveti Benedikt – osnivač reda, biografija, važnost i uloga, benediktinci u Hrvatskoj • Pismo: beneventana, gotica, karolina • Oslikavanje inicijala (radionica) • Kodeksi skriptorija Samostana sv. Krševana u Zadru - izrada panoa (radionica)

  27. 5. Stručni izlet na Ćokovac (muški benediktinski samostan na otoku Pašmanu) – organizacija 6. Srednjovjekovni samostani, njihovi skriptoriji i knjižnice 7. Samostan sv. Krševana u Zadru - 1020 godina – izrada panoa (radionica)

  28. Zaključak • Skriptorij - svjetionik kulturne baštine -Kulturna, povijesna i crkvena baština srednjovjekovnoga grada i njegovih samostana • Povijest pisma(od polovine 11. st. prevladava uglata beneventana = kodeksi do opata Deodata, a od 13. stoljeća gotičko pismo potpuno potikuje beneventansko (četiri kodeksa opata Deodata) • Povijest knjige (knjižnica) • Samostanska kultura u povijesti srednjega vijeka • Tema u nastavnim predmetima (vjeronauka, povijesti, hrvatskoga jezika, latinskoga, likovne i glazbene umjetnosti)