1 / 18

Grčko-persijski ratovi

Grčko-persijski ratovi. Jonski ustanak. Grčko-persijski ratovi počeli su kada su grčki gradovi u Maloj Aziji pokušali da se oslobode persijske vlasti, pod koju su pali sredinom 6.veka p.n.e. Njihovo pokoravanje označilo je početak ekonomskog i kulturnog opadanja

naoko
Download Presentation

Grčko-persijski ratovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Grčko-persijski ratovi

  2. Jonski ustanak • Grčko-persijski ratovi počeli su kada su grčki gradovi u Maloj Aziji pokušali da se oslobode persijske vlasti, pod koju su pali sredinom 6.veka p.n.e. • Njihovo pokoravanje označilo je početak ekonomskog i kulturnog opadanja • Pod vodjstvom grada Mileta, Grci su 499.god. p.n.e. podigli ustanak, poznat kao Jonski ustanak

  3. Ustanici su zatražili pomoć od Sparte i Atine; Sparta je odbila da im pruži pomoć, za razliku od Atine • Odlučujuća bitka odigrala se 494.god. p.n.e. kod ostrva Lade, u kojoj su ustanici poraženi • Ustanak je ugušen, a Milet je spaljen

  4. I pohod Persijanaca na Grčku • Pomoć Atine ustanicima, persijski car Darije I iskoristio je kao povod da napadne Grčku • Persijska vojska je prešla Egejsko more 490.god. p.n.e. i iskrcala se na Maratonskom polju • Iako malobrojniji, Atinjani su, predvodjeni Miltijadom, porazili persijsku vojsku, koja je morala da se povuče iz Grčke

  5. Persijsko carstvo

  6. U godinama nakon Maratonske bitke, vodeća uloga u političkom životu Atine pripala je Temistokleu, koji je postavio temelje atinske pomorske moći • Zahvaljujući otkriću novih zaliha srebra, Atinjani su izgradili flotu od 200 trijera (ratni brodovi sa tri reda vesala) • Ovo su brodovi, koji su činili osnovu grčke flote, koja se borila protiv Persijanaca

  7. Trijera

  8. II pohod Persijanaca na Grčku • Drugi veliki pohod na Grčku preduzeo je Darijev sin i naslednik Kserks • Njegova vojska je kopnenin putem, preko Trakije i Makedonije sa severa prodrla u Grčku • Grčki polisi su se udružili i stvorili odbrambeni savez, na čelu sa Atinom i Spartom • Tom savezu se nisu priključili grčki polisi sa severa, koji su priznali vrhovnu vlast Persijanaca

  9. Grčka vojska je bila malobrojna u odnosu na Persijance, zato se Persijancima nije mogla suprotstaviti na otvorenom prostoru • Zato su se Grci opredelili da sačekaju Persijance u Termopilskom klancu, gde se 480.god. p.n.e. odigrala bitka; grčku vojsku je predvodio spartanski kralj Leonida • Grci su dva dana odbijali napade Persijanaca, ali su trećeg dana Persijanci zaobišli grčke položaje, nakon čega je Leonida ostao da brani klanac sa svojih 300 spartijata dok svi nisu izginuli

  10. Statua kralja Leonide

  11. Pobeda u Termopilima otvorila je put Persijancima u srednju Grčku, Atinjani su morali da napuste grad, Persijanci su opljačkali i spalili grad u znak osvete • Atinska flota, pod komandom Temistoklea, nalazila se kod ostrva Salamine, gde je 480.god. p.n.e. došlo do bitke sa persijskom flotom u kojoj su Grci odneli pobedu

  12. Persijska flota je razbijena kod Salamine, ali je kopnena vojska i dalje bila veoma jaka • Kopnena vojska se sledeće 479.god. p.n.e. ponovo vratila u srednju Grčku, u oblast Beotije • Tada je došlo do bitke kod Plateje, u kojoj su Grci, predvodjeni Spartom, porazili persijsku vojsku • Istovremeno sa bitkom kod Plateje, vodjena je i pomorska bitka kod rta Mikale, na zapadnoj obali Male Azije, u kojoj su Grci takodje odneli pobedu • Nakon ovih poraza, Persijanci su se i definitivno povukli iz Grčke i to je kraj I faze grčko-persijskih ratova

  13. II faza grčko-persijskih ratova • Povlačenje persijske vojske iz Grčke označilo je prekretnicu u grčko-persijskim ratovima • Sledeći korak u toj borbi bio je oslobadjanje grčkih gradova na zapadnoj obali Male Azije • Sparta kao kopnena sila, bez prekomorske trgovine, nije imala interesa za tu borbu, pa je vodjstvo u ratu prepustila Atini, koja je raspolagala moćnom mornaricom

  14. 478.god. p.n.e. osnovan je Delski savez • Njega su činili jonski polisi sa ostrva u Egejskom moru i sa obala Male Azije, na čelu sa Atinom • Članovi Delskog saveza u početku su bili ravnopravni; oni su imali obavezu da daju brodove za savezničku flotu ili da plaćaju foros, tj.da u savezničku blagajnu na Delosu prilažu odredjenu svotu novca

  15. Vremenom se odnos snaga promenio, vodeća uloga pripala je Atini • Atinjani su 454.god. p.n.e. preneli blagajnu sa Delosa u Atinu, pod izgovorom da je tamo blagajna najbezbednija. • Ovaj dogadjaj je označio pretvaranje Delskog saveza u Atinski pomorski savez • Članovi saveza su bili potčinjeni Atini i više nisu mogli da vode samostalnu politiku, bilo im je nametnuto demokratsko uredjenje, svaki pokušaj napuštanja saveza bio je surovo kažnjavan

  16. Savez je uspešno ratovao protiv Persije • Težište ratnih operacija preneto je u Malu Aziju. • Grčke snage odnele su veliku pomorsku i kopnenu pobedu 468.god. p.n.e. na ušću reke Eurimedont u Sredozemno more • Neprijateljstva su nastavljena još oko 20 godina, bez većih bitaka, da bi konačno mir bio sklopljen 449.god. p.n.e. (Kalijin mir) • Ovim mirom grčki gradovi na zapadnoj obali Male Azije dobili su slobodu, persijskim brodovima bilo je zabranjeno da plove Egejskim morem • Ovim mirom su okončani grčko-persijski ratovi, ali se Persija mešala u medjusobne odnose grčkih polisa

More Related